Židov
nije dala legalizaciju autonomije židovskih općina. I pored ove kritike napredak se ne može poreći i on će se dalje razviti. Pretežna većina našeg pučanstva u Palestini je nacijonalna i djeluje u. tom smjeru pa i uz opasnost velikih ličnih žrtava. U tom pogledu treba pače čuvati se pretjerivanja i misliti i na to, da svaki koji sebi stvori dom na sigurnoj i stalnoj 'bazi pridonaša izgradnji najtrajniji prinos. Lausanskim ugovorom, koji stupa na snagu može sada vlada pristupiti uredjenju zakonu o gradjanskom prava Konačno je administracija uvidjela potrebu, da potpomogne industrijalni razvitak zemlje, jer su židovski industrijalci cijelog svijeta pokazali veliki interes za Palestinu kao vlastito polje rada*. Naše poljoprivredne naseobine u Emeku dobro napreduju i naša se pozicija u ovom predjelu stalno konsotiduje. Ovi i još drugi faktori opravdavaju nadu, da će političko i gospodarsko napredovanje prošle godine nastaviti se u slijedećoj. Time će bili moguće povećati useljivanje, što uvijek treba da bude naš glavni cilj.
Gospodarski razvitak Palestine
Konac izvještaja, što ga je prcf. Mead predložio cijonistićkoj egzekutivi. Upitni arak egzekutive. 7. Koliko je potrebno dati zemljišta a) za farme, kojima kao u Na ha laiku upravljahu sami kolonisti; b) po glavi za male kooperativne kvuce kao u Olibu i Merhavji; po glavi za velike kooperativne kvuce kao u Ein flarodu? Odgovor: Veličina pojedinih farmi treba da bude tolika, da je može pojedinac sa svojom porodicom sam obraditi. Rezultat je ovisan o natapanju. Kod dovoljnog natapanja palestinska klima omogućuje dvije do tni žetve u godini. Ako je moguće naći trg za povrće, može se dati manja količina zemlje, već što je sada uputno. Uspjeh intenzivne kulture ovisan je i o spretnosti naseljenika. Iskusni vrtljar treba manje zemlje već neupućeni početnik. Gotovo svi palestinski na-
seljenici 'neupućeni su; dakle je bolje da im se dadu dovoljno velike farme, da se mogu bavili i žilarstvom i voćarstvom. Kad steknu iskustva i kad bude bilo trga, mogu se farme smanjiti. To ne vrijedi za nasetjenike, koji imaju mogućnosti da zaslužuju radom u nadnici. Njima dostaje komadić zemlje za bašću i perad i katkada ii kravu. Prigodom jedne sjednice u jerusotimu, kojoj su prisustvovali zastupnici najvažnijih naselja nabacila su se četiri pitanja ti stvari zemljišta. Stiglo je 7 pisanih odgovora. Ovdje slijede sabrana pitanja i odgovori; a) Koji je kompleks potreban, da se jednoj naseljeničkoj porodici osigura rad i život? Kod gospodarstva bez natapanja 25 do 50 jutara ili u prosjeku 35 jutara. Kod gospodarstva sa irigacijom 2.5 do 10 jutara ili u prosjeku 6 jutara. b) Kako da se obradjuju ovi kompleksi? Kod gospodarstva bez natapanja; pšenica, ječam, zob, povrće, bademi, olive, smokve, vinova loza, eukaliptus i dr. drveće, duhan; mljekarstvo, peradarstvo i pčelarstvo. Kod gospodarstva sa irigacijom l ; citrusnasade, banane, alfala i dr., povrće, ml ekarsfvo, peradarstvo i pčelarstvo. c) Koliko može da plati kamata za troškove amelijoracije i instalacije pojedini naseljenih? 1 do 5 procenta ili poprečno 4 procenta. d) Koje kvalifikacije treba da ima naseli enik? Treba da bude mlad i jak i da bude dobra karaktera, a mora da ima izobrazbu od 1 —2 godine. Teško je danas odrediti veličinu neiriguanc farme, jer će se novim iskustvima i većim pogonim kapitalom promijeniti i metode. Vremenom pojačat će se upotreba strojeva, te će se povećati kompleksi, koje obradjuju pojedinci. Stanoviti areal morat će se i nadalje upotrebiti za žitarice. Farme sa mljekarstvom treba da budu tako velike, da mogu producirati hranu za 10 krava, jer takvo gospodarstvo može da opskrbi lako jedan naseljenih sa porodicom. 8. Kako treba da se opskrbi svaki farmer ili svaka grupa odnosno koliki iznos treba
dati u zajam? a) farmeru, koji svoje dobro sam obradjuje i upravlja; b) malim kvucana (po glavi), c) velikim kvucama (po glavi) i to 1. za gradnje; 2. za omdje i stoku i 3. za pogon? U kolikim svotama i u kojim perijodama neka im se dade ovaj predujam? Odgovor: Da se amelijorira neobradjeno zemljište i izgrade na njemu farme, treba danas dvostruki kapital već prije rata. Istraživanjem vlade U. S. A. ustanovilo se, da je i u tu svrhu potrebna svota od 1500 funti po farmi. To otprilike odgovara izdacima kolonije Bnjamina, gdje su instalacijom troškovi iznašali oko 1600 funti. Svote, koje su predujmljene za nabavu stoke, imaju se povratiti u roku od I—s godina. Predujmi za amelijoraciju imaju se povratiti u 20—50 godina. Kamatnjak ima da bude nizak, jer će kod današnjih niskih cijena gospodarstva davati samo 3—4% koristi. Treba dakle uzeti samo 2% kamate.
Ejn Harod
Dosada smo izvjestili o »mošve-ovdim« Nahalalu i Kfar jeheskijelu, što su osnovani na zemljištu Narodnog Fonda, a sada ćemo prikazati veće kvucot (zajednice), koje se nalaze u području Nurisa. Prvi, koji su pošti u Nuris i zaposjeli ovo novo zemljište Narodnog Fonda, bili su današnji stanovnici Ejn li a roda ili bolje rečeno članovi »legije rada«. To se zbilo u elutu 5681. Na podnožju brijega Gilboa kraj izvora zvanog Ejn Harođ razapeli su halucim svoje šatore. Naokolo sve ie bilo pusto i prazno. Felasi nijesu ostavili za sobom ni traga kakove kulture. Ono nekoliko kamenih kuća, što su se ondje nalazile, bile su loše i prljave i za stanovanje sasvim neprikladne. Trebalo je započeti iznova i to prije svega sušenjem močvara. Ondje se prostiralo veliko močvarište kompleksa Nuris. Voda, što je u obilju istjecalo iz izvora Ejn Harodai, bez zapreke se širila preko cijelog, područja. Ono malo felaha, što je stanovalo u kolibama, koje su pnpa-
dale efendiji Sursuku. bilo je zaraženo malarijom u najtežoj formi. Najveća i najopasnija ova močvara danas je već gotovo potporno isušena, a prema tome je i haračenje malarije znatno opalo, tako da ove godine broj bolesnika dosiže jedva 14%. Sagradjena ie nadalje cesta, koja vodi iz kolonije Kfar Jeheskijel do željezničke slanice Ejn liarod, koja ie uspostavljena tek poslije kolonizacije Nurisa. Duljina ceste je 1.200 m, a širina 3.75 m. Sve ove radove proveli su kolonisti sami uz novčanu pomoć KiKL. KKL dao je nadalje sagraditi vodovod. Voda se nakon njenog izlaza iz izvora sabire u jednom podzemnom kamenitom jadaj, a betonski kanal vodi vodu 80 nrv daleko u rezervoar. koji obuhvaća 30 kbm. Vođa teče zatim kraj 5 automatskih cmrkova. koji vodu dižu 15 m visoko. God. 5682, osnovana je i kolonija Tel Josef. Ova kolonija bila je isprva samo ogranak Cjn tlaroda, jer su i u njoj obitavati članovi »gdud avoda«. Pristajali su uz princip velike kvuce, pa je ova kolonija protivno od male kvuce, koja je do rata bila tradicijo-
nalna forma kolonizacije židovskih radnika, obuhvat ala. mnogo pristaša,, kojih 300, a često i više. Polazilo se sa stanovišta, da samo veliki broj članova može da omogući opširni gospodarski, socijalni i kulturni razvitak. Velika kvuca nastoji, u koliko joj je moguće, da potrebe svojih članova podmiri vlastitom produkcijom. Zbog toga se ne zadovoljava samo ratarstvom, već uredjuje razne radionice, stolarije, kovačnice, krojačnice, postolarije itd. God. 5683. došlo je do nesporazumaka izmedju Ejn Mar oda i Tel josefa. Princip gospodarske forme ostao je u obje kolonije zajednički, samo su vodie velike kvuce u Ejn Harodu tražili, da se kvuca ograniči samo na izvjestan teritorija Članovi legije rada polazili su naime za još jednim ciljem, a taj je bio, da zauzmu razne grane rada u selu i građu i da se u tim granama njeni članovi izobraze i u njima apsorbiraju novi useljenici. Legija rada posjeduje i nekoliko odjela van Tel josefa, naime u jerusolimu i tfaifi te gospodarsko odjeljenje u Kfar Gileadi, pa je stoga nastojala da sačuva jedinstvo svoje organizacije. 1 tako je došlo do preloma.
Mogućnosti rada u Palestini
Piše:
Ing. Seiđener.
Inženjer 1. Seiđener održao je u udruženju židovskih tehničara grada Beča predavanje, koje ovdje donašamo u izvatku. Palestina je u poredbi s drugim zemljama malena zemlja (obuhvaća kojih 20.000 kv. km), no posjeduje veliko zaledje (Transjordaniju i Mezopotamiju) te Siriju, Arabija i Egipat kao susjede, a sve to sačinjava vrlo povoljno tržište. Nastoji se, da se u Haiti •ili Jati sagradi tuka. Ne uspije li skora realizacija ovog projekta, to su već pripravljeni nacrti za izgradnju malene luke izmedju Jate i Tel Aviva. Sto se tiče prirodnih bogatstva zemlje, kao prvom preduvjetu za razvitak industrije. treba da u prvom redu napomenerno Mrtvo More s njegovim ogromnim količinama raznih soli, napose kuhinjske soli, klormagnezija, klorkalcija, klorkaiija i brornkalija. U južnim predjelima ovog mora nalaze se silne naslage najčišče kuhinjske soli, no dotični kraj radi pomanjkanja željeznice još nije pristupačan. Poznato je, u kolikoj mjeri Mrtvo More obiluje asfaltom ponajbolje kvalitete. Asfalt iz Judeje postizava u Hebromi dcseterostruku cijenu bilo kojeg drugog as-
2
•2 1 D O V>
SRO] 43.