Židov

Politička i kulturna uloga Židova u Americi. Židovski književnik dr. Halm Zitlovsky izjavio je saradniku »Zeit-a« » Vilni o .udjel« Židova n ;POiitičkom i kulturnom životu Amerike, te je medi« inim rekao ovo: U polit IčkoSn pogledu su Židovi Amerike igrali vazda za vrijeme izbora predsjednika važnu ulogu. Naročito bio je odlučan rezultat glasovanja u Newyorku, jer sve države Amerike s iznimkom Newyorka Obično r a spolovilima svoje glasove na kandidate republikanske i demokratske Stranke. Kod velikog broja židovskog (pučanstva 'Newyorka jasno je, da su često (bili Židovi, koji su dali odlučni svoj glas. Na žalost itijesu Židovi uvjek u svoju korist .iskoristili tu važnu političku ulogu. Situacija se sad 1 znatno promijenila, jer se pojavila treća kandidatura za predsjednika, tako, da je time promijenjena sva politička konstelacija. Ne može se još danas reći, koju če ulogu igrati nova partija radikala, i da ii će pod tim prilikama Židovi imati onu odlučnu ulogu kao i .prije. Bude l'i slično kao kod' prošlih izbora Newyork bio odlučan za rezultat izbora, tad se ne će umanjiti ipo’iitičk'i upliv Židova. Prema sadašnjem raspoloženjul vjerojatno je, da će Židovi glasati za La Folette. Do sad amerikansko židovstvo nikad nije postavilo Vlastitih političkih postulata. Sad se je u tom pogledu situacija mijenjala .i židovstvo' će pomalo postavljati svoje zasebne .političke zahtjeve, jer mora da zauzima svoje stajalište .prema mnogim problemima amerikanske politike. Dosta je da spominjemo samo zakon o emigraciji, koji je naročito teško pogodio Židove. U posljednje vrijeme širi se sve više u Americi antisemitizam, pa se i posljednja ograničenja glede emigracije Imadu smatrati: posijedicom. antisemitskoga raspoloženja. Amerika dana ima već pokret za numeras clausus. 1 ovdje su glavni motivi ekonomske naravi. Tome dolazi i rasna mržnja, koja se propagira u Americi. Na pitanje, da li se unutar židovstva jačaju asl mila Cijene tendencije, izjavio je Zitlovsky, da je asimilacija -još jaka u višim slojevima, ali da se propagira samo od 1 tako zvanih »Jahudim«. U kulturnom pogledu ne opaža se unutar židovskih masa asimilacijom .pdkret. Zadnjih godina počeo' je da se kulturni pokret sve- jače razvija. Veliki broj židovskih novina, literarnih časopisa, opsežna djelatnost židovskih i hebrejskih nakladnih zavoda dokazuju, da židovske mase i židovska inteligencija ostaju i dalje u krugu ideja židovstva. Židovsko školstvo u Rumunjskoj. Iz Kišenjeva javlja židovski dopisni ured: Državni tajnik za unutrašnje poslove Tatarescu, koji je ovih dana boravio u Kišenjevu izjavio se je dopisniku židovskog dnevnika »Unsere Zeit« u pozitivnoj formi za proširenje i razvoj židovskih narodnih škola i za zakonski opstanak židovskih općina u Besarabiji. Na koncu rekao je, da će to pitanje staviti na dnevni red naredne sjednice ministarskog savjeta. Na temelju toga razgovora predao je Centralni Ured hebrejskog kulturnog društva Tarbut ministru Tatarescu memorandum o položaju židovskih škola u Besarabiji. Cijonist'čki rad u Americi. Organizacijom departman Cionističke organizacije Amerike saopćuje, da su dovršene priprave za Membership kampanju u god. 1925., pa je još samo potrebna ratifikacija sa strane egzekutive, koja je svoju sjednicu održala dne 7. septembra. Odmah poslije toga započet će drivesi u svim krajevima zemlje, a osobito će se intenzivno provesti u New-Yorku, gdje će kampanja članova (Membership Kampagne) uslijediti još prije zimske kampanje za Keren Hajesod. Rad za KKL dobio je jaki poriv novim velikim kupnjama zemlje u Emeku. Povjerenici dali su se smjesta na posao, da što prije saberu kvotu od 500.000 dolara, što je za Ameriku odredjena. Jiosp. dr. Scheinkin, koji upravlja Herzlia kampanjom, pošao je u Chicago, da ondje tu kampanju nastavi. U Detroitu prodao je za 500.000 dolara zemljišta i organizirao rad tako, da sam od sebe može dalje da teče. 17. augusta održan je u New-Yorku miting Hadase, kojeg su aranžirali gosp. i gdja. Nathan Strauss te je na njem sabrano 5150 dolara za Hadasu. Cijonizam u Chicagu. Početkom augusta prispio je u Chicago s obim svojim sinovima poznati šanghajski Cionista i filantropa E. S. Kodoorie, pa

je tamošnja Cionistička organizacija njemu u čast priredila luncheon, kod kojeg su učestvovali mnogi uvaženi čikaški Židovi. Mr. Kodoorie održao je zanimiv govor i* prorekao je Palestini skoru veliku budućnost, u koliko će američki Židovi na najaktviniji način pomagati kod rada. Prema rezoluciji, primljene sa strane čikaškog Cionističkog centralnog odbora i čikaškog K. H., preuzet će čikaški odbor za kolonije dio K. H. rada. Odbor za kolonije namjerava, da obrazuje egzekutivi« odbor i direktorij. Ova tri odbora održat će uskoro sjednicu, kako d,a se subskribira 50 do 70.000 dolara, koja bi se svota imala nasmoći Još prije Jom Kipura. Nacrt predvidja, da se ima izdati 200.000 certifikata po 5 dolara i da se idućih 5 godina svake godine proda po 40.000 ovih certifikata. Misli se, da će uz pomoć odbora za kampanju uspjeti, da se predobije 20.000 čikfških Židova. Nadalje se namjerava, da se što prije pošalje u Palestinu delegacija, a na njenom izvještaju bazirat će K. H. driV© iduće godine, koji bi imao donijeti 500.000 dolara. Rekordni uspjesi Herzlia u augustu. Primici Herzlia kampanje u prvim mjesecima ove godine u velike su nadmašeni od primitka u mjesecu augustu, za kojeg inače, jer je to najvrući mjesec, rad popušta. Kako Glavni Ured American Zion Commonwealth saopćava, đonio je august preko 75.000 dolara na prodanom zemljištu i to poglavito u Detroitu i iNewyorku. Namjeravano udruženje Cionističkih organizacija u Poljskrf. Dne 6. septembra održana je u Krakovu sjednica Cionističkog centralnog vijeća za Zapadnu Galiciju i Slesku. Na tom zasjedanju raspravljalo se o Cionističkoj organizaciji Velike Poljske, .jer do sada postoje zasebne organizacije u Kongresnoj Poljskoj, Vilni, Ist. Galiciji i Zap. Galiciji. Jednodušno je zaključeno, da se 21. septembra održi u Krakovu sjednica sviju centralnih odbora u Poljskoj i da im se podastrije slijedeći prijedlog; »Obzirom na potrebu, da se udruže sve Cionističke organizacije poljskih zemalja, zaključuje se, da se sazove općena cijonistićka konferencija. Kod konferencije smiju da učestvuju poljski članovi akcijonog odbora, članovi centralnih odbora u Vatšavl i Vilni i egzekutiva u Lavovu i Krakova, sejmski poslanici i senatori i izabrani delegati u odnošaju spram sakupljenih šekeia. Ujedno ioš mogu da prisustvuju sa savjetujući«! glasom upravitelj palestinskog ureda u Varšavi, upravitelji Keren Hajesod i KKL ureda u Varšavi, Krakovu, Lavova i Vilni te zastupnici Tarbuta u Varšavi. I na sjednici stranačkog vijeća Cionističke organizacije Ist. Galicije, što je 14. septembra održana u Lavovu, raspravljalo se opširno p tom pitanju. Nakon žive diskusije zikijučeno je, da se pošalju: delegati na konferenciju m Krakov. Kako »Novi Dziennik« javlja, učestvovat će iz Lavova na toj konferenciji dr. Reich, dr* Rotenstreich, dr. Leser i ing. Landau; iz Varšave kraj drugih i poslanik Oriinbaum, a iz Vilne Bigotski. Iseljivanje pogromskih bjegunaca. Emigracijom" biro Ike mnogo pomaže iseljivanje žrtava rumunjskih pogroma. Otkako je počela evakuacija (u maju 1923. transportirao je rumunjski iseljenički ured Ike 6600 bjegunaca. Od toga je otišlo u Sjedinjene Države Sjev, Amerike 2800 ljudi, u Južnu Ameriku 1100, u Palestinu 375, u ostale zemlje 175. U oktobru 1923. dobila je Ica dopuštenje kanadske vlade za nekoliko tisuča useljenika. Do 1. septembra 1924. uselilo se več preko 2160 žid. bjegunaca iz Rumunjske. Bez pomoći Ike otišlo je u to vrijeme iz Rumunjske oko 3400 bjegunaca. U svemu se dakle iselilo u godini 1923-24, iz Rumunjske oko 10 tisuća židovskih bjegunaca. Spomenslara za Herzla i VVolHsohna u Berlinu. Budući da su 20, tamuza priredjivale spomenslavu za Theodora Herzla pojedine berlinske kotarske grupe, odlučila je B. Z. V. (Mjesna Organizacija), da na 20. septembra priredi veliku spomenslavu te da ovako proslavi i 20 godišnjicu Herzlove i 10. godišnjicu Wolffsohnove smrti. Židovske su se mase vrlo brojno odazvale, da odadu poštu mrtvim predsjednicima cijon. organizacije. Posebni je značaj dobila ta spomenslava time, što je predsjednik Egzekutive Nahum Sokolov održao velik govor. Pošto je predsjednik Mjesne Organizacije dr. Hans Bloch pozdravio skupštinu, počinje Sokolov, pozdravljen burnim pljeskom, govoriti, da se oduži Herzlu, »predsjedniku prema vani«, i Wolffsohnu, »predsjedniku prema unutri«. Osobito naglašava, da se cijonistički pokret nalazi pred vrlo povolj-

nim odlukama, jer će svi nesporazume! izmedju Ži. dova i Arapa naskoro nestati, a uza to je uspjelo, da privučemo sve veći dio žid, naroda saradnji. Čitamo li Herzlove dnevnike ili Wolffsohnove zapiske, vidjet ćemo, da su željeli saradnju čitavoga naroda. To je njima bio ideal, koji se sad ostvaruje. Cijonizam je upravo postao modom, a ozbiljnih anticijonista više i nema. Jednako je važno, da izgradnja Palestine napreduje doduše polagano, ali temeljito. Palestina je primjer, kako narod herojskim naprezanjem »plaća reparacije«, kako obnavlja opustošenu zemlju i stvara dobre susjedske odnose. Izgradnja Palestine biva u duhu židovstva pa ćemo zamalo sav židovski narod od svega srca prionuti uz obnovni rad, koji je jedino rješenje židovskoga pitanja. A to je najodlučnija etapa našega puta, do koje smo se eto primakli. »U intervjuvu nekim engleskim novinama od 20. tamuzu rekao sam: Herzl još nije pokopan, njega još moramo sahraniti na Karmelu usred lijepih seoskih i gradskih naselja, koja će se zvati njegovim imenom. Hoćemo li da častimo Herzla i Wolllsohna, moramo Herzlu da podignemo dostojan grob usred bujnoga života, a Wolffsohnu da svršimo istitut, koji će se zvati po njemu!« Iza Sokolovljevoga govora bile su još različne umjetničke tačke i prigodni govor dr. Kleca. Progoni cijonista u Ukrajini. Prema vijestima, što su stigle u Rigu provedena je u cijeloj Ukrajini racija na cijoniste. Uapšeno je preko 2000 cijonista. 1 uiSovjetskoiJ Rusiji provadjaju se mnoga uapšenja. Kao razlog ovim Hapšenjima navadja se denuncijacija, da su cijoniste podupirali ustaše u Oruziniji. Keren liajcsod pred četvrtom polovinom milijuna. Primici KH premašili su već milijun i pol. U julu bili su vrlo dobri, pa su dosegli 49.725 funti, a u augustu L 32.922. Od toga su same Sjedinjene Države dale 21.783 funti. Time je ukupna svoja porasla na 1,483.933 funti. Onih 16.000 funti, što još fali, da treća polovina milijuna bude potpuna, pokriveni su primicima u septembru. Re-’ zultat dokazuje, kako se KH postepeno razvija. Prvi milijun primitaka uslijedio je izmedju god. 1921., kada je KH osnovan, i aprila god. 1923. Specifikacija primitaka KH u augustu: 1. Sjedinjene Države dolara 21783 7 11 2. Južna Afrika ~ 4000 —■ 3. Argentina „ 4000 4. Poljska; Vairšava 1504 11 Vilna 171 3 Ist. Galicija 149 12 „ 1824 15 11 5. Prinos pojedinca „ 1145 3 6. Engleska .. „ 523 2 2 7. Cehoslovačka „ 409 5 6 8. Litva „ 300 9. Belgija . * 290 4 7 10. Jugoslavija „ 268 9 l 11. istočna Indija „ 250 12. Lefiandfja „ 329 17 3 13. Tunis 182 5 7 14. Rumunjska: St. Rumunjska 74 2 1 Besarabija 51 Bukovina 36 9 „ 161 li 1 15. Grčka 151 2 10 16. Alžir „ 138 9 9 17. Finska „61 7 18. Palestina 59 5 9 19. Bugarska „ 32 15 9 20. Hoflandija „ 32 11 21. Austrija „ 18 17 7 22. Norveška ~ 10 18 8 23. Maroko „ 5 „ 35868 1 3 24. Keren Hageoi'lali-fond Iz Pal. „ 54 15 4 y Ukupno dolara 35922 16 7 (Ziko) Narodni fond primio je u augustu gotovo 20660 funti. U mjesecu augustu porasli su primitci na L 19761. dok Ie od februara dd jula poprečna visina primitaka mjesečno Iznašala samo 15.000 funti. To je najveći mjesečni iprtmitak u god. 5684. U prvili 11 mjeseci ove godine imišlo je L 142.151. Povišenje pnnrtaka u augustu treba zahvaliti Americi, koja ie ovog mjeseca sama dala Oko L 8000.

&RO) 41-42

»2 1 D O W

5