Židov
namo i javljenih, ali još uvijek ne obračunatih šekalim M. C. O. iz Sarajeva, ipak dobijemo manji broj šekalim nego prošle godine. To doduše ne znači, da je broj cijonista u našem Savezu postao mamii, mi smo što više dobili šekalim iz mjesta, iz kojih do sada nismo dobivali šekalim več da je broj naših aktivnih rađenika vrlo malen, da akcija u pojedinim mjestima nije provedena u smislu naputaka Saveznog Odbora, več u zadnji čas i na brzu ruku, pa se jedino toj okolnosti ima pripisati nazadak broja šekalim. Savezno Vijeće moralo bi zaključkom odrediti, da se šekelska akcija ima provesti kao prva akcija iza Roš hašane i da se mora najkasnije do konca januara dovršiti bez obzira na kongresnu ili nekongresnu godinu. Samo ako ćemo ovu akciju dobro pripraviti i valjano provesti, dobit ćemo rezultat, koji će moći da zadovolji. Financijske akcije. Pored već spomenute akcije za osnutak jugoslavenske halučke naseobine, te šekelske akcije i übiranja prinosa za Savez, vodila se u Zagrebu i Beogradu akcija za politički f o n di organizacije, u koju je svrhu boravio u našoj sredini generalni tajnik svjetske cijon. organizacije, g. Israel Cohen. To je ujedno i prvi put, da je u našoj državi boravio zastupnik Cijonističke Egzekutive. Uspjeh ove akcije bio je povoljan. Inicijativom nekih naših liječnika započelo se provedenjem jedne akcije za Rontgen-zavod u Jerusolimu; akcija ograničila se samo na liječnike. Od svih je akcija najbolje uspjela ona, koju je Uprava Keren Kajemeta provela kod bogoštovnih općina povodom otvorenja hebrejskog universiteta u Jerusolimu. Ona nam je najbolje dokazala, što možemo i u najtežim ekonomskim prilikama postići, ako iskoristimo zgodan čas za akciju. Keren Kajemet Lejisrael. Godina 5685. spada medju naše najbolje sabirne godine, jer još nikad nismo postigli ovako povoljan uspjeh, premda je organizacija Keren Kajemet 1 ejisiael još uvijek dosta slaba, a naročito nije bilo dovoljnog ličnog kontakta izmedju povjerenika i uprave. Reorganizacija ureda kreiranjem posebnog tajništva za Keren Kajemet 'sigurno će znatno povisiti prihode za ovu popularnu instituciju i omogućiti, da namakne znatno povišeni kontingent za godinu 5686. Keren Hajesod nije u izvještajnoj godini razvio veliku djelatnost, već je nastojao da of?avi inkaso prispjelih obaveza. Teške ekonomske prilike nisu omogućile veliku akciju. Ipak je gosp. profesor Pazi-Ooldmann proveo uspješnu akciju u Južnoj Srbiji, Bosni,-Dalmaciji te Beogradu, tako d!a nas može postignuti rezultat zadovoljiti. Palestinski ured. U smislu zaključaka Saveznog Vijeća palestinski je ured poduzeo korake kod naših centralnih institucija, za imigraciju, da ishodi dozvolu za imigraciju židovskog pučanstva Južne Srbije u naročitom cilju, da ono i u Erec Jisraelu ostaje na okupu. Na žalost nam nije uspjelo, da dobijemo potrebiti broj certifikata, koji bi nam omogućio izvršenje ovoga zadatka.
pa će se svaki budući R. O. morati baviti tim važnim pitanjem. Pored toga palestinski se ured bavio organizovanjem skupnog putovanja u Erec Jisrael, te je petentima diavao nužnu uputu. Nestašica sredstava skučila je djelokrug našeg palestinskog ureda. Kulturni rad u nas je napredovao iako tek vidimo čedne početke. Savez omogućio je ovećom supskripcijom izdavanje hrvatskog prijevoda Rathovog udžbenika za hebrejski jezik, a u mnogim mjestima potporom mjesnih organizacija djeluju hebrejski učitelji- U Zagrebu osnovan je Qan Hajeladirn, a u Sarajevu djeluje već dugo dječji vrt, a pored toga i Safa Berura. Nakon dugih godina opet su izdane neke knjige, druge su još u pripravi, pa će samo zavisiti o potpori židovske čitalačke publike, da li će se moći proslijediti započeti put. Do sad ni Savez, ni omladina nije našla dovoljno razumijevanja za taj svoj rad. A ipak su nam danas najviše potrebne dobre knjige i valjani agitacijom materijal. Bilo bi sigurno i dosta radnika, ali se nitko ne usudjuje da nešto izda, jer začudo naše knjige nemaju prodje. Tu ne pomažu zaključci Saveznoga Vijeća, niti najbolje novinske reklame. Savez bi morao imati mogućnost, da subvencijonira dobre edicije i mi bi što više za pgdstrek trebali i nagradjivati dobro pisane knjige, a M. C. O. bi morale preuzeti brigu za prodju tih knjiga. Naše se novinstvo razvija, ali ne u onoj mjeri kao što bi mi to željeli, premda se trsi, da što bolje odgovara svome zadatku. Teške prilike onemogućuju povoljni razvitak naših listova, jer je borba za opstanak prevelika, a da bi mogli naši listovi imati dovoljan broj plaćenih suradnika, bez kojih ne možemo zamisliti napredak naših listova. Pored svega toga imademo danas pet gradjanskih cijonističkih listova i dva omladinska glasila. U izvještajnoj godini imademo da zabilježimo, da je prestao izlaziti »Jiidisches Volksblatt« u Novom Sadu i da u Bačkoj Topoli izlazi pod redakcijom g. dra. Kellera novi tjednik »IsraeK Omladinski rad. U omladini se u ovoj izvještajnoj perijodi mogu zabilježiti važne promjene. Njena se ideologija obogatila nekim nijansama, ali je još znatnije, da se ta ideologije! počela već i ostvarivati, pa ti počeci bude najljepše nade. Omladina nezadovoljna samo tehničkim i organizatornim radom pregla je, da se odgaja za hebrejsku radnu Palestinu. Njen Savez Židovskih Omladinskih Udruženja razvijao se u svim pravcima, a ojačao je i brojčano, pa predstavlja sa svojih 50 udruženja i oko 2000 članova znatnu snagu. Nažalost velik dio tih udruženja samo životari, nemajući prave sadržine. Upravo na tom polju ima naša omladina da učini mnogo više, nego što je do sada činila. Lijepi su počeci izvršeni; vidimo u omladine ozbiljnu volju, da joj čitav život bude ispunjen cijonizmom. Već je odavna prošlo ono doba, kad se ona zadovoljavala mladačkim snatrenjem u jednu, a organizacijom i provodjenjem akcija u drugu ruku. Naša je omladina postala zaista cionistička; njen je odgojni rad barem u ne-
kim mjestima dostigao visok stepen. Palestina je središte ove odgoje; priprava za Palestinu postaje temeljnim zadatkom. To je naziranje prodrlo u Savezu ZidOmi. Udruženja, pa je Alidut Hacofim kao najpozitivnija stanica Saveza preuzela vodstvo. Tako nam danas daje S. Ž. O. U. prirodnu sliku: Oko najživljih središnjih stanica (Zagreb, Sarajevo, Karlovac, Novisad, Stari Bečej) okupljaju se ostala udruženja, koja nastoje da dostignu intenzitetom rada ona prva. Omladinsko je shvatauje prodrlo u svim područjimd omladinskoga rada. Omladinski je slet u Osijeku pokazao ozbiljnu volju za palestinocentričkim odgojem. Izletničke kvuce Alidut Hacofim imale su prvi svoj kemp na Bledskom jezeru. Taj je kemp novum u našemu pokretu, a lijepim uspjehom bit će bez sumnje trajan cionistički poticaj. Omladinsko se shvatauje promijenilo i u pitanju vodstva. Mjesto R. O. ima omladinski savez Hanhagu, koja je na temelju povjerenja omladine zvana, d'a po svojoj uvidjavnosti odrcdjuje putove savezno odgoje. Omladina je u znatnoj mjeri u ovoj godini učestvovala i u praktičnome radu. Dosljedna svome principu ona je naročito pregla, da radi za Keren Kajemet. pa je u mnogim mjestima vodila agende Keren Kajemefa sama, a u drugima je revno pomagala povjerenicima KKL. Bez sumnje ima naša omladina velik udjel na lijepom rezultatu sabirnoga rada za KKL. Omladina se stavila na raspolaganje za šekelsku akciju, a koliko je bilo do nje, ona je radila i za jugoslavensku koloniju. Rad u provincijama. U Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji rad se nije osobito živo razvio. Mjesne cijonorganizacije reagirale su još najbolje na sve apele, te su provadjale većinu akcija. Srazmjerno najbolji je uspjeh postignua za Jugoslavensku naseobinu i za Keren Kajemet, dok se najmanje radilo za Keren Hajesod. Bosna i Hercegovina. Cijonistički rad u bosanskoj provinciji razvio se dosta povoljno, pa su s izuzetkom nekih mjesta, kao Tuzla i Zvornik, koja su potpuno zatajila izvršila cijon. zadaće, naročito za Keren Kajemet. Porod toga vodila se u nekim mjestima (Banjaluka, Travnik, Bijeljina, Brčko) akcija za Keren Hajesod i za halučku farmu. Bosna doprinijela je 12% od ukupne sabrane svote za Narodni Fond i za Keren Hajesod, I ove se godine nisu popravile prilike u Sarajevu. lako nije došlo do sukoba izmedju obih cijonističkih grupa, nije se ipak mogao razviti povoljan cijonistički rad. Naročito je štetovao kraj ovih prilika rad za Keren Kajemet. pa je R. O. odaslao delegaciju u Sarajevo, da nadjenačin, da se omogući uspješni rad KKL. Ovi su pregovori ostali bezuspješni i Sarajevo danas zaostaje za Novim Sadom. Sekelska akcija nije pravovremeno provedena. pa ni do danas još nije obračunata, uslijed čega je nastao spor izmedju R. O. i Mjesne Cijon. Organizacije. Najbolje se razvio kulturni rad, pa je održan velik broj predavanja i upriličene brojne cijon. priredbe.
BROJ 43.
.2 I D O V<
3