Židov

smatram primarnom dužnošću našega Nacionalnoga Društva, da ono poradi oku očuvanja onrh židovskih pozicija, koje «>’ u■ Zagrebu već stvorene, ali ih moramo ustaliti i spasti od propasti.

Cvj Rothmijlter,

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Govor dr. Wcizmanna u Carnegie-Hail-u, U broju od 27, 11, izvijestili smo ukratko o početku velike kampanje sa Kercn Hajesod u New Yorku. 17, februara održao se u golemom CarnegieHallu veliki miting, na kojemu je uz C. Kisha održao dr. Weizmann veliki govor. Ibirno pozdravljen kazao je uvodno, da ovaj puta hoće više govoriti o položaju Žiđo-v a u Galutu nego o prilikama u Palestini. Svojim je očima vidio i upoznao Evropu; kad bi i posvema nestalo antisemitizma, ne bi se znatao promijenio gospodarski položaj Židova izmedju Rajne i Volge, Pored Amerike najvažniji je židovski centar Poljska, baštinik tradicija ruskoga židovstva. Poljski Židovi bijahu elemenat industrijalnog i srednjeg staleža. Oslonac njihove industrije i trgovine bijaše Rusija, Kavkaz, Perzija, Krim itđ,; židovski putnici dovozili su poljsku rdbu sve do kineskog zida. Sad je zatvore«, svaki promet izmedju Rusije i Poljske. Poljska sve više postaje u glavnom poljoprivrednom zemljom, a Židovi gube egzistence. Čitav bi se Lodz htio da preseli u Palestinu. Pred dvije godine ne bijaše u Tcl-Aviru nijedne preslice, a sad postaje taj grad coidlrum tkaoničke industrije. Poljska je vlada monopolizirala razno trgovačke grane, a time ekonomski propadaju hiljade Židova. Tendenca jo poljske vlade, da se osloni na seljaštvo. Zbog toga se svi porezi svaljuju na grad, a to će reći na Židove, Ovaj proces radi sigurnošću stroja, BUi smo vučni da slušamo vijesti o profromima i sličnim hajkama ali poljsika je vlada našla drugih putova, na kojima sc može laglje i bolje da radi. Sličan se proces gospodarskog izlučivanja i uništavanja dešava i u drugim zemljama Istočne Evrope kao u Rumunjskoj, Madjarskoj i Rusiji. Nije dakle pretjerano, kad se kaže, da su izmedju Visle i Urala mnogi milijoni Židova gospodarsiki posv.3 iskorijenjeni i da nema izgleda, da bi se ondje taj položaj trtogao iole promijeniti. Problem ovakove snage i teškoće nijesmo još doživjeli u mnogobojnoj povieaH našega naroda. Dr. Weizmann je zatim ofcriao prilike Židova u drugim zemljama Evrope, kao u Italiji, Čchoslovaćkoj, Grčkoj i t. d., gdje isto tako mnogi problemi otešćavaju položaj Židova. U Italiji su fašisti uveli religičnu nastavu, koja židovske Obitelji siH, da urede vlastite škole ili da djecu moralno izgube. I u Čehosiovačkoj kraj svega liberalizma trtjenih upravljača natjeraše Česi nacijonalne manjine u nestalni ekonomski položaj, koji goni Židove u mjesta s velikim brojem pučanstva, pa 'tako dovodi do stvaranja novih geta. sa svim konzekvencama toga rezultata U Solunu se mora za svakog Grka, koji dolazi iz Carigrada, iseliti po jedan Židov. Svuda rade žrvnjevi, da same I ju židovstvo, aH se to okretanje mlinskih kamena u Americi ne čuje dovoljno jasno. Šezdeset procenata palestinskih

useljenika, otpada na Istočnu i Centralnu Evropu 30 % na Daleki latak i 10% na ostale xcmije, Imade dvije vrste tih imigranata. Jedan dio dolazi zbog idealizma, a druge vode u Palestinu ekonomski razlozi, Dzilta i Nalevvki dolaze sad u Erec Jisracl, {lekao saru, da u toro« ima neka opasnost, pa hoću da sada tačnije kažem, što sam time mislio. liriademo u židovskim getima u čitavom svijetu gradsko pučanstvo bez ikakova zatedja, U Poljskoj nije zaledje židovsko nego protužidevsko. Uvedemo li ovakvo šta u: Erec Jisraelu onda če nas i ovdje snaći istfa nevolja. Tel Avjv apsorbira danas 50% imigranata; to je previše, proporcija je nezdrava. Ne ćemo Ii gradsko pučanstvo priljubiti seljačkom življu onda će nas vazda biti nevolja lose proporcije. Moramo da kontroliramo izgradnju Erec Jferaela* da udes ime ravnotežu izmedju gradskog i seoskog pučanstva. U Erec Jisraclu n; smije da ima tipova »Dzika« j »Nalcvdtie a. ni nebodera. Temelj izgradnje su ha Ine« i kolonizacija može da se vrši samo pomoću Keren Hajesoda i Keren Kajeraeta, U zadnjim mjesecima dolazi u Palestinu mjesečno 2000 ljudi. Kolikogod se rastvorila vrata uvijek će navala na ta vrata biti veća nego što to dopušta širina vrati ju. Unatoč tome, što ne bijasmo spremni na takav broj ipak je Palestina te useljenike posvema apsorbirala. Barometar apvsorp< ijc j? radno tržište; sada nema u Palesiin. nestašice rada. Pa ipak ovaj tlak, koji se ne da posvema kontrolirati, uzroku )e i budi mnoge probleme. Ne smijemo oćekivau, da ć: i kod daljeg porasta imigracjie moći zemlja sv r e te imigrante tako lako (J a apsorbira. Židovski život u Palestini mora da se gospodarski proširi i produbi. Mora da se stekne više zemlje i mora da se osnuje više poljoprivrednih naselja. U i n đ u. slriji treba privatnoj inicijativi dati viši* prilike, da se brine za svoj razvoj i svoje ojačanje. I kulturan đio našega programa ne smijemo da zanemarimo. Moramo da se brinemo za škole,, koje će polaziti dkca useljenika. Treba da izgradimo i pomažemo hebrejsku univctžu, koje se otvorertie i, aprila svuda očekuje s vanredno mnogo ’ interesa. Obadva prva pokušaja kolonizacije ortodoksnih Židova, koji ne bijahu toliko spremni za poljoprivredni rad kao haluci, znate uspjeh i to zbog toga, što su Židovi tada pošli u Palestinu za »kkktš hašem«. U Poljskoj postoji jaka, potreba, da se ide na selo, U tome nema razlike izmedju cijonista i aguđista; i Erec Jisracl daje Židovima Poljske prilike, da utaže svoju težnju za zemljom. Dosadašnji pokušaji jamče, da se Palestina može da izgradi, Cijonistička Egzekutiva nosi odgovornost za izgradnju. Ona naličj vladi. Ima jedna poslovica, koja kaže, da še vlada sastoji cd rasipnika i idijota. Ja sam spreman, da dopustim ovakav sud o sebi za slučaj, da imam vlast vlade da übirem poreze. Premalena sredstva Keren Hajesoda omogućila su spekulantstvo. Na Vama je da to odstranite. Erec Jisrael je zemlja puna obećanja i vanrednih auspicija za budućnost, ali je t puna opasnosti. O Vama ovisi da. se izvrše obećanja

Uništavanje židovskog života u mnogim žemljama daje nam velikih šansa, afii '■ i rimovani}«*-golemu,"tešku čdgovbbnetet. Naša je korist, ako u narednim gbdinama postavimo židovski život u Palbstini na sigurne osnovice. Evropejdu' še Židovi padaju, da Će Židovi Amerike Wti prvi u radu za Keren Hajesod i Jekish* Agertcf, ■ :J 1 ‘ ■ - -V-, 2 - * i ’ ' , . ‘ . . . . _ . * * . Saradnj« »nietičkih Židova o Jewi.sk Ageacf Na konforenci američkih necijonističfciii Židova, koja. se ) e održala 1. marta a Newyori«J prihvaćeni su predloži dr. Weizmann o sudjelovnju aoieričkih Židova. Konfercttci je predsjedao Louis Marshall. JJr. Weizmann je referirao o pravu i dužnostima "i ‘ a planiranom uredjenju Jcu-ish Agcocy. Ona će odlučivati o budžetu za Palestinu. Proširena Jewish Agcncy fungirat će pred Savezom Naroda kao zastupnik svega židovskog naroda time, što ce se Savez Naroda pozvati, da 4. članak mandata, koji kaže. da zasada vrši funkcije Jewish Agenev Cijonistička Organizacija, promjeni tako, da Ageney pored Cijonističke Organizacije reprezentiraju i oni necijomistički elementi,, koji hoće da saradjuju u izgradnji nacijonalne domaje. Bit će zadaća te Ageocy,-da Keren Hajesod učini moćnim instrumentom. Crjonistićka je Organizacija sporazumna s uredjenjem, da jednu polovicu egzekutive i jednu polovicu Councila proširene Agcncy čine cijonisti, a drugu polovicu oecijcmisli. U diskusiji govoriše najvidjeniji zastupnici američkog židovstva. Ulaženje u Jevvish Agency odlučeno je jednoglasno. U istoj rezoluciji u kojoj se i o lom govori, poziva konferenca novu, proširenu Jevvish Agericy, da se pozabavi potanjem, može li proširena Jcwish Agency, preuzeti Keren Hajeaođ za svoj financijalni instrumenat. , 1 Konstituiranje investicionog društva Palestina Economic Corporation. U ; vezi s kouferencpm američkih necijonista o Jevvish Agcncy konferiralo je 1. marta u Newyorku, vijeće palestinskog investicijoncg društva američkih necijonista. Iza izvještaja provizornog ravnateljskog viječa Palestine Economic Corporation izabralo je prema izvj cSta ri JTA to vijeće uži komite korporacije. Bernard Flcxncr izabran je predsjednikom, Louis Marshall i Colonel L eh m a > n za potpredsjednike, a Fe!ix Warburg za člana užeg komite ja. U ime ove gospode a i u svoje ime kazao je Flesncr slijedeće: ■.Premda je organizovanje naše korporacije napredovalo ipak ne će ona u skoro vrijeme- moći da započne aktivnim radom. Vode se sada pra, govori, kojima ■je cilj, da naše društvo preuzme palestinska aktiva Palestine Development Councila (Braudoisova grupa), Amcricane-Palestine Company i Joint Distribution Commitee-a. Društvo je Bilo već nekoliko puta zamoljeno, da dade zajmove za radove u Palestini, ali mi još ni jesmo mogli da pozitivno riješavamo te molbe. Financijsko djelovanje društva moći će da započne tek onda, kad će biti dovršena subsferipcija kapitala. Medjutim se sada istražuju i prosudjuju metode, karakter i područje djelovanja korporacije. Rad Palestine Economic Corporation u Palestini’ organizirat će i vodit stručne i povjerljive osobe, koje će se u tu svrhu nastaniti u Palestini. Ispitivanje svih kreditnih zamolbi za financiranje .rađa i djelovanja u Palestini provest će u Palestini tamošnji naši zastupnici i povjerenici, kojih će imena biti za vremena objavljena. Nitko drugi osim tih zastupnika ne će imati autoriteta da u Palestini govori u ime Economic Corporation«., Prema vijestima iz Amerike, a i prema informacijama jerusolimskog »Doar Hajoma« obavijestio je službeno Julian Mack predstavnik Brandeisove grupe Louisa Marshalla, da se i on a i sam Brandcis slažu s pređlogoro, da svoje financijalne institucije (Palestine Development Council) fuzioniraju s Palestine Economic Corporation, Konferenca poljskih cijonista. Od 1. do 3. marta vijećala je konferenca cijpnista iz svih krajeva Poljske, da raspravlja o jedinstvenom organiziranju svih poljskih cijonista. Kouferencu je otvorio dr, N. Davidsohn, pa je rekao da so poljski cijonisti bili prvi, koji su već na početku dvadesetoga stoljeća u svoj program unijeli zahtjev za neovisnošću Poljske. Cijonisti se zalažu za bistoričku pravičnost, pa je i od dragih traže. Nada se, da će Poljska država u vlastitom interesu pred

4

*2 1 D O V«

BROJ 11