Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Cilj i sredstva

Piše *.

Julije Dohany.

»U širokoj se oranici svijeta nije nikada uzalud sijalo sjeme istine.« (Whittier.) Pune života t naširoko struje životne energije u debatama, koje hoće da pripreme kongres. U taborima starih cijonista i mladih, »radničkih stranaka« i klate ij oni sta nazvanih »buržuj škura« probudila se snažna volja l , da na ovom kongresu afirmiraju svoju snagu i svoje misi«. U krugovima »stamcijonista« (to će reći .građanskih« cijonista), koje ijc u ovom listu naša dobra omladina sa mladenačkim jurišem odozgo nazvala sporim buržujima na slala cje berlinska »konferencijona zajednica« jedne »radikalne« cijondstioke grupe, a u istim se krugovima rodila još radikalnija »aktivističko. - revizljonistička grupa. f . A posvuda se nalaze mnogi, koji na sve ove snažne izričaje odgovaraju sai ijedne strane malodušnim pesimizmom, da je nepolitički i škodljivo kad se govori o političkim zahtjevima i ciljevima, koji se danas ne mogu postići i da je štetno riskirati dobrohotnost i sklonost britanske vlade energičnim nastupom, jer i onako ne raspolažemo praktičnim sredstvima sile i moći. Sa druge strane kažu grupe, koje praktično misle, da je rad sve, da će radnik izgraditi solidarnost i da će atmosfera rada podići mostove. JRadikalna oijonistička grupa« nastavlja zapravo ondje, gdje je »demokratska frakcija« posljednjega kongresa prekinula svoj rad. Poziv na borbu, koji ih je udružio jest oštar i odlučan stav protiv toga, da se uloga Jevvish Agency, koju je dosada vršila Cijonistička Organizacija prepusti Agencv, koja se ne kontrolira i koja se do polovice rekrutira necijenistima. Starom bojnom zovu demokratske partije dodaje današnja grupa na svim područjima cionističkog života intransigentniju notu, jntransigenlnije shvatanje nacijonainih zadaća, povraćanje težišta cionističkoga rada od isključivoga radnog područja izgradnje zemlje na sviješću o cilju prodahnutu odgoju. i, preradbu židovstva i izvan Palestine za nacionalnu renesansu i jedinstvo. Oni traže odrešitije objavljivanje nacionalne volje i prema okolini nežidovskoga svijeta, Savezu Naroda i mandatarnoj. vlasti. U pokretu, radikalne grupe i revizijonista ima zajednička zdrava jezgra i zajednička greška,, ~ > Obadva izviru iz svijesti i osjećaja, da, se optimizam obzirom na političke i administrativne prilike u Palestini to manje može da gaji kao u nekom stadiju surnračja, sto više djelo danomice raste. Sto više židovski život u zemlji postaje zbiljom, to se više i jače

osjeća nedostatak, da izričaj BaJfourove deklaracije i mandata; »židovska nacijonalna domaja u Palestini®, sada, kad ova domaja od dana u dan postaje aktivan i pasivan predmet zemlje, koja se razvija., sve nužnije treba da se pozitivno ii jasno opiše. Ja vidim u svim pokretima, člancima i grupacijama, gdije se u njima očituje osjećaj, da se ne može dalje mirno da promatra i podnosi, da pojedina, sklona ili nesklona engleska ili palestinska vlada ili šfavise autonomna arapska većina može da odredjuje dokle će Palestina za Židove biti »nacijonalna«, a dokle «domaja«. Ovdje se stavlja zahtjev za državnom suverenošću, ondje za političkom autonomijom, oba tabora ratuju, a velik dio cijonista stoji kod toga postrance i mirno sluša te debate, jer u tome vidi tek nešto teoretsko. Dok Jabotinskvjeva grupa brodi prema »Židovskoj državi«, a radikalna grupa uopće jasno ne izriče do kojih granica ona zapravo hoće da ide u političkom osiguranju našega djela, ustanovio .je Hans Kohn u posljednjem broju »Selbstwehra« u negativnom smjeru barem jasno granice, kod kojih se oficijelna cijonistioka politika dijeli od revizijonističkoga programa. Prema njegovim konstatacijama teže revizijom sti za postignućem židovske države, a sva druga nastojanja polaze naprotiv samo za tim, da se osigura apsolutno slobodan, nacijonalan razvitak u zemlji i to prema formuliranju Hans Kobna za izgradnjom nacijonalitetne države uz apsolutnu jednakost obadviju priznatih nacija, arapske i židovske. Hans Kohn se poziva na zaključak 12. cijonističkog kongresa, koji je to već izrekao. Prije nego što ću da predjem na faktičnu jezgru političkoga pitanja, hoću za one, koji drže, da živi. boj oko cijonisiičke politike imade za velike židovske mase, one Židove, što »ne govore, nego rade« tek teoreličku važnost, da spomenem samo dva dogadjaja posljednjih dana; li Jerusollmu su dva židovska člana gradskoga vijeća pred nekoliko dana položila svoje mandate, jer nijesu mogli postići ni io, da se kod grada namjesti i samo jedan židovski sekretar ta da kod policije u Jerusolimu. vlada protužidovski duh i da se židovski policajci draže i potišou sve dok.ih se ne izgura, poznato je prema mnogim saopče. njima). Drugi dogadjaj posljednjih dana jest, šio je policija prilikom rodjendana engleskoga kralja uklonila židovske barjake, štaviše i sa zgrade Egzekutive, opravdavajući to tvrd, njom, da je židovski barjak zabranjena ino 7 zemna, zastava.,.., ~ r Omladini t radništvu služi na čast, da -rod čine centralnim životnim problemom i jedinim principom zemljoradnje i da su čistoćom , svoga rada tako duboko prožeti, te drže, .nemogućim, da ne bi u velikom moru mržnje

himnom rada, koju pjevaju, mogli trgnuti za sobom i arapski radni narod. Prema njihovom mišljenju ostat će ovakovi dogadjaji, kao što su ona dva gore spomenuta dogadjaja kojima su se slični prema pisanju i crtanju >Doar Hajoma«. 1 drugih dešavali uvelike i neprestano za režima Herberta Samuela nevažni u atmosferi zajedničkoga rada arapskoga i židovskoga naroda. Upravo zbog toga veli radna mladež, da na njenoj strani postoji desinteressement obzirom na sva pitanja izuzevši principe izgradnje, rada. U tome je velika bludnja. Ovakav! slučajevi dokazuju, da nije još priznat ni princ.p; slobodne nacijonalitetne države, a kamo ti proveden. Da naši halucim mogu doduše da grade vrtne gradove i cvatuće kolonije, ali da sigurnost njihove egzislence i slobodan razvitak nacijonatnoga života sa svim njegovim moralnim i materijalnim interesima još nikako nijesu zajamčeni i da ih mandatarna vlast još tako malo u zemlji štiti, te arapski gradonačelnik kadgod može nesmetano da zapriječi, da se ovaj naoijonalni život ne bi usudio u javnost ili pače da ne ima riječ u upravi grada. Ništa ne pokazuje bolje nego upravo ovo pitanje, da židovski narod u galutu i njegova organizacija i jedina reprezentacija, kongres, moraju da stvore sigurnosti za zemljoradnju, političke preduvjete i da odrede velike principe zemljoradnje i da se u tim pitanjima mora da razvije željezna volja. Ne može da bude, da postoji tako reći desinteressement u životnim pitanjima, jer ima federacija, koje praktične razlike ura d u u samoj zemlji ne će samo da unose u organizaciju i reprezentancu i da ih samo rasprave, nego nagone na cijepanje i oduzimanje velikih snaga, na štetu izgradjenja jake 'i jedinstvene volje cijonističkoga galutskoga židovstva. Haluci ond j e na pol j u inkorporiraju svojim životom princip rada, koji održpje naciju i gradi temelje zemlji. Oni ne će da napuste taj princip rada. A sve cijonističko židovstvo osjeća i na svim je kongresima izreklo, da. rad, zemljište mora da bude glavni princip izgradnje. Zbog toga je neopravdano da se kongresu, koji mora da omogući i osigurava rad, upravo u najznatnijim gorućim pitanjima otme snaga jedinstvenoga izričaja volje i da se snaga vlastite propagande ne stavi na raspolaganje, jer se misli, da se posebnim šekelom i naročitim federacijama može bolje služiti vlastitim principima u užem okviru vlastite grupe, nego unošenjem sve snage sumišljeničke, »intransigentne« Omladine i radništva, nesamo u njihova specijalna pitanja nego u sva zajednička pitanja, u redove s v-i h pipom st a. A sada’ hoću-da se odavle vratim političkom pifanju.

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ ii. IH. KAT

ZAGREB 26. juna 1925 ~ 4. i a muza 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD ICO D. POLUOOD. 50. D ČETVRTGOD. 9fe D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 27