Židov

Izgledi palestinske žetve u januaru 1925. Stanje se afira znatno poboljšalo zbog povoljna vremena i obilate kiše. Visoke cijene pšenice i ječma potakle su ratare, d« zasiju mnogo toga žita. Povrće uspijeva posvema dobro. Nekima je biljkama donekle naškodio mraz. Uvećan je uzgoj krumpira i rajčica. U nekim je područjima zasadjen duhan na uzgojnim vrtnim gredama. Stigle su neke narudžbe naročitog sjemenja. Žetva narandža urodila je preko obična prosječna ploda. Cijene su umjerene. Palestinska industrija duhana. Tvornice cigareta u sjevernom distriktu lijepo se razvijaju. U god. 1924. iznosio je promet tvrtke Karaman, Dik et Salty 90,000 funti. -Medjutira se oficijelno konstituirala zadruga arapskih uzgajača duhana sa nominalnim kapitalom od L 50.000, podijeljenim u 10.000 dionica po L 5; glavni je ured ove zadruge u pomorskom gradu Ako. Najveći dio boljih vrsta duhana iz sjevernog distrdkta već je rasprodan. Donekle zadaje još briga plasiranje ostataka. Zadruga židovskih uzgajača duhana raspravlja sada posredstvom poljskoga konzula s poljskom duhanskom režijom o kupnji njihove preostale robe. Pored toga stižu iz inozemstva dan,omice potražnje ipal. duhana. Tek nedavno stigle su seriozne potražnje nekih tvrtki iz Belgije i Holandije. Gradjevna djelatnost u Hajfi. U posljednjem četvrgođištu podijeljeno je u Hajfi u svemu tek 36 gradjevnih dozvola za kuće raznih veličina. U predjašnjem kvartalu podijelilo se 86 gradjevnih dozvola, a u posljednjem kvartalu prošle godine 60 dozvola. Od onih 36 dozvola imade ih 10 za gradnju kuće od jedne sobe, 9 za kuće ša dvije sobe, 4 za kuće sa tri sobe i 13 za kuće sa 4 ili više soba. Ima mnogo Vjerojatnosti, da će gradjevna djelatnost u proljeću biti dovoljno živa. Tvornica cipela n Hajfi. U Hajfi je osnovana tvornica cipela sa kapitalom od L IQQO. Tvornica nosi ime »Namer« a uposluje osam ljudi. Palestina će sudjelovati na izložbi umjetnog obrta u Parizu. Palestinska je vlada zaključila, da će Palestina sudjelovati na izložbi umjetnog obrta u Parizu, koja će se otvoriti početkom aprila. Uredit će se posebno odijeljenje za Palestinu, pa je palestinska vlada u tu svrhu konstituirala naročiti komite. Palestinski imigranti iz Rusije. »Haarec« javlja, da je 12. februara parobrodom »Čičerin« stiglo u Jafu 70 imigranata a mediju njima ima ih mnogo koji su ranije bili protjerani u Sibiriju zbog toga što su bili u Cijonističkoj Organizaciji. Arapski glas o saradnji s cijonistima. U arapskom listu »A1 Akbar« objavio je ugledan Arapin iz Ramlea, Ibrahim Adan »Apel na arapski narod*, u kojem zagovara suradnju sviju klasa palestinskog pučanstva s cijonistima. »Ovakav bi korak«, kaže Ibrahim Adin, »bio blagoslovom za svu zemlju. Samo saradnja sa cijonistima i manđatarnom vlasti može Palestini da dade onaj položaj medju zemljama i narodima svijeta, kakav bi trebala da ima. Mi trebamo ovakovo sjedinjenje s cijonistima, što žive raštrkani po čitavom svijetu i imadu velikih državnika, kapitalista i učenjaka. Arapski narod znade i poštuje Vrhovnoga Komesara, sir Herberta Samuela. Ah taj narod treba da zna i tko je dr. Weizmann. Čitao sam jedan govor dr. Weizmanna održan u Berlinu, u kojem je govorio o saradnji s Arapima. Welzmann iskreno želi .ovakovo ujedinjavanje, kpje će biti na korist Židovima i Arapima«.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 4. o. mj. nakon riješenja tekućih agenada, nastavio raspravu o planu za namicanje sredstava za sve cijonističke institucije. Savez obratit će se na velike mjesne cijonističke organizacije s tim planom, pa će prema uspjehu odgovora provesti akciju u cijeloj zemlji. Cvi Rothmiiller referira o radu za Sirenje hebrejskoga jezika, te ističe da omladina kraj sve potpore sa strane Židovskog narodnog društva ima deficit, pa bi valjalo opet stvoriti nov kuratorij za hebrejski jezik, koji bi imao naći članove podupiratelje, da se osigura budžet za hebrejske tečajeve. Nakon kratke debate zaključeno je, da se omladina ima staviti u kontakt s Narodnim društvom u Zagrebu, koje ima da taj zadatak izvrši. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA! Još uvijek pretežiti dio povjerenika nije poslao obračun za Hamiša asar bišvat akciju, premda smo već davno trebali obračunati Hanhali rezultat ove akcije. Molimo stoga sva povjereništva, da nam odmah pripošaliu zamoljene obračune i da pristupe provadjanju Purimske akcije. Gdjegod je moguće, treba u sinagogama skupljati za Fond već na Ester Taanit, ana sara Purim ima omladina da u svim kućama sabire za Fond. U svim mjestima jraadu se prirediti zabave u korist Fonda, jer tom se akcijom ima namaknuti manjak, koji nam fali do polugodišnjeg kontingenta. Uprava Keren Kajemeta. IZ PALESTINSKOG UREDA. Putovanje u Palestinu. Da se i neimućnim Židovima olakša pohod Palestine za vrijeme otvorenja sveučilišta, Pesaha i iza Pesaha, ukinula je vlada za to, vrijeme staru odredbu, po kojoj svaki turist na britakom konzulatu i pri ulasku u zemlju ima da pokaže 30 funti. Sad je odre-1 đjeno, da britski konzul na preporuku Palestinskoga Ureda može izdati vizum i bez tih 30 funti. U Jugoslaviji imade samo britski konzulat u Zagrebu pravo, da izdaje taj vizum. Upozoravamo stoga sve sumišljeniike, koji žele sad pohoditi Palestinu, da nam odmah pripošalm pasoš, kako bismo im mogli pribaviti vizum. Za svečano otvorenje Umverze čine se velike priprave, pa su se već tisuće turista prijavile za učestvovanje pri veličajnim svečanostima. RAD ZA KEREN HAJESOD U DALMACIJI I BOSNI. U zadnja dva mjeseca posjetio je g. prof. Salem Pazi Dubrovnik. Split, Travnik i Banjaluku. U svim j© mjestima vrlo lijepo primljen, te je pored velike krize, koja svagdje vlada, postigao uspjeli, koji nadilazi sva naša očekivanja. I svagdje, gdje god je boravio gosp. prof. Pazi, nije nastojao da postigne samo materijalni uspjeh, već je i iznova probudio i dao jakog poticaja židovsko-narodnome životu. Tamo, gdje nije bilo mjesnih organizacija ili gdje nisu funkcijonirale, on je stvorio nove, a gdje Keren Kajemet nije imao povjerenike, on ih je našao; Pazi priveo je na ovoj turneji, pored vanrednih uspjeha za Keren Hajesod i Keren Kajemetu znatnih sredstava, jer je znao pa banketima, koji su njemu u čast priredjeni, potaknuti Židove pojedinih mjesta,

da u Zlatnu knjigu Fonda upišu svoje zeslužne vodje. Najbolji uspjeh postignut je u Splitu. Sada je g. prof. Pazi otišao u Brod. Tuzlu i Bijeljinu i mi smo uvjereni, da će i ovi gradovi poput ostalih dostojno dočekati prof. Pazi te da uspjeh ne će zaostati za drugim mjestima. Dlskusiono sijelo Žid. nar. akad. društva »Judeje« u Zagrebu. U subotu dne 28. pr. mj. održano je prvo sijelo »Judeje« u ljetnom semestru. Sijelo je otvorio u 9 sati na večer predsjednik »Judeje« Filip R e i n e r, koji je pozdravio prisutne, medju kojima je bio lijepi broj seniora i gostiju. Istakao je, da si je novi odbor uzeo za dužnost, da uz ostali rad u ovome semestru priredi i sijela sa diskusijama o aktuelnim dogadjajima i temama. S ovim sijelom, koje je posvećeno problemu kolonizacije Palestine, započeo je niz takovih sijela. Gosp. Lav Stern održao je predavanja o problemu kolonizacije Palestine. U toku svoga opširnoga predavanja istaknuo je gosp. Stern važnot odnosa izmedju materijalne i duševne kulture, te je prikazao potrebu što boljega rješenja finansijskoga pitanja kolonizacije. Predavač drži, da se pomoću javnih narodnih fondova ne će moći namaknuti sve potrebne svote za izgradnju Erec Jisraela. Sistem sabiranja nije bez pogriješaka, jer se novac često sabire bez obzira na svrhu trošenja, pa se zato umanjuje interes pojedinca za samu stvar. Treba povezati onoga što daje novac s onim za što daje. Pomoću javnih narodnih fondova ne može se sakupiti dovoljno potrebnih sredstava za izgradnju E. J., pa se zato mora nastojati, da svakako dodje do kolonizacije pomoću privatnoga kapitala. U diskusiji izjavljuje Moše Schweiger, da se jedni dijelovi kolonizacije i to oni koji stvaraju temelje narodne domaje, moraju provađjati pomoću javnih narodnih fondova (kupnja zemlje,, koja treba da ostane narodno vlasništvo, školstvo itd.), dok se drugi mogu dati privatnome kapitalu.. Drago S t e i n e r se ne može složiti s time, da se ideološki i principijelno zagovara privatna inicijativa. Govoreći u savezu s time o položaju radništva u E. J. prikazuje stanovište radništva, koje je pozdravilo dolazak privatnoga kapitala u zemlju, samo se bori proti njegovih zlih izraslina. Ing. Hugo Zaloscer zagovara kolonizaciju pomoću privatne inicijative, jer se pomoću nje može kolonizacija u brzom tempu provađjati, što je od prijeke nužde. Prikazuje, da je privatna inicijativa, uz neke izuzetke, pokazala zamjeme rezultate. Q. dr. Aleksandar L i c h t opširno razlaže, da se uslijed momentane nužde ne smije zabaciti narodnu i socijalno-etsku stranu kolonizacije, koja je temeljni postulat cijonizma. Privatnoj se inicijativi, koja nikako ne garantira vršenje toga osnovnoga zahtjeva, ne može priječiti mogućnost rada, ali se zato moraju sve sile upreti, da se najvažnijemu našemu opće narodnom fondu Keren Kajemetu, koji sam po svom bitku garantira, da će znati ostvariti i narodne i socijalne ideale, privede što više sredstava, da bi mogao vršiti potpunoma svoje zadaće. Poslije završne riječi g. Lava Stema, u kojoj je ponovno potvrdio svoje predjašnje navode, bilo je ovo uspjelo sijelo, koje je iznijelo u jasnim crtama razna mišljenja iz problema kolonizacije, zaključeno ii 12 sata o ponoći. Fzr. OSNIVAČKA SKUPŠTINA ŽIDOVSKOGA OMLADINSKOGA KOLA U S. Ž, O. U. ZAGREB. U dupkom punoj dvorani Izraelitičke Bogoslovne Općine otvara u ime sazivača Cvi Kotlini ii 11 e r skupštinu. Pozdravljajući predsjednika R. 0. S. C. J. dr. Beno S teina, starije omladince, koji dosad ndjesu bili organizirani ni u jednom zagrebačkom udruženju i brojno sakupljenu omladinu naglašuje: ova je .skupština sazvana iz duboke potrebe. Ta je potreba dvojaka: jedna naoko negativna, druga bez sumnje pozitivna. Prva je potreba protesta protiv rascjepkanosti zagrebačke židovske omladine, k,oja je razdijeljena u nekoliko društava, kojih vodje troše najbolje sile u »spremanju zajedničkoga rada«, u diplomatskim pregovorima o saradnji. Ta je saradnja nemoguća naprosto zato, što pojedina društva uvijek nastoje da svoje i zlo shvaćene interese pretpostave ideji i zajedničkom radu. Prema tomu bi kolo bilo potreban protest i on-

6

>2 I D O V.

BROJ 10.

ZAGREBAČKIM ŽIDOVIMA! Za mjesec dana bit će opet izbori za gradsko zastupstvo. Aktivno Izborno pravo može da vrši samo onaj, koji je upisan u listinu izbornika. Neka stoga svaki pogleda, da ti je upisan u I'stinu izbornika, pa ako nije, , neka odmah reklamira svoje izborno pravo. ROK REKLAMACIJA TRAJE SAMO DO 19. MARTA 1925. Aktivno izborno pravo imade svaki muškarac s navršenom 21. godinom, ako je državljanin naše kraljevine. PRIVREMENI ODBOR.