Židov

;«ju <La je ta priči, o ozdravi jivanju društvenih prilika I u nas postepeno pr dire spoznaja da pozitivan stav prema židovstvu ne dopušta, da se ignorira djelo a » ji-af Svakom svijesnom Židovu, koji se može zamisliti u situaciju židovstva ne baš kao naroda, nego kao jedne pojave u historiji uopće, ne će moći a da ne afirmira ono, što se je uradilo i što se čini u prvome redu zaslugom cijonističkoga dijela židovstva. I zaista ne treba mnogo umovati, da se dodje do prostog i jednostavnog zaključka, da je izgradnja Palestine opće židovska stvar. Tko za nju ne mari ili je komotan ili uopće nema interesa za židovstvo. Palestina se gradi za židovstvo, ona će biti židovska domaja. Ona se ne će nazivati cijonistićkom, a nežidovski je svijet u današnjem njenom stadiju smatra djelom židovstva i ako se u vezi s njom vazda spominje zaslužna, agilna i jaka Cijonistička Organizacija. Svako je gledanje na svijet, svaka je orijentacija, što se svijesnog djelovanja pojedinca tiče, posve individulna stvar. Posve je jasno, da se simpatije za palestinsku izgradnju ne mogu nekomu nametnuti tek suhim logičkim dokazalima i da se ne stiču formalnim organizovanjem, jer se grade na osjećaju veze sa židovstvom. Taj osjećaj mora da postoji u svakom Židovu, koji svoje židovstvo nije zabacio ili koji nije čak ustao protiv tog židovstva. Svoje na jpozitivnije djelo vrši židovstvo danas u Palestini u Palestini, a ne u Americi, Poljskoj ili gdje drugdje. Pa zar ima normalnije stvari nego da svaki svijesni, uspravni Židov obrati svoj pogled tome radu? Začudno je da matice židovskoga života u galutu, još nijesu na čistu, da one logično moraju da posvete svoju pažnju obnovnom djelu svega židovstva, koje se vrši u Palestini. Vani i u našoj zemlji morali su cijonisti osvajati vodstva općina, da ih vođe u valjanom smjeru, kako to današnje .ilike u židovstvu traže, pa su ispunili te opći. svjež Inom i novim životom. U nas su neke općine, na čelu kojih sto:: mdi, što zrelo i dostojno prosudjuju zadaće i situaciju židovstva, što uspravno i bez bojažljivih obzira vrše svoje dužnosti prema židovstvu počele suda rta dokazuju svojim primjerom, đi ne moraju cijonisti bit; oni, pod. čijim će vodstvom općina znati da izvrši tvoju zadaću obzirom na izgradnju Palestine. Karlovačka općina pozvala je kao prva u Kraljevini svoje članove da se obavežu na đoprtnašanje za Keren Knjemet za fond, koji omaže stvaranje novoga tipa židovskog seljaka, daje kupujući zemljište temelj palestinskoj i.gradnji, Primjer karlovačke bogoslovne općine je to vredniji, što njeno vodstvo nije cijonističko, Clrkuiar predsjedništva opći a, o kojem sme izvijestili u prošlom broju. jasno označuje, kako općina mora da gleda na palestinsko djelo i bez čijom stičke deklariranosti Kolikogod se danas još ne vide rezultati ipak se može kom,tatovati, da u mnogim našim općinama sve više izbija sklonost, da se suradjuje u po maganju palestinske izgradnje, a usto i u jačanju židovskoga života u onom smjeni, koji označuju i rezolucije prošloga Saveznoga Vijeća, a j naročito rezolucija o bebraizaciji. Židovske općine nijesu suhe konfesijonalne organizacije, One su prva temeljna organizacija židovske zajednice u pojedinim mjestima. Kao takove imadu da se staraju za s a v židovski život u svom mjestu, a ne tek za bogoslužje i groblje. Osnivanje hebrejskih dječjih vrtova, jačanje hebraizacije, učešće u đoprinošenju za Keren Kajemet i Keren Hajesod jesu na pr. jedni od najaktuelnijih zahtjeva, koje ; općine trebaju da izvrše. * Ovim brojem stupa »Židov« u deseto godište. Osnovan u krvavo doba rata prošao je kroz mnoge teškoće i unatoč velikim zaprekama, koje su svladavane predanošću naših cijonističkih radenika, ostajao je vodećim našim listom, centralnim našim glasilom, Sad ulazi »Židov« u jubilarnu godinu sa solidnim poticajima, da u nastavku svoga razvitka podje na više. On mora u pojačanoj mjeri služiti zadaćama, zbog kojih je i osnovan. Naše heterogeno židovstvo treba da ima uredbe, koje jačaju razvitak k što jačoj jedinstvenosti. Ne smiju se ignorirati ničije »sebine, ali se ponajprije mora da uvaži svaka tencnca, koja vodi do jačanja skupne snage. »Židovu« zadaća, da bude centralni organ jugoslavenskoga vstva, da respektirajući prilike u raznim krajezemlje bude javnim vodičem u smjeru, koji na-»rilike u našem i sveukupnom židovstvu. **dov« je i dosada bio a i nadalje će biti in-

formativna novina za sva pitanja židovstva. stavi*] će i dalje javno zastupanje interesa na e ži 'ovske zajednice. 1 I na masku u novo godište, neka svi prijatelji našega lista živo porade oko vršenja svojih dužnosti prema »Židovu«, Materijalno obezfcijedjen moći će list u punoj mjeri vršiti svoj važan zidatak. Ali zato treba, da svi, kojima je stvar, kojoj »?ido ,r « služi, na srcu, učine svoju jednostavnu i laki dužnost. J. X.

ORTODOKSI PROTIV RABI STEPHEN S. VISE-a.

N e w-Y o r k, 29. XII. 1925. Javlja se, da je rabi Stephen S. W i se, poznati cijonistički vodja. pred kratko vrijeme održao u sinagozi propovijed, u kojoj je rekao, da vjeruje, da je Isus Krist živio te drži potrebnim, da Židovi upoznaju Kristovu nauku kao mudrost jednoga velikoga židovskoga učitelja. Na tu je propovijed odgovorila Unija ortodoksnih rabina Sjedinjenih Država izjavom, u kojoj rabi Wisea | označuje odmetnikom od židovsti*a. Rabi Wise je ! iza toga -nevjerojatnoga edikta« odmah demisionirao s mjesta predsjednika <J ra i v a od 5 milijuna dolara za Ujedinjene Palestinske Fondove. Nadzorno je Vijeće Ujedlnjeijih Palestinskih Fondova pozvalo rabi Wisea. da pbvuče svoju demisiju, te je protest ortodoksnih rabina nazvalo pretjeranim i nesuvremenim. Isto/je učinila odmah i Egzekutiva američkih cijonista./Američk »Mizra h i ište, da, se uvaži ostavka rabi Stephen S. Wise-a.

BJALIK POZVAN DA SUDJELUJE U AMERIČKOJ PALESTINSKOJ KAMPANJI.

Je ruso I ini, 22. XII. 1925. (P. C.) Cijoni* j stička Organizacija u Americi : rit Jala je preko palestinske Cij. Egzekutive srdačan poziv pjesniku H. N. B i a 1 i k u, da dodjc r Ameriku,, da suradjuje u ■ .velik.-, zadaći drama sjeđiniene palestinske fondove.

ŽABOTINSKI POZVAN DA PREUZME VODSTVO REVIZIJONISTA U ASEFAT HANIVHARIM.

Londonski 'Jev. : ' imes javlja, da su revizijonisti uMenlsolimn ali Žabotiuskoga, da dodje u Palestina, da oreu. vodstvo niiho' 2 frakcije u Asefat Hanivharirn. (Ziko)

POVRATAK GOSP. USIŠKINA U PALESTINU.

j erusolim.sk.■ >" ,i usu:: Korrespondenz- donosi j ovu noticu: y, Je ruso lim, ? Xft. 1925. (P. C.) Danas je stigao u Hajfu gosp Me laheni Usiškin sa svoga četu i i Mjesečne,?, put. . Usiškin bio u Engleskoj. Nizozemsi u], Belaji, rVajcarskoj, Jugoslaviji, Austriji, Magjarskoj i Transilvaniji, da ojača rad za KKL. Turneja g. U dškina uspjela je odlično. Po- ( svuda je znatno p< nsao interes za Keren Kajemet Mnogobrojni no\ .; ski izvjestitelji židovske i nežidovske štampe i tervjusali su posvuda g. Usiškina. Q. Usiškin je rovorio u mnogim skupštinama. U Beogradu bio :osp. Usiškin u ađijenci'i kod g. .jugoslavenskoga, mii istra izvanjih posala dri Ninči ča- V I U Zurichu sakupljeno je povodom boraVka *. i Usiškina oko 4000 Švicarskih franaka, namijenjenih ! za upis g. Usiškina u Zlatnu Knjigu KKL.

RADNIČKO ZAKONODAVSTVO U PALESTINI.

J e r u soli m, 22. decembra. (I. T. A.) Upravu je dovršen projekat radn o g zakona za Palestinu i Srednji Istok. Vrhovni koifiesar Lord Plumer predao je taj projekat na sankciju londonskom kolonijalnom uredu. Izdanje nove palestinske ilustrirane korespondencije- J eru solim, 22. XII. 1925. (P. Cj)( Potaknut uspjesima, koji je imalo izdavanje »Palastina Korrespondenz« nedjeljnoga obavještajnoga biltena, odlučio je Keren Kajemet. da izda novu vrst novuujkih saopćenja. To je ilustrovana palestinska korespondencija, koja će donositi aktuelne fotografije scena i dogadjaja u zemlji. ! a će ilus rovana korespondencija zasada izlaziti svakih 14 dina. Novi viceguverner Jerusolima. Dosadašnji guverner u Safedu. Krize\vs<y. imenovan je viceguvemerom Jerusolima. Odlazak Krizewskoga veoma žale u Safedu, jer je on zm \ svoje korektnosti i vanpartajične uprave bio ob- ; ljubljen i kod Židova i kod Nežidova. (Zm

Nakon presude o Steigeru

Đrpvri odvjetnik nije uložio ništavnu žaobu. Protužirovske nacfjonalističke demonstracije. i Kad jc porotno sudište u Lavovu iz reklo pr. sudu, kojom se Steiger rješava krivnje i pušta na) slobodu, započeli su antisemitski krugovi, a ponaj-( i više antisemitski listovi voditi hajku protiv Zidova i protiv Steigerovih odvjetnika. U člancima se potife na nas l.ia, pa su u posljednje vrijeme oblasti I mcrale česm plijeniti razne antisemitske Listove a Lavovu. Stan odvjetnika đra. tireka, kuji je Sieij jTCKi hranio i pred) prijekim sudom i pred porotnim i sudištem, čuva nolicija. .ij * Varšava, 23. decembra 1925. (. A. .žavnj ‘-odvjetnik nije do 19. decembra uložio mž-tavnu 'aobu, do kad jc bio zakonom odmijeni rok, pa je presuda porotnoga sudišta postala konačnom. Službeno se saopčuje, da je policaiti; inspektor u Lavovu, Lukom.sk i, koji je protuzakonito jednostrano vodio istragu protiv Steigera, maknut i sa svo ra mjes a. iHi * Va> šav;;, 23. decembra 1925. VVolfov brzojjvSjruacd javlja iz Lavova, da ie ondje povodomrtlol Htjenja • i ge r a došlo do poljskih naciji ia 1 s(i čk i h demons t r a c 1 ja,- Dem tiskar ’ su bučno đernoi str.■■■•ali pred kućom dra Ure ta, • hranitelja Steiger i, a na kavani, u koju ddai ‘ većinom Židovi, razbili su sve prozore. Šuto etu Pas t e mak ovu, koja je u procesu bila gjivn >m svjedokinjom protiv Steigera, nosila j e mast na rukama. Nekoliko Židova, koji kod pjevanja protunjemačke pjesme Ro-ta niicsu htjeli stkf'H šešir, bilo ie teško zlostavljco.:. Policija .ie r e f. da demonstrante.

POMOĆ ZA SIRSKE IZBJEGLICE

Žlfl. patest. institucije fr t-gunce, Sokolov za židovski fond za kršćausko-sirske bjegunce. | Jernsolim, 21. decembri', (P. C.) »Hada* s x i >F u pat 4 o 1 i trp (Radnički., bolesnička bla . ga*na), koji iinadti svoje medicinske staciju i liječnike ' u Vletuli i Kfar Oileađn. naložili u svojim činovnici la, da hnadu sirskim izbjeglicama pružiti svaku liječničku pomoć. Gore navedene žid. med. irmtinicji'e izjavile su se spremne,, da a zajednici sa postave posebne lazarete za sirske izbjecjiic čim se za to pokaže potreba. ; e w- v rk. 22. decembra, (f. T. A.) U jed •loii razgovoru sa zastupnikom I. T. Ae izjavio je Nah ti Sokolov, da ustanak u Siriji ne stavila u opa. ost položaj u Palestinu ali pokazuje potreba i važnost židovske narodne domaje za svje • sk*i mir, Kontrast izmedju položaja u Palestini i ostalih zemalja bliskog Istoka najbolje ilustrira činjenica cl a e Palestina postala utočište za arapske kršćane, koje u Siriji proga u jaju Druzi. Bilo bi poželjno, da se osnuje po sebak židovski fond za pomoć kršćanskim iz bjeglicat la što iz Sirije prebjegoše u Palestinu- S kolo\i- it- izja' rio da je spreman, da lično saradjujt K-n-a skupljanja za taj fond. a

INFORMACIJONI BIRO ZA TURISTE U PALESTINI.

J e rfrsol iitiv 2d. dpcenibra. (P. C.) Obzirom na skori početak turističke sezone u Palestini rc organhsdvan je Židovski Informacijom Biro, te fe za voditelja tog biroa posfe'ijen g. dr. Fritz Lbv/cnstein. Glavne zadaće tog biroa su slijedeće; promicati židovsku turistiku, uzdržava i kontakt sa društvima za. turistiku u tu- i inozemstvu, •sastavljanje tara itđ. Taj oe biro svakome besplatno na raspolaganje, a davat će i informacije o mogućnostima stalnog nasele nj.- u alestim. VRIJEDNOST RADOVA ŽIDOVSKIH RADNIKA U PALESTINI PRELAZI I MILIJUN FUNTI.

Od početka rada židovske radničke kooperr tive. S y1 e 1 Bone, je zidojvsko organizoviino rad ništvd Palestine izvelo radove u vrijednosti oc pre ko 1 mlijuna funti. 1. septembra biiaiiu u listama Sokd-Bnne-a 'upisana ?245 r a d-s ilk a. (Ziko) Električno osvjetljenje ulica u Hajii. ' Pitanic nvođjenja električno«: osvjetljenja ulica u Hbjfi, naišlo je na veliki otpor arapske većine, u grathtkoin vijeću, Guverner sjevernog dijela Palestine, Abramson, izjavio Je na jednoj sjednici židovske trgovačke, komo nj u Pajfi. da je gradsko vijeće tiijfe u principu otbbrSs električno osvjetljenja ulica. 1 a (z,ko) !i

2

■ŽIDOV«

V iOT 1.