Židov

nik otvara, skupštinu sa nekoliko toplih riječi upućenih svim prisutnima. U ime Jevrejske Opštine g. Bejosip pohvaljuje dosadašnji rad društveni naglasivši sve teške i mučne zadatke, koje očekuju našu omladinu i želeći joj mnogo uspjeha u daljnjem nadu, Poslije sekretarovog izvještaja nastaje burna diskuzija u kojoj učestvuju svi članovi. Izabrana je nova uprava u koju po peti puta jednoglasno ulazi predsjednik J. S. D a v i č o. Bar-Giora, Wien, Dne 10, o. raj. održana je semestralna skupština. Referati dali su pregled rada prošle radne godine. Uspjesi Bar-Giore bili su veoma lijepi koli u kulturnom toli i u praktičnom radu. Na redovitim sastancima održana su predavanja iz jevrejske povijesti, jevrejskog prava, o kolonizaciji i stanovništvu Palestine, o mističnim strujama u židovstvu i t. d. Ovi su sastanci bili uvijek dobro posjećeni od članstva i gostiju. Praktični rad sastojao se u sakupljanju za Keren Kajemet i Jugoslavensku halučku farmu, a članovi su redovito plaćali svoje prinose za Keren Hajcsod. Za Keren Kajemet i halučku farmu sakupljeno je medju članovima D. 6, k. 3,159.000. jednako Din 10.350. i K. č. 12.—, Za KH uplaćeno je D. 6. k. 3,925.000. —. Poslije podjelenja apsolulorija starom odboru izabran je za zimski semestar 1924-25. ovaj odbor; Predsjednik; Žarko Haas, abs. med-, potpredsjednik: Jakov H. Kaldcron, cand. med., tajnik: Alfred Platzner, cand. phil., blagajnik; Jak.ov Medina ml., stud. rer. ceom. Knjižničar: Juda; L e v y, stud. phil., povjerenik za KK.: Mihael Engclmann, stud. tehn., povjerenik za K. H.: Nisim K a t a 1 a n, cand. med. U zimskom semestru nastavit će se radom prošlog semestra. U glavnom bit će predavanja kao i lani, a hebrejski tečajevi, koji su u zadnjem semestru veoma lijepo radili umnožit će se tečajem za početnike. Zlatni pir. Na SimhaA Tora slavio naš sugradjanin g. Jakov L6wenstein zlatni svoj pir. Tim povodom bio je kao hatan berešit pozvan k Tcri, gdje mu je g. nadkantor Josip Rendi čitao u tu svrhu sastavljeni »Mi šeberah« a g. nadrabin dr. Hozea Ja c o b i u prigodnoj molitvi izrazio hvalu Svevišnjemu na ukazanoj milosti svečaru i njegovoj supruzi, a zatim izrekao svećenički blagoslov. Svečaru i njegovoj obitelji srdačno čestitamo. Diletantska sekcija Zagrebačke Židovske Omladine priređjuje u nedjelju 26. oktobra u 3 sata popodne u dvorani Djačke Menze u Palmolićcvoj ul. broj 16. prvi miting sa slijedećim rasporedom: 1. Pozdravni govor (drži I. Neuleld); 2. Z. Albahari: Kako umire Židov (deklamira Albahari); 3. Theodor Merzl u- vagonu (izvađjaju Gaci, Friedlaufer, M. Rothmiiller i Š. Rosenberger); 4. Šolem Alehem; Savjet (izvađjaju Albahari i F. Neufeld); 5. Šolem Alehem; Gorljivi branitelji (izvađjaju E. Rosenbaum, S, Hirsch, S. Stern i M. Beri); 6. Dečak; Grbavac, drama u 1 činu (izvađjaju Albahari, L. Fleischhackcr, F. Neufeld, A. Herzog, Z, Fischer i O. Hirschl). Ulazne cijene za pokriće troškova stoje: za članove diletantske sekcije Din 2.—. za članjove S. Ž. O. U. Din 5.—, za goste Din 10.—. Glavna skupština »B’not Cijona< u Zagrebu. U nedjelju, dne 19. o. mj. održala se glavna skupština židovskog djevojačkog društva »B'not Cijon«. Nakon pozdrava predsjednice Štefe Salzbergcr čita tajnica izvještaj o radu u prošloj gadni, koji je nakon kratke debate primljen i odstupaju'ćem odboru podjeljen apsolutorij. Prije izbora novoga odbora povela se rasprava o radu u narednoj godini, u kojoj su učestvovali i gosti gg. dr. Singer i Cvi Rothmiiller. Zatim se pristupalo izboru, te ' je per acclamationem izabran ovaj odbor; predsjednica Elvira Rothmiiller. tajnica Alma Schultheis, blagajnica Alma Jakab, knjižničarka Štela Salzberger, povjerenica za K. K, L. V. Fleischbacker i za »Gideon« i »Haaviv« L. Fleschhacker. Proslava godišnjice Balfourove deklaracije. 1 Židovsko narodno društvo u Zagrebu priredit će dn e 2. novembra ove godine svečanu obljetnicu Balfourove deklaracije. Mjesto i vrijeme, kao i govornike, javit ćemo u narednome broju. Iz »Makabija«. Mačevalačka sekcija Ž. G. Š. D. j »Makabi« počinje sa redovitim vježbanjem u ponedjeljak, dne 27, oktobra o. g. u 9 sati na večer r

- i to privremeno u društvenoj gombaoni u evang. e školi, Gundulićeva ulica. Umoljavaju se svi mačevaoci i interesenti za oVu granu športa, da bez-1 uvjetno izvole priđoći. J IZ ŽIDOVSKOG NARODNOG AKADEMSKOG DRUŠTVA »jUDEA«. Dvadeset i prvoga oktobra održana je redovita glavna skupština »Judeje«, skupština, koja se prema ustaljenom Običaju sa življe tt to vrijeme. da 1 se povede razgovor o onome, šlto }e bilo, da se izabere novo društveno vodstvo i da se katkad 1 ndejis volens kaže koja o onome. Sto se i kako se treba da rad'. 1 ovaj je redovni sastanak novoga 1 ; staroga -članstva izveden u običajnoj' formi i prema društvenoj tradiciji. Određen dnevni, red, resorni izvještaji, glasovanje, debate i tako dalje. ’ Skupštinu je otvorio tjevrejskim riječima 'predsjednik za prošli ljetni semestar, Moše Schtveiger tumačeći jednu agadu. Iza toga pročitao se -i primio zapisnik prošle glavne skupštine, a iza te točke izredali su se rzvještaii tajnika i blagajnika, pa izvještaji o knjižnici i radu u idućem semestru. U debati bflo je govora o uspjesima i neuspjesima rada u prošlom radinom periodu. Tajnički je izvjesi'j u dovoljno opširnom opsegu prikazao taj rad, istaknuvši naročito neke momente. Zajednički .rad s ostalom omladinom Zagreba, saradtija s ostalim akademskim udruženjima n raznim humanim i prosvjetnim akcijama, rad u provinciji za velikih praznika i t. đ. Filip Reiner referirao je o radu u ovom zimskom semestru'. U krupnijim crtama prikazao je potrebe' i zadatke društva nastojeći da prikaže, da se u tom semestru mora da radi ako i ne isključivo u raznim radnim grupama unutar društva. Konačno je odboru izglasan apsolutorij, pa j-e izabran novi Odbor: predsjednikJVloše S c h w e i g e r, potpredsjednik Filip R e im e r, tajnik TTTJskar F HTc h e r, taljtnik ii. Meri Weltmann, to'agcjnica Lizika K o U tn a nn, knjlžtiib čar Oto Zentner, odbornici: Jakob A 1 1 a r a c, Jod Rose nbe r ge r i Ture Schw ar z, revizori: Karlo J eliti ek i Ljudevit: Scbontag. Trlje glasovanja o apsolutoriju izabrani su društvenim seniorima: Dr. Leo Šlager, ing. Oto Rcchnitzer, mag. phar. Benjamin F i c hb e i n, ing. a gr cm. Duka F i schl Moše Schveiger zahvalio se u ime odbora na danom nm povjerenicu istaknuvši, da ne će da iznosi tačno određeni program rada. Iz ovoga dosadanjeg kratkog ‘prikaza ne može se razabrati, kakova $e ta skupština zapravo Ma. Ra sve da se i naglasi, da je na toj skupštino bilo oko 80 članova (a to je velik i znatan broj, za svako zagrebačko akademsko društvo Upa naše »Judeje«), ipak mi ta ne mora da potkazuje, da V je ona bila ispunjena nekom dubljem ■: zrelijom sadržlnom i da li je rij« ne vladala pokretnost mladenačke Impulzivnosti i idejne dosljednosti; ’!.! je bila suha 4 kortvenc jonalna, pokrivena lakim pir&tcm efektnoga broja, ispod kojega -se nalaze tri do četiri čovjeka, oznojena i izmorena od toga, što su taj broj nekako dovukli u prostorije Židovske Đačke Menze. A za ovu se skupštinu ne može da dokraja ustvrdi ni jedno a ni drugo. Judeja broji danas oko sto članova. To se u neku ruku a sama za se može da nazove uspjehom. Kad je pred godinu dana Šalom Freiberger preuzeo vodstvo »Judeje«, bila je ona slaba i ne'izgradjena. I brojem članova i nutarnjom gradjom. I za tog njegovog predsjednikovanja počinje renesansa društva. Broj se članova naglo uvećava, a nekoliko uraditi medim njima saradjivalo je rivo uz Satara Frclbergera, kog bez sumnje ide najveća hvala, što je društvo u početku jačim zamahom, a kasnije nešto faglje 1 tromije počelo da se penje uzbrdice. I već je onda bilo uvelike jasno, što bj »Judeja« obzirom na broj svojih članova i njihove kvalitete trebala da radi. Radilo se priredbama predavan/ma i raznim sastancima za sve članove, a veoma je bio forsiran takozvani »zajednički rad« S ostalom zagrebačkom omladinom. Za ljetni ‘je Semestar bio izabran novi odbor. »Zajednički je rad« popustio a u vodstvu »Judeje« zavlada ispravna spoznaja, da se društvo mora u prvom redu iznutra da izgradi, da u svakom času treba mati na umu, da većinu »Juđejrnog« članstva čine i oni, koji su u Zagreb došli iz raznih mjesta drža- , vc. To će reći, da u; »Judeji« treba da zavlada duh, ( koji će te članove vezati o društvo i onda, kad bni Iza dovršena stud'ja napuste Zagreb. A budući da je »Judeja« jed'ho i židovsko i oijo- < nističko akademsko društvo u Zagrebu, treba ono f

;• svoj rad u desiti onako, kako to ove njene - prilike traže. Na osnovici ovih spoznaja trebat će se da radi u ovom zimskom semestru. Ovim je dakle u principu odredjjen program rada i djelovanja. , Skupštini je prisustvovao začasni senior dru-1 ’štva dr. A. Li clit, a i nekolicina društvenih seniora. Gosp. je dr. Licht iza dovršena izbora no, vog odbora uzeo riječ i ponajprije kritikova© sve ono, što je dotle na skupštini bilo govoreno i ocjenjivao rad omladine uopće, a napose rad i viada. nje onih, koji stoje na čelu te omladine: čitavoj I diskusiji o radu odbora i izvještaja nedostaje ve, dri na. Ute omladine nema elana i borbenosti. Nestalo je punoće osjećaja i smisla za apsolutnomu I ’Kurzevi, koji se prema referatu Filipa Reinera trebaju da uvedu, ne će stvoriti, kako reče netko u diskuziji, »vodje«, jer se oni stvaraju iz sebe, zbog •poziva, koji u sebi osjećaju i koji ih nagoni na to, da se nečemu postave na čelo. Dalje je dr. Licht • prigovorio omladini, što nje izvršila i ne vrši svoje zaključke o »Hahtčkoj Farmi«, a pored toga osvrnuo se na izvještaj' »Gldeona« o sletu i na neke dogadjaije na Saveznom Vijeću. Zadaća je »Judeje«, da stvori intelektualno jake nosioce pokreta. Iza toga replicirao je Cvi Rodim ti ikr na neke konstatacije dta Lichta, pa reče, da kurzevi i grupe ne će doduše stvarati »vodje«, nego će a to se u glavnom i hoće odgojiti i spremiti dobre cljon'stlčke radnike. Dalje je iznio neke Ideje o radu »Judeje« u zimskom semestru, a naročito rad oko hebraizacisje i uredjemja društvenih grupa pratila uzoru rada u Karte M-u Jilđischer Verbinđnngu«. Nakon toga govorio je opet dr. Licht osvrnuvši se na ono, što je kazao Rothmii ler i rekavšl, da je ova skupština bolja nego sve ostale održane u posljednje vrijeme. Iza toga zaključena je skupština. Ovaj je sastanak plenuma »Judeje« uspio, pa se već zbog njega može držati, da če u zimskom semestru hiti rg.d intenzivan i a to je veoma važno neprisiljen. Na 1 skupštini bfli su predstavnici ostalih zagrebačkih omladinskih udruženja, pa se to može da uzme znakom faktične solidarnosti skitanja zadaće zajedničkoga rada. Sve u svemu u »Judeji« postoji' krug ljudi, koji se s mnogo volje opet prihvaćaju društvenog rada spoznavši njegove zadatke a i sredstva, kojota se moraju i mogu da služe. Oi'rf je često formuliran, a mnogo se je puta govorilo o kvalitetama naše omladine. Traže se i od redi ura sredstva, način i metoda rada. 1 svakom je bez sifrrmje jasno, da ta sredstva ne sin ju biti neiskrena i suha, tudja i nespretno aplicirana. Ali ima stvari, na koje se čovjek katkad mora i da sili jer je ideja jedna j njen postulat jedinstven, a bitak je pojeđnea komplicirali i ispunjen kojekakovim obzirima i potrebama. A kad će jednom skup tih pojedinaca od sto članova »Judeje« biti jedinstvena zajednica čvrsto povezanih l izgradjenih zdravih jedinica, naš će posao biti laglji. Polje je rada veliko a i šareno. Treba volje i iskrenog shvatanja. Volje ima, a o ispravnosti se ješ uvijek diskutira ... —4. Iz Židovskog akademskog potpornog društva u Zagrebu. Naredne godine navršuje se 20-gođ'šrrjica opstanka Židovskog Akademskog Potpornog Društva. Prilike, koje su uzrokovale osnutak društva, bile su u glavnom potreba organizacije i potreba jedinstvenog bloka jevrejskih akademičara. Od onda pa sve do danas, ova je jedina ekonomska židovska akademska Institucija vršila ogromnu dužnost. Kroz dvadeset godina reprezentuje ona sveukupnu jevrejsku akademsku omladinu na univerzitetu l u svim slučajevima. u kojima su zapostavljan: interesi naše akademske omladine, ona je odlično i uspješno zastupala njene interese. Njen rad bio je uvijek teška borba za ono primarno pravo svakog čovjeka, bila je borba protiv zapostavljanja i nepriznavanja akademske S socijalne ravnopravnosti. Lz te borbe nikla je i želja, da se društvo uzvisi na niveau, na kojemu bi židovska akademska omladina ne samo idejno nego i ekonomski bila obezbijedjena. '‘Poratne prilike tražile su to u prvom redu, pa je tako ekonomsko ohezbijedjenje postalo jedno od glavnih zadaća društva. Naši studenti, kojima je za studij na ovdašnjem univerzitetu, koji je iza rata mnogo više frekventiTan nego prije, neophodno potreban čvrst

6

*7. ’l DO V.

BROJ 4"