Židov

bornu*. prošironjiu aek a »mode aa«o provizorni luraiter a! treba, uznastojati, da se do 14. kongresa privuku zastupnici, koji će biti birani na denokmtslroj osnovici. Sredinom jula održavat će se druga iemlijeka konferenca Hitahduta u Poljskoj kojoj će prisustvovati mnogi vodje Svjetske Organizacije Hitahduta. Tačam datum održanja konJerenc« objavit će se doskora. U vezi s tom koniercncojn provodi se u Poljskoj} nova registracija članova Hltabduta. Proklamiran je tako zvani »Httahdut-mjesec« za prorvodjenje partaiiskoga rada i šekelske akcije. Konterenca talijanskih cijonista. Za 24. i 25. jlma sazvana je u Fiiorenci konferenca taJbuanskih cijonista. keja. će se u glatvnom nabaviti pitanjima, Idoljai će pretresati na 14. kongresu. Bullctin Svjetskoga saveza cijoois ličke socijalističke partije. Savezni ured cijonistićke socijalističke partije, Ccire Cjjon započeo j« da izdaje vlastiti hulletin »Cijonjstićka socijalistička informacija-, Urednik ije Idelsohn iz Berlina. Zaključci jerusoilmske konlerence palestinskih ureda. Palestinska Cijonistička Egzekutiva objelodanjuje zaključke konferencije palestinskih ureda, kola se je, kako je poznato, održala koncem marta u Jerusolimu. Konferenciji prisustvovali su zastupnici palestinskih ureda iz Varšave, Lavpva. Ćernovica, Galca, Berlina, Beča, Kovna, Carigrada, Sofije, Trsta, Rige kao i zastupnici svjetske organizacije »Mehaluca« i organizacije »Mizrahi-Mehaluca« i imigracijonih ureda u Hajfl. Jafi i Jerusolimu. Upravitelj imigracijonoga ureda u Hajfi, gosp. Ješua Oordon predložio je nacrt za reorganizaciju palestinskih ureda. Opće probleme useljenja raspravili su ponajprije nešto opširnije gosp. proi. P i c k i upravitelj radnoga departmana palestinske Egzekutive, gosp. Josef Sprin za k. Održani su referati o koordinaciji rada palestinskih ureda i imigracijonoga departmana palestinske Egzekutive, o prilikama iskrcavanja u Palestini i sličnim pitanjima. Raspravama konferencije prisustvovali su i Col. Kish i S. A. van VrieslandL a djelomično i kontrolor odjeljenja za podjelu dozvola za useljenje kod palestinske vlade. Da se riješe financiialne teškoće, koje sve više otešćavajir pravo i potrebno odvijanje rađa. zaključeno je, da u buduće ima svaki imigrant đa plati naročitu taksu, kad se koristi palestinskim uredima. Ostali zaključci odnose se na izgradnju itnigracijonoga odjela Egzekutive i palestinskih ureda pomoću uredjenja naročitih prometnih ureda, na uređjenie brodarskoga prometa i nabave kose r opskrbe za imigrante na svim parobrodima, koji dolaze u obzir za palestinsku imigraciju, na uređjenje informacijonih ureda za turiste kod palestinskih ureda, na provodjenje turističke propagande i na organizaciju turističkog prometa. Konferencija je izrazila svoje zadovoljstvo obzirom na povećale imigracije u Palestinu, ali je usto naglasila potrebu, da se pojača imigracija halučkoga elementa. Kod razdiobe certifakata treba da, se naročito uvažuju molbe »Hehaluca« i moUtelja izobraženth za produktivni rad. Egzekutiva neka naročito podupire iseljivanje iz Rusije i neka dijeli prema prilici imigracijone cer-, tifikate i bjeguncima, koji borave u raznim evropejskim lukama, ukoliko bi bili podesni za useljenje u Palestinu.

BROJ ŽIDOVA U POLJSKOJ

O broju Židova u Poljskoj kruže razni podaci. Negdje se govori da u Poljskoj republici imade 4 j po milijuna Židova, negdje se kaže, da ih ima samo četiri, a neki vele, da u Poljskoj imade 3 j pol milijuna Židova. O tora predmetu objavio je nekoliko članaka zastupnik u poljskom Sejmu, Jichak Grunbaum u listu »Hajnt« i to u brojevima 26, 28 i 29a. U tim člancima tvrdi Grunbaum, da je godine 1921. bilo u Poljskoj Republici svega 2,800.000 Židova. Uzmu li se u obzir imigracija i emigracija, broj porodjaja i smrtnih slučajeva, dakle svi momenti o porastu«ili o opadanju židovskoga stanovništva, doći će se do zaključka, da i broj Židova, koji danas žive u Poljskoj- nije znatno veći od broja židovskoga stanovništva u godini 1921.. 1 ne prelazi broj od 3 mibjuna. Griiitbaum bazira svoje navode na razuftatu općega brojanja stanovništva u Poljskoj,

od 30. septembra g. 1931. i koji je potanki? objavljen u potiskom statističkom vjesniku za god. 1923. Prema tim podacima razdijeljeno }e židovsko stanovništvo na pojedine krajeve ovako:

Ovdje nema podataka iz okruga Krakov, Poznanj i Pomicrzany, a j podataka iz jednoga dijela, okruga Vidne i čitave Slezije. Za ta područja postoje samo ukupni brojevi svega pučanstva bez specifikacije o broju Židova. Griinbaum misli, da je u tim krajevima bilo godine 1921. najviše 250 hiljada Židova, pa bi prema tomu ukupan broj židovskoga stanovništva iznosio 2,800.000. a to je 10,3 procenata svega žiteljstva u Poljskoj republici. j* Na temelju đetajirano navedenih brojeva o imigraciji i emigraciji dolazi Griinbaum do zaključka, da se je broj židovskoga stanovništva u kongresnoj Poljskoj za vrijeme rata i poslije rata umanjio i ta tendenca još i dalje vlada. Tek je tempo zbog imigracijonlh ograničenja u pojedinim zemljama postao sporiji. Prema austrijskom brojanju pučanstva, bilo |e godine 1910. u Galiciji 871.875 Zidova uz ukupno stanovništvo od 8,025. 675, dakle 10,9%. Brojanje od god. 1921 pokazuje, da se je broj svega pučanstva umanjio za 537.571, a broj Židova za 131,572. Dok se je dakle sve pučanstvo umanjilo samo za 6,7 procenata, dotle je židovsko žiteljstvo u Galiciji spalo za 15,09%. Po računu Griinbauma izgubili su Židovi Galicije, ako se uzme u obzir i prirodan prirast uslijed ratnih i poratnh ■prilika kojih 250.000 duša. Porast žiteljstva pokazuju samo obadva grada Krakov i Lavov; tako su u Lavovu Židovi porasli za veći broj nego sve ostalo pučanstvo. Broj židovskoga pučanstva u Lavovu iznosio je god. 1910. 57,387 u god. 1921. 76.856, a u Krakovu 32.321 resp. 45.229.

Iz Palestine

Übivstvo guvernera Abrahamsona. 15. juna übijen .je na prolazu kroz Hebron, središte fanaličke arapske nadjonalne partije guverner Oaze Kokmet Abrahamson. U Hebron je odaslana sudbena i vojnička komisija. Počinitelj zločina nije se još mogao pronaći. Abrahamson nije Židov, nego engleski presbdenjanac, bio je sve do lanjske godine u službi transjordanske uprave. (Qp. ur. Jedan zagrebački dnevnik donio je krupno odštampanu vijest označenu kao brzojavku iz Pariza (?), da je übijen židovski guverner Palestine. Konstatujemo opetovano, da se sa izvjesne strane sire tendenciozno iskrivljene vijesti o dogadjajima u Palestini i da se u jednom dijelu štampe u nas spremno prcuzimtju ovakove tendenoijozne a možda t jgnorantske senzacije). Odlazak sokolova iz Palestine. Naiuim Sokolov, predsjednik Cijonističke Egzekutive otputovao je dne 3. juna iz Jerusolima u Hajki, gdje se je ukrcao u brod za Evropu. Pojačana palestinska imigracija. Preipa podacim »Haareca« uselilo se u Palestinu u mjesecu maju 2.900 osofapi 4. , U aprilu uselilo se je 2.585 ljudi i to. 1.007 muškaraca, SB2 žene i 696 djece. Medju ovima K«jj»» 26 hrisćana i pet muslimana. 121 Židovu, sedamnaestonci hrišćaoa i četvorici muslimana, koji su u zemlju kao turisti, dami je naknadno do-

zvola za stalim boravak u Palestini. 24 imrsra«atlß, koji nisu mogli udovoljiti propisima o useljenja, itijesu pušteni u zemlju. Iselilo se tečajem mjeseca aprila 208 | to 84 Židova, 77 hrišćajia i 47 muslimana, u» ska emigracija iznosi prema tomu nudesi procsnat imigracije i ostaje u posvema normalnim ni oalma. Obzirom na turiste pokazuje mjesec april upravo rekord, jer je prema posljednjim podacima u tom mjesecu posjetilo Palestinu 9099 turista i hodočasnika, ovaj broj prekoračuje dosadUnji. oajjviij broj za više od 1000 ljudi. Navodni odstup Dizengova. Londonski »Jewish Times« javlja, da je načelnik Tel Aviva Dlzengov najavio svoj odstup zbog diferenoa, |coje su se porodile iztnedju njega) i radničke stranke, koja je napaja frakcija u općinskom vijeću Tel Aviva. Nova poduzeća n Palestini. Palestinski dopisnik varhivskoga lista »Hajnt« izvještava svoj Bst o većem broju planiranih poduzeća u Palestini; Delegacija varšavske mesarske udruge »Habasar«, koja je nedavno došla u Palestinu i koja namjerava , da stvori ondje centralnu klaonicu u vezj sa vlastitim uzgojem goveda i tvornicom 'kobasičarske robe zaključila je za sada, da otvori mesnice u Tel Avivu, Hajti, Jafi, koje će hiti uredjene po uzoru modernih mesnica u Evropi. Sad se pregovalra o importu volova iz Madžarske. U Varšavu je već odaislan olert za namještanje 20 mesara, 2 kobasičarska radnika i 2 do 3 radnika za preradbu crijeva; Svaki od njih treba da posjeduje 150 funti. Trgovac Šereševski iz Grodna namjerava, da uredi tvornicu cigareta. U ovom poduzeću treba da sudjeluje i Izrael Braude, koji je nedavno boravio u Palestini. U Harfi je jedna grupa varšavskih Židova započela uredjivanjem tvornice kutija, aa( koju su nabavljeni najmoderniji strojevi iz Njemačke. f sada borave u Palestini i poljski trgovci, koji po nalogu nekih bečkih kapitalista studiraju mogućnosti osnutka tvornice papira. Oni pregovaraju sai društvom PIĆA o ovećem zajmu. Filmska industrija u Palestini.U Palestini se mediju ostalim propagira i razvitak filmske industrije. Palestinski interesenti, koji se specijalna bave ovim pitanjem, primili su iz Pariza obavijest, da je jedna oveća filmska tvrtka spremna, da sudjeluje u tim projektima, ako bi koje palestinsko društvo ušlo u ovakovo poduzeće sa kapitalom od 50.000 funti. I s nekim velikim američkim društvima vode se pregovori o sudjelovanju. Tel Aviv na čelu gradjevne djelatnosti u Palestini. U izvještaju o gradjevnoi djelatnosti u Palestini, koji je za god. 1924. izdalo odjeljenje pak vlade za trgovinu i industriju kaže se, da je u Tel Avivu u prošloj godini izdana 681 gradjevaa dozvola, a vrijednost u njima naznačenih gradnja iznosi 408.000 funti. Procjenbena vrijednost gradjevnih objekata u Jerusolirau u to vrijeme iznosila je 280.000 funti, koja svota otpada na 1031 građevnu dozvolu, a te su se dozvole u glavnome odnosile na reparaturne radove. Za Jafu podijeljeno je 426 gradjevnih dozvola za gradnje u vrijednosti od 63.800 funti. Municipalna oblast u Jafi gradila je javne radove u vrijednosti od 7841 funte. U Tel Avivu izvedeno ie javnih radova u vrijednosti od 28.306 funti, u Hajfi za 57.000 funti, u Nablusu za 13,450 t. j. dva puta toliko, za koliko u Tiberijasu, gdje je izvedeno javnih radova za 6700 funti. U cijelosti izdano je u čitavoj zemlji 4069 građjevnih dozvola. Me predstavljaju vrijednost gradnja, kojih se tiču, od 874.993 funte. Javni radovi, koje su izvele municipalne oblastj, iznose 93.754 funte. Vladini izdaci za javne radove iznose 61.700 funti, a ti su izdaci upotrebljenl za gradnja novih zgrada, puteva i vodovoda. Izdaci vojnih vlasti za javne radove još nijesu poznati. Gornje brojke treba da se smatraju samo kao' aproksimativne, pa se čini, da su faktični izdaci bili mnogo veći, to više, što se nijesu mogli da saznadu podaci o gradnjama u selima i židovskim kolonijama.

BKOJ 26.«

• 2 I D O V<

5

S«t itlJM. Židovi 7. Grad Varšava 936.043 309.165 33 Vojvodstvo Varšava 2,112.406 202.919 9-6 l* Lodz £350.534 32« 930 14-5 (Od to* a u gradu Lotzu) (462.079) (155 860) (34) Vojvodstvo Kielce 9,535.730 300.111 11.9 l* Lubiin 2,087.907 287.443 138 »f Bjal istok 1,303.437 193.326 148 Dio okruga Vitne 476.164 27.935 59 Vojvodstvo Novogrudok 383.106 74.344 9 • Poliecie 879.925 120.614 12-6 Volinija 1,437,907 164.940 11.5 »» Lavov 2,717.036 313.198 11.5 r Tarnopol 1,488.580 128.965 9 Stanislar 1,348.580 145.345 108 203J7.198 2,556.583 12-3