Židov

Radovi za ameltoraciju u Jadjuru. Ima li rijeka Kison dosta vode, da irigira zemljište Jadjura? To je pitanje, koje ima da nadje svoje riješenje u radovima, što se sad provadjaju na obalama rijeke. Preko ljeta Kišon se presušuje, ali na nekim dubljim mjestima korita rijeke ima nekoliko izvora, kojih je voda leglo za moskite. Stoga se namjerava, da se postave dvije ili tri sisaljke, koje će imati da crpe vodu iz tih izvora. Ako će kvantum vode biti dostatan za veliku irigaciju, tad će se trošak ovih sisaljka naplatiti iz povećane žetve. Već se sad može kosntatirati, da ie rezultat povoljan i da će biti moguća znatna irigacija. Kupnjom od 800 dunama proširilo se zemljište Jadjura svoje granice do kompleksa koje pripada novoosnovanoj tvornici cementa »Nešer« kraj Jate. Opskrba vodom za četiri naseobine u Emeku. Radovi koje je započeo Narodni Fond za opskrbu vodom na kompleksima Tel Adas i Rub el Nasra. lijepo napreduju. Uslijed tih radova dobit će doskora vodtt za .piti i za napojiti, za naseobine Tel Adas i Transilvanaca ikao i za grupu Crifim i Markenhof. Voda se dobiva iz jednog bunara. Toranj za vođu u Nahalalu. U središtu naseobine Nahalal diže se nova lijepa gradnja, koja je nedavno podignuta sredstvima Narodnog Fonda, naime novi toranj za vodu. On skuplja vodu u dva reservoara. Donji reservoar dobiva vodu iz vrela Samuma, a za gornji reservoar crpe se voda \z izvora Madura. Taj toranj daje vodu cijeloj naseobini i poljoprivrednoj djevojačkoj školi, i to ne samo vodu žal piti i za napoj, već i za bašče. Strojevi, koji služe za crpanje vode, daju i električnu snagu za velike električne lampe na tornju. Ove ne osvjetljuju samo naseobinu, nego se vide daleko na cesti od Nazaretha. Trgovački položaj u Haiti u julu 1924. Nova žetva poljskih plodina došla je na tržište. Trgovina nk malo poboljšala se donekle time, što su seljaci došli u grad, da ondje prodaju svoje proizvode. Uza sve to financijalno je bijeda još uvijek velika. Cijene soli u trgovini na veliko spale su na LE 7,5 po toni, rangonnske riže na PT 180—182, dok je australsko brašno poskupilo od PT 154 na PT 200 po 100 kg. U julu uveženo je 14,660 t.ona robe u vrijednosti od LE 108,702, dok se u prošlom mjesecu uvezlo 3899 tona u vrijednosti od LE 90,986. Uvoz je dakle porasao za 10.781 tonu odnosno LE 17.716, Pamučna roba iznašala je 15, 5 posto cijelog uvoza. Izvezeno je u julu 2.602 tone robe u vrijednosti od LE 39,450, a u prošlom mjesecu 902 tone robe u vrijednosti od LE 30,069. Izvoz je dakle porasao za 1.700 tona u vrijednosti od LE 472, Tranzitni izvoz smanjio se spram prošlog mjeseca za LE 1412, pa ovaj mjesec iznaša LE 2707. Cijene u trgovini na veliku u Jafi na 31. jula 1924. Cijene žitaricama i mesu znatno su se promijenile. (Navedene cijene važe po 100 kg.) Pšenica i ječam porasli su i notiraju PT 130 odnosno 100 spram PT 124 odnosno 88 krajem juna. Domaći kruh je u istom omjeru poskupio te se prodaje po PT 227 spram PT 210 na početku mjeseca. Uvezeno brašno stoji PT 200, odnosno 230 spram PT 185, odnosno 100 krajem Juna. Ovnovina znatno je poskupila, pa stoji PT 940 u tom tjednu. Rajčice se prodavaju danas po PT 105 spram PT 85 u Junu. Cijene domaćem grašku ostala je nepromijenjena, dok su lubenice spale od PT 40 na PT 15. Zrnata kava poskupila je te notira PT 1100 spram PT 950 krajem juna. Cijena šećeru je pala obzirom na pojeftinjenje u inozemstvu, te danas notira PT 365 spram cijene tt Jnnu PT 405. Gradnja cesta na brijegu Karmelu. Doskora će se aa Karmelu započeti gradnjom ceste, koja će biti 6 km dnga i 6 metara široka. Cesta će prolazili izmedju zemljišta P. L. D, C„ American Real Estate Co i rumunjske Ahnze. Ova gradn'ja uposlit će najmanje 200 radnika kroz pola godine. FabiikacUa voćnog želea n Slhron Jakobu i Rtton le Cijonu. Obzirom na velike količine vina, koje su u vinarama Sihron Jakoba i Rišon le Cijena ostale nerasprođane, zaključeno je, da se ove godine veći dio groždja upotrijebi za pripravljanje voćnog želea i kondenziranog groždanog soka. što se prošle godinfe pokazalo vrlo uspješnim. Prredjeno je 35 toni kondenziranog groždanog soka pa ga se otposlalo na evropska tržišta, napose ii Englesku. U Sihran Jakobu postavljen je Jeda* veliki vakum stroj, koji vrijedi 1000 funti.

Osim nekoflEko stotina kantara grožđa, kote ćc se pretvoriti u slatko vino, ove će se godine sve ostalo groždie pretvoriti u voćni žele i 'kondenzirani groždjani sok.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora od 24, septembra. U otsutnosti predsjednika dra Steina otvara potpredsjednik Lav Stern sjednicu sjećajući se našeg vodje Davida Wolffsobna prigodom 10-godišnjice njegove smrti. Ističe njegovu čednost i odanost pokretu i požrtvovnost, čime svima, koji stoje na čelu pokreta treba da služi kao svijetli primjer. Pozivlje članove Radnog Odbora da odaju poštu urarlome vodji. Upravitelj Kcren Hajesoda Šimo Spitzer izvješćuje, da je primio telefonsku vijest iz Beograda, gdje je održana velika skupština u hramu na 1 kojoj je govorio g. Pazi Goldmann. Time je započeta kampanja Kercn Hajesoda u Beogradu. L; Šimo Spitzer takodjer će otputovati u Beograd, da g. Goldmanna potpomogne u radu. Egzekutiva traži dopisom, da se što prije dovrši šekclska akcija. Iz Niša i Vukovara stigle su molbe, da se što prije pošalju onamo delegati Saveza, u svrhu intenziviranja cijonističkog rada. Zaključuje se, da se zamoli predsjednika Saveza g. dra, Davida Alkalaya i člana S. 0. g, dra. Bukića Pijade, da najskorijom prilikom odu u Niš, dok će u Vinkovce otići g. Simo Spitzer. Altman izvješćuje o provedbi akcije za farmu u Koprivnici, gdje su bili dr, Braun i on. U zadnje dvije nedjelje unišlo je preko Din. 16,000.—. Svi su članovi R, O. jednodušnog mnijenja, da se ova akcija što prije završi. U svrhu übiranja vej upisanih darova Altmann ima otputovati u Vojvodinu. Iz Siska javljaju, da će sami provesti akciju. Čita se i raspravlja o novom planu i proračunu za larmu na zemljištu u Tiri, kojega je poslao ing. Zaloscer, pa se zaključuje poslati ga direktoriju i hanhali K. K, L, Zatim se raspravljalo o opće židovskom i cijonističkom radu u Zagrebu. Darovi za balučku larmu. U Vinkovcima priredila je tamošnja omladina u okviru »dana za halučku farmu« uspjelu čajanku, pa je prihod bio Din 3.038.—. Tom prilikom darovali su: Julije Wier Din. 1.000. i dr. A, Deutsch Din. 500, Omladina u Koprivnici oporezovala se i predala Din. I,Boo—, g Fuchs Din. 1.000,—, g, Grtinwalđ Din. 500.-—, na manjim darovima unišlo je Din. 5.873.—; svega Din. 8,170,—. Koprivnica. 20. i 21. o. mj. bili su u Koprivnici gg. dr. Otto Braun i Juda Altmann da ovdje provedu akciju za halučku farmu. Učinjeno je to u okviru »dana za halučku farmu«, koji Je priredila omladina. Na jednoj sjednici sa odborom židovske općine obećao je predsjednik g, Hirschler, da će i općina jednim iznosom sudjelovati. Pozivu na večernji sastanak u subotu odazvalo se židovsko gradjanstvo u veoma lijepome broju, pa je u punoj dvorani općine g. dr. Braun prikazao važnost jugoslavenske halučke farme i naglasio dužnost svih Židova da kod osnutka farme sudjeluju svojim prinosima. G. Altmann prikazao je nakon toga dadašnje stanje Palestine u političkom i ekonomskom pogledu. Tajnik mjesne organizacije gosp. R e i c h zaključio je skupštinu apelom na sve prisutne, da se odazovu pozivu dra. Brauna. U nedjelju proveli su odaslanici Saveza sabirnu akciju uz najagilniju pomoć omladine, te je ona donijela veoma lijepi materijalni uspjeh. Sama omladina oporezovala se i pridonijela Din. 1800.—. Sisak. U nedjelju 26. o. mj. održana je ovdje skupština na k,ojoj su prisustvovali izaslanici Saveza i razložili važnost osnutka halučke farme. G. dr. Ferić i najuglednije gospodje obećale su, da će narednih dana akciju intenzivno provesti. Keren Hajesod akcija n Beograda. Iz Beograda nam javljaju, da je onamo stigao g. prof. Pazi Goldmann, da provede akciju za Keren Hajesod. G. prpi. Pr.zi Goldmann održao je predavanje u velikoj sinagozi, koje je od brojnog općinstva vrlo dobro primljeno. Već dugo nije vladao tako velik interes za jedno židovsko predavanje u našem gradu kao za govor g. prof. Pazia. Iza toga održala se sjednica beogradskog kuratorija za Keren Hajesod, na kojoj se raspravljalo o načinu provedenja velike akcije za Keren Hajesod. Na prvi dan Roš bošane govorit će prof. Pazi Goldmann pred krugom beogradskih židovskih žena. Rad izraelitske ferijalne kolonije n Zagreba. Od jednoga očevidca, koji je ove godine imao pri-

like da vidi dom ferijalne kolonije u Crikvenici, doznajemo, da je društvo ove godine poslalo 90 djece na more, gdje su djeca smještena u društvenom domu. Vrlo ugodno doima se uzorni red i čistoća, velika skrb za djecu, pa su se djeca vrlo oporavljena vratila. Ferijalna kolonija sad hoće da proširi svoj dom gradnjom kuće za infekciju, te igrališta za djecu, pa je u tu svrhu kupila jedan kompleks ,od 400 hvati. Trebat će stoga novih sredstava za provedenje ovoga plana, a mi smo uvjereni, da će marnom radu vrlo požrtvovnih odbornica toga društva uspjeti da izvrše svoj zadatak. Ali i naša javnost morala bi u većem opsegu podupirati ovo društvo, pogotovo gdje znamo, da mnoga djeca iz provincije mole da mogu ići na oporavak na more, pa je društvo u većini slučajeva udovoljilo ovim molbama. Bila bi dužnost svih židovskih općina, da u svojim budžetima notiraju stalan iznos za ovu lijepu i plemenitu instituciju, koja služi dobrobiti naše bolesne i siromašne djece. Mjesnim organizacijama. Godina 5684. ovih se dana završuje, a njome valja i završiti ovogodišnju šekelaku akciju. Molimo stoga sve mjesne organizacije, da nam odmah povrate sve šekelske blokove kao i definitivan obračun, da i nri s naše strane uzmognemo Egzekutivi priposlati konačni obračun i da objelodanimo rezultat ovogodišnje šekelske akcije. I ovom prilikom ponovno apeliramo na sve naše sumišlejnike, da uplate zlatni šekel u iznosu od jedne funte. Poznato je svima, kojim se materijalnim poteškoćama bori vodstvo i da je prva dužnost svih onih sumišljenika, kojima materijalne prilike to dopuštaju, da doprinesu svoj obol za namicanje troškova, koji će omogućiti nesmetani rad Egzekutive. David Spitzer, povjerenik za šekelsku akciju. Povjerenicima Keren Kajemeta! Zaključkom Konferencije komesara Keren Kajemeta u Beogradu završuje se 1. tišrija sabirna godina. Molimo s toga sve povjerenike, da nam smjesta šalju sav übrani novac i obračun, da uzmognemo u narednom broju objelodniti statistiku. Podjedno Vas, naše marne saradnike, pozivljemo, da u pojačanoj mjeri prisustvujete radu u novoj godini. Imajte na umu, da nam u ovoj godini valja namaknuti veći kontingent, obvezu što smo jc preuzeli za nabavu zemljišta u Tire, Nastojte svagdje da sebi osigurate saradnike, koji će vas podupirati u radu tako, da ćete moći iskoristiti svaku priliku i stvoriti organizaciju čiji rad ne će zavisiti samo ,o slučaju, U svim zemljama svijeta povećali su se u znatnoj mjeri prihodi Keren Kajemeta, pa treba i mi da uložimo sve svoje sile da ne zaostajemo za drugima. Uprava Keren Kajemeta. Jedan apel. Od »Židovskog akad. potpornog društva u Zagrebu« primili smo ovaj apeL JEVREJI! Poslije rata nagmuo je u Zagreb veliki broj jevrejskih studenata, pa je time postalo aktuelno pitanje, kako da im se pruži jeftina, a ipak zdrava i dobra ritualna hrana. Da se toj poteškoći doskoči, osnovalo je Židovsko Akademsko Potporno Društvo u Zagrebu svoju Židovsku Djačku Menzu, u kojoj se danas prehranjuje preko 200 jevrejskih studenata iz sviju krajeva naše države. Siromašniji članovi dobivaju već prema svojim imućstvenim prilikama razmjeran popust, a u slučaju potrebe i potpuno oslobodjenjc od plaćanja hranarine. Od kolikog je zamašaja djelovanje naše menze, razabrat ćete, kad napomenemo, da smo ove godine samo na potporama na hranarini podijelili preko 200,000 dinara. Da se naša Židovska Djačka Menza može uzdržati i učvrstiti do one snage, koja je potrebna da uzmogne udovoljiti velikim zadacima, koji joj sc postavljaju, treba da sva jevrejska javnost cijele države, svi prijatelji naši porade i pomognu, koliko im je samo moguće. Apelujemo stoga na sve Jevreje naše kraljevine, da se za naših velikih blagdana sjete naše menze te da je i kod tore darivaju. Ne zaboravite na svoju studentsku omladinul Riješite je briga sadašnjosti, jer će samo u tom slučaju moči da udovolji zadaćama, Sto ih joj stavlja budućnost. Zagreb, u elulu 5684. i Židovsko Akademsko Potporno Društvo a Zagreba. Židovska Djačka Menza n Zagreba.

(BffžO) 44-42

>Z 1 D O V*

7