Židov

vanrednim marom i oduševljenjem već u ono vrijeme kad je tomu pokretu trebala snaga revoiucijonarnoga zanosa. Zajednički cilj, jednaka metoda djelovanja, pritisak gospodarske nužde i ostati momenti potakli su piloni stičke studente da u Svjetskom Savez« C i j o n i s t i č k i h Akademičara stvore svoju zajednicu. Oslon na snažan židovski narodni pokret cijonizma, koji je taj Savez našao sada nesamo moralno nego i materijalno u londonskoj Egzekutivi, ali J osnovica, na kojoj se Savez izgradjuje ne postoji samo u sadašnjoj studentskoj generaciji nego i u nekadanjih cijonističkiih studenata. u dobro organizovanim i tradicijama okupljenim savezima seniora, « kojima šmade interesantnih i moglo bi se da kaže cijonističko-historičkih ličnosti. Studenti su obično, ako se spontano ne vežu vezom manje ili više stroge organizacije labilna, fluktuivna masa, i lice se te mase svake godine mijenja. Ne dostaje im stabilnosti, pa se tako može s pravom da da tvrđi, da tradicija studentskih korporacija i savezi seniora tvore oslonac kontinuiteta. Ove korporacije bez obzira na veću studentsku ili cionističku 'Orijentaciju, jesu temeljne slanice Svjetskoga Saveza Cijonističkih Akademičara, čija je egzekutiva sazvala za dane od 16. do 18. augusta ove god. u E>eč treći svjetski kongres cijonističkih akademičara, na koji su odaslani delegati iz raznih unuersitetskih gradova svijeta. Izborno pravo za taj studentski kongres iako je uredjeno, da mogu hiti Izabrani delegatima za taj kongres svi bivši j sadanji akademičari, kako bi se mladoj generaciji dala prilika da crpe iz bogata rezervoara iskustva i razuma, i da uzmogne birati drugim atributima odredjene ličnosti. Ovaj kongres treba da postigne sintezu rasprava skučavane i oprezne vrsti, kojom postupa iskustvo, sa ponešto žestokom vrstom mladenačkog temperamenta. Jer pitanja, kojima treba da se pozabavi kongres traže podjednako oprez i vatreni mar. Medju ovim pitanjima zauzet će naročito mjesto problem odgoje omladine, pa će se morati da rasprave pojedina pitanja ujedinjenja budućega rada oko odgoje. U toj vezi morat će se nešto pobliže govorili i o organizacionom problemu, koji je u posljednje vrijeme zašao u središte diskusije, pa će se tu rasprava morali upraviti na to, koji je ideal cijomstiokog studenta i koji je tip idealnog cijonističkog studenta najbolji. Tora će se zgodom naglasiti pitanje cijenističkoradnog semestra, koji se sa mnogih strana propagira. Upravo se u tom pogledu egzekutiva Svjetskog Saveza sprema da dade cijonistićkim studentima vrijedan dar odredjenom smjernicom na svenu području židovstva u historičkom, kulturnom i cionističkom smjeni. Ova se knjiga stvara na temelju razmatranja, da se literatura o cijonistićkim i općeno židovskim pitanjima razvila za posljedniih godina od malenih osnovnih početaka do golema obilja. Ova će knjiga u preciznim odgovorima poput repetitorija obradovati i iskazivati sva osnovna, historička i organizaciona pitanja cij. pokreta, najznatnije dogodjaje žid. historije, svu palestinografiju, a pored loga gospodarsko-potitička, umjetnička, bibliografska pitanja židovstva. Poticajan, što se rodio u krugovima Heb Universiteta u Jerusolimui, da se uz univerzitetski institut biblioteke, koti se ima izgraditi, uredi po jedna dvorana za učenje i jedna čitaonica, izvršio je Svjetski Savez sve priprave za akciju, koja će se doskora provesti. I sa pitanjem izgradjenja studentskog doma u Jcrusotimu, za koji je sveučilišni

kuratonj spreman da dade gradilište, već se je egzekutiva pobliže pozabavila, utoliko, što ie obzirom na ova pitanja stupila u vezu sa drugim, ekonomskim studentskim svjetskim savezom, da se provede jedinstvena akcija. Ali se već sada mora da prizna, da svota, koja je potrebna za gradnju, traži vanrednu sabirnu djelatnost i intenzivan trud. Obzirom na činjenicu, da statistika daje deduktivmi spoznaju zakonitosti u razvitku država i naroda, a da je u tome smjeru vrlo malo učinjeno upogledu rasi ranoga židovskoga naroda, nastoji .Egzekutiva stvoriti takav cijonistioki j opće židovski institut. Već sada moli Egzekutiva židovske slušače državopravnih fakulteta, da se bave statističkim pitanjima i da se u nastajnom zimskom semestru interesiraju za ovo znanstveno područje, jer će trebati izućemh radnika za ovaj institut. Po prilici iza pet godina, kad budemo proraditi materijal skupiie-n po odredjerim principima,, moći ćemo zacijelo da utjelovimo Hebrejskom liniversitetu u Jerusolimu taj institut, kod kojega će ujedno stanoviti broj kolega naći egzistenciju. 1 k tome trebamo pomoći izvana napose od izraelitičkih ’oogoštovnih općina, koje će nam trebati da šalju statistički materijal. Nadamo se, da ćemo na početku zimskoga semerstra moći da učinimo prve korake. Budući da moramo imati govornicu za sve naše podsaveze odlučili smo, da reaktiviramo svoj časopis. Prvi će broj našega lista po svoj prilici izaći u sredini augusta kao svečaru broj za kongres. Na koncu treba ješ spomenuti, da će se na 16. augusta staviti na kući u Tiirkenstrasse broj 9 u Wienu umjetnički izradjena pleketa. To je kuća, u kojoj .je dr. Theodor Herzl prije trideset godina iz ništa stvorio cijonizam i u kojoj se nailazila prva redakcija »Welta». Svjetski Savez Oijonističkih Visokoškolaca s pouzdanjem promatra svoj rad za ostvarenje crijeva, a do cijonističkfh studenata i do starih cijeni stičkih akademičara ali i do ostalih pomagača stoji, da ga u njegovim planovima pomažu, kako bi se sve što prije izvelo.

Put Herberta Samuela Evropom

Za vrijeme svoga boravaka u Budimpešti primio je sir Herbert S a m u e I dne 30. jula delegaciju madjarskih cijoništa, koju je predvodio dr. Adolf S t r a u s s. Dr. Strauss pozdravio je Samuela na engleskom jeziku. Herbert Samuel odgovorio mu je oduljim govorom, u kojem je medju ostalim rekao: »Teška je zadaća izgraditi zemlju. U Palestini nalazimo se na početku našega djela. U tom lijepom i velikom radu računamo na saradnju madjarskoga židovstva. Barjak, koji dajem iz ruku, dovest će moj nasljednik, lord Plumer do triumfa. U netkim cijonističkim krugovima pobudila je okolnost, da moj nasljednik nije Židov neku bojazan, ali to je posvema krivo prosudjivanje prilika, jer nije bila nikada riječ o tome, da Vrhovni Komesar Palestine mora uvijek biti Židov. Ne smije se zaboraviti da židovstvo čini u Palestini manjinu pučanstva, pa se mora da uzima u obzir engleski parlamenat i englesko javno mnijenje bas kao i osjetljivost Arapa Hoćemo da izgradimo židovsku narodnu domaju u mirnoj harmoniji sa ukupnim palestinskim pučanstvom. Sa tog je gledišta

vanredno dobro, da na čeki CijonistiČke Organizacije stoje sposobni, umjereni i trijezni vodje, kojih će politika najsigurnije dovesti do ostvarenja židovskog narodnog ideala Na kraju svoga govora zahvalio je Samuel na srdačnom dočeku i prijemu madjarskih Židova. U petak, dne 31. juna stigao je bivši Vrhovni Komesar Palestine sir Herbert Samuel brodom u Beč. Dočekali su ga predstavnici bečkih cijonista, pa voditelji Kongresnoga ureda. Dr. Plasohkes pozdravio je Samuela kratkim pozdravnim govorom. S Herbertom Samuelom doputovali su njegova gospodja i dvoje djece Gottfried i Nancy. Prvi dan svoga boravka upotrebila je čitava porodica za razgledavanje znamenitosti grada Beča. U ponedjeljak primio je izaslanike bečke sefardske općine, cijonističkoga društva Jehuda H a l’e v i i sefardskog dobrotvornog gospojinskog društva. U utorak primio je Samuel članove vodstva cijonističke organizacije u Austriji i pročelnike raznih cijonističkih institucija. U oduljem razgovoru dotaknuti su svi problemi palestinske izgradnje, ■Na poziv sefardske opčine posjetio je Herbert Samuel u utorak prije podne sinagogu te općine. Pratili su ga njegova supruga i djeca . Gospojinstko društvo predalo je uvaženim gostima kitu lijepoga cvijeća, Herbert Samuel dobio je na spomen maleni svitak Tore sa hebrejskom posvetom. Samuel zahvalio se na daru i pažnji i istaknuo, da je rijetko kada vidio ovako lijepu sinagogu, kao što je sinagoga bečke sefardske općine.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Zaključci litavskih cijonista. Nedavno se održala n Kovnu konferencija litavskih cijonista. Nakon referata g. dr. J. Brntzkusa o gospodarskim problemima Palestine i iza referata urednika lista »Jiidische Stimme« o Jewish Agency i zakonu o općinama u Palestini prihvaćena je jednoglasno rezolucija, u kojoj se pozdravlja zaključak posljednje sjednice Akcijonoga Komiteja o proširenju Jewish Agency, i u kojoj se izriče nada, da će se naći mogućnost, kako bi se sav židovski narod uključio u Jewish Agency. Delegatima za kongres izabrabrani su M. Kahn i dr. B. Berg er, koji pripada konferencijonoj zajednici radikalnih cijonista. Zahtjevi aktiv sta. Udruženje Cijonista-Revizijonista (aktivisti) objavilo je nedavno manifest, koji sadržaje ove zahtjeve obzirom na 14. kongres: 1. Ima da se održi potpuna snverenost kongresa u stvarima palestinske izgradnje i pojačanje nacijonalnoga karaktera obnovnoga rada. 2. Provedba političke ofenzive, da se afirmiraju židovska prava, koja se temelje na palestinskom mandatu. 3- Radikalne gospodar ske reforme u Palestini počevši od agrarne reforme, kako bi se pomogla židovska imigracija masa i kolonizacija masa. 4. Organizacija financija na osnovici temeljnoga kapitala židovske kolonijalne banke (2 milijuna funti) i nacijonalni

SRO) 34.-55

»2 I D 0 V«

7