Židov

U Magdeburgu smo izbacili krilaticu o hebraizaciji Saveza. Opetovano smo to već tražili od Saveza, No sada neka hebraizacija stupi u središte našega rada. Naši ljudi neka tek ne uče hebrejski. Hebrejski neka postane sve to više jezikom Saveza. Neka se stvori javno savezno mišljenje, koje će laj postulat u naših ljudi provesti. Dabome da ne mislimo, da se prisilom ili izvanjim sredsvima (ispiti itd.) može što polučiti. Naša se odluka rodila iz spoznaje nužde. To mora da dade Savezu moralnu snagu, da uvrsti svakoga od svojih haverim, pa i najraladjega, u taj rad. Već smo u cirkularu br, 2. naglasili, da hebraizacija, bez obzira na to što omogućuje sudjelovanje na novom hebrejskom životu, po sebi znači vrijednolu, jer je to pokušaj, da se u njemačkom cijonizrau rodi primjer kruga, koji govori hebrejski. VII. It. zv, pitanje starijih se riješilo. Tko je toliko srećan te može sam da odlučuje o svojoj sudbini pa se sprema za Palestinu, ne mora već da bude i bolji haver od onoga, koji se zbog bilokojih zapreka mora ograničili na to, da u galutu radi za Savez i za ideju. Svatko mora da djeluje na svom položaju. Može da je njegov rad za Palestinu u galutu važniji, nego njegov rad u Zemlji. Nije najhitnije, da se živi u Palestini, nego da se svim svojim silama predamo radu za izgradnju Palestine. Vidimo neke mogućnosti da stariji haverim, koji mora da ostanu u galutu, ovdje idu na svoj položaj i da ovdje čine vrijedna djela. ******* VIIL Promotrimo li Vijeće pod aspektom, da je trebalo da oslobodi Savez od dogmatičnosti. činit će nam se da je uspjelo, Isprva se uopće nije razumjelo, o čemu se radi. A onda je nastupila u Savezu nesigurnost, koja se temeljila na tome, što se činilo da su oduzeti neki potpornji, koji su dosada nosili misaoni svijet Saveza. A onda dolazimo i izvorima onoga svečanoga i jednodušnoga raspoloženja ( kojim je Viječe završilo, koje nije nitko izazvao, a koje nas je sve obuzelo. Taj nam se čas čini kao raspoloženje u čovjeku, koji se netom oslobodio robije. Osjeća da je slobodan svojih lanaca, no u osjećaj slobode miješa se već briga pred time što ga eto čeka. Sam je na svojim nogama. Sloboda mu znači i odgovornost. Mnogošta nam je postalo nesigurno, što nam se prije činilo nepr.omijenljivim, sumnje su nam se porodile, gdje smo prije slijepo vjerovali.' No za; to smo zamijenili slobodu, da uzmognemo stajati na svojim nogama i da idemo svojim putevima. I još jednom treba reći, da nam se čini jednim od bitnih uspjeha Vijeća i njegovih rasprava, što ideologija i stav Saveza ima bezuvjetno životne mogućnosti, mjereno na palestinskoj zbilji, zatim da možemo sve učiniti, da svoje ideje pretvorimo u djelo i u zbilju.. Naš cilj nijesmo izgubili ) put nam .je slobodan. Zapreke za nas više ne znače opasnost da izgubimo cilj,

Cijonistički omladinski pokret u Poljskoj

iJiidischc Rundschau« pd 22. I. 1926. donosi iz pera svoga varšavskog dopisnika odlični pregled omladinske cijoniističke situacije u Poljskoj, pa ga prenosimo radi njegove aktualnosti. Cijonistički omladinski pokret u Poljskoj pokazuje zadnjih godina istu sliku raspadanja, duševnoga siromaštva i opadanje .(intenziteta u radu, kao i u svim drugim zemljama. Ova zemlja židovskih masa* koja ima relativno jaku cijonističku organizaciju, nema cijonističjci, duševno izgradjeni i jakim idealizmom oduševljeni podmladak. Stara oijonistčka garda u Poljskoj dobro poznaje te žalosne prilike, ij često se na njih tuži —no čini veoma malo.da ih popravi. Uostalom to treba odlučno naglasiti omladinski se pokret ne može z zemlje izbiti.' Najvažniji mu je preduvjet živU duševni sadržaj i idealizam spremah na čin ina žrtve. No treba nažalost priznati, da poljskome cijonizmu već dugo ne dostajii ove vrijednote. i Otkad su t. zv. »opći cijonisti« sve to više" izričita desničarska gradjanska stramka, nije čudo, da se omladina udaljuje od cijonizma. Time ne optužujemo »opći cijonizam« (stamcijoiiiizam) u Poljskoj, tek treba da n tome sklopu objektijvno priznajemo, da program (pa ni »ponašanje«) toga cijonističkoga centmma ne pobudjuje razvitak cionističkoga omladinskog pokretat Uostalom opaža se u zadnje vrijeme pogdjekada neko ncvo micanje u omladinskomu pokretu. Rezultati su još neznatni. Savezi cijoniističke akademske omladine pokazuju veoma malo aktivnosti. Dapače i u velikom akademskom potpornom društvu, gdje če sad cijonistički studenti zacijelo,imati većinu, njihova je inicijativa preslaba. Na čisto cionističkom području posvema je zavladala tišina. U Krak ovu se u zadnje vrijeme nešto miče. Od dva mjeseca izlazi'ondje na poljskom jeziku cijonistički list »Cofim«, koji izdaje cionistički studentski savez "Hašahar«. Ovaj list hoće da bude nasljednikom poznatog, u cijomstičkoj tradiciji Poljske u dobroj uspomeni sačuvanoga lista »Morija«. Uspije li to, dat če c jelom omladinskom pokretu u Poljskoj novoga zamaha.

Srednjoškolska mladež, koja je nekoć imala opsežnu cijonlstičku omladinsku oganizaciju, iz oijili su redova proizašli najbolji današnji cijonistički vodje, nije nikako u kontaktu s cijonizmom. Gdje ima omladinskoga pokreta, vodi se doduše pod najboljom. ciionisfčkotn zastavom, no snažno razvijenim osobitim značajkama. Tu trebai n prvome redu spomenuti »Masoni e r H a c a i r«. Ova 12-godišnja omlad. organizacija stekla je već slave u cijonlstičkoin pokretu, a osobito u životu radne Palestine, »Hašomer« je bio i jest prvenstveno izvanredno odgajal’Ste, koje može da stvaralačkoj Palestini privodi predane pionire. Pokret, koji je za rata djelovao i na cijonil stićki omladinski pokret Zapada, a od ovoga- opet primio poticaja, od onda je veoma narastao i prošao je razvitak, koji je veoma zanimljiv i značajan za cijonizam i za raspoloženje medju u omladini. »Treća alija« sadržaje mnogo poljskih »šomrim«, koji sn kraj neizrecivih potešlkoća napustili dom i školu te započeli novi život u Palestini, "život pun žrtava i -muka, za ovu omladinu najbolje i najteže (iskušenje njihove cijonističke svijesti, i njihova značaja ii jakosti volje. Izvanredno sn iskušenje svladali; grupe »Jialšomera« broje medju najbolje u zemlji. No alija je oduzela organizaciji u galutu najbolje sile, koje se nije mogla naknaditi li zato se u narednim godinama zapažalo I opadanje. Veza sa članovima u Palestini bila je veoma slaba. Šomrim su u Palestini imali onda baš najveće teškoće j svoje ( brige pa nijesu moigli podržavati živu vezu s galutskom organizacijom. Zbog ograničenja imigracije odredjeno su ih vrijeme mogli slijediti tek malo šomrim. Od dvije godine promijenilo se stanje potpunoma. U BetAlfi bio je sastanak palestinskih šomrim, na kojoj se odluči stupiti u živu vezu s »Hašomerom« u »alutu: najbolji! medju njima posjećuju na duže vrijeme Poljsku. Razdoblje »četvrte ; lije« opet ie mnogo šomrim povelo u Palestinu i tako je došlo do zbliženja izmedju tako reći dviju »generacija« »Hašomera«. Ovo zbliženje unijelo je novi život u organizaciju i stavilo je pred nove, lijepe ali' teške zadaće. Od 23. —29. decembra prošle godine bilo ie u Varšavl | savezno vijeće »Hašomer Hacaira». Debata, koja se tamo vodila pa stvorene odluke daju pravu sliku sadašnjih struja i ciljeva »Hašomer a«. Vijeće je prije svega još jednom potvrdiilo već u Dancigu (august 1924.) precizirani položaj »Hašomera« unutar cijortističkoga, pokreta: Sam »Hašomer« nije stranka i pitomci, koji iz njega izlaze ne sirriju da pripadaju nikojoj stranci. Članovi »Hašomera« pripadaju u Palestini vanstranačkoj »Histadrut j haovdim« (općoj radničkoj organizaciji), al »Hašomer« se n galutu smatra platformom »Histadruta«, čija načela i zadaće ! drži svojima »Hašomer« se prema tome übraja onim ciioniI stičkim savezima, kojii priznavaju program radne Palestine i koji ga pomažu ostvarivati. Vijeće se veoma opširno bavilo problemom takozvanih »starijih« šomrim. Već godinama Me pitanje, kojim ličnim žSvotu im putem mora osamnaestgod'šnji pitomac »Hašomera« da udari; smije li se na pr. posvetiti universitetskorr. studiju i sil.? Trebalo je dakle prlijje svega jasno i nedvosmisleno odrediti, je li je »Hašomer« opći omladinski pokret, koji odredjeno vrijeme (4—6 godina) odgaja mlade ljude u cijonističkom smislu, a da se ne brine za životni put svojfh pitomaca, t. j. da se ne brine za ostvarenje onih ; edala. koji su im uoijepljeni, a konačno je trebalo po mogućnosti tačno opisati te ideale. Za nekoje je taj problem bio vrlo jednostavan i- jasan,

drugi su ga dugo raspravili, dok se nije konačno zadnje Viječe jasno o tom p'tanju izradilo. Ideal je »Hašomera«, dan galutu odgoji takove mlade ljude, koji će svoj život udesi!' samo u Palestini! ii s a m o na temelju v 1 as t i t og a, pr oUu kit ivnogja, fizičk]oga rađaj u ata,ij e d n|i ca m Iz toga je proslijedila nužna konzekvencija, da se pitomcim »•Hašomera« zabranilo, da se spremaju zai duševna zvanja dok sii još u galutu. (To dabome ive znači zabrana intelektualne odgoje!) S time u vezi upotrijebila se loša nije: »proletan’zacija«, kojom se htjelo označiti produktivaciju fizičkim radom. Ova odluka znači dabome ozbiljni zov: »Svi Somrim u Hrec .lisraeU, da se ondje uvrste u radničku obitelj, a d.< kraj svega toga ne napuste u Zemlji svoju pripadnost kao šomrim. Ako ta odluka treba doista da se provede, mora d-i se »Hašomer« u galutu više nego dosada posveti sistematskoj fizilčkoj hališ a r ", I|u toj su stvari stvoreni važni zaključci. Zemljoradrtičke ii, obrtničke stanice za izo brazbu, koje već postoje, moraju se izgraditi, et osim tog., treba, u Poljskoj stvoriti centralnu gospodarsku Sk o 1 (I, kojom će upravljati šomrim iz Palestine, a odgojit će u dvije godine šomrim pr ak t ičll o za Palestinu. »Hašomer« broji danas u Poljskoj oko 12.000 članova te izdaje dva časopisa' na hebrejskom jeziku. U cijonističkim redovima, a osobito medju klalc'onistima vlada veoma hladan odiios prema »Hašomeru«. Kori' ga se zbog »ekskluzffvnosti« zamjeraj mu se, a da se ne priznaje, da naglašava svoju srodnost ša cionističkom radničkom strankom. No to proizlazi iz odgojnoga ponalgrama »Hašomera« ,i nema ništa zajedničko s polit'kom. Treba žaliti, da stadiji dijonisti zatvaraju oči i da ne razumiju, da se današnjoj židovskoj omladirti može pristupiti samo velikim i odredjenim idealtjnai ♦ Od neko se vrijeme počinje u mnogim gradovima Potiske organizirati drugi omladinski pokret, koji se javlja pod imenom »OorđonJja« te izdaje pod istljm imenom hebr. omladinski časopis. Već samo ime označuje program organizacije. Hoće da odgoji židovske omladinske krugove u duhu ideala A. D. Oordona i »Hapoel Hacaira« u Palestini. Dabome da ima dodirnih tačaka sa »Hašomer Hacairom«, a na drugu J znatne oprečnosti, na koje, se medjuto ne može osvrnuti, jer taj pokret ne pruža još dosta materijala. 'No već i danas mu se može prorokovati lijep razvitak, a i željetl ♦ Da je židovska omladina 'prjemUiva samo za jake ideale, a da na drugu lilma opasnost, da se jaki ideali izmiješaju s iako iznese mi m idealima, dokazom su takozvane >Haš a h a r«: grupe, koje su u zadnje vrijeme nastale u više mjesta n Poljskoj, ana svoj su odgojni program ispisali krilatice Žabotinskogo. O revizionizmu u Poljskoj donijet ćemo nešto naskoro u drugoj vezi. Nq moramo već danas, da upotpunimo sliku cjelokupnog sadašnjeg cijonističkog omladinskog pokreta, spomenuti ove grupe i njihovu štetnost. Ta svakome, koji se bavi omladinskim pokretom, jasno je, da politički prognam Žabotinskoga nema ništa zajedničkoga s omladinskim pokretom ni s omladinskom odgojem. Za revizionistčka državna i gospodarstvena pitanja ne može da ima irazunfijevanja fimladina, koja je daleka oijonizmu. Ostaje dakle samo ideal legije, koji zacijelo mlade duše .veoma privlači No kako je u zbilji? Katkad se na cijonističk m priredbama vide grupe u vojničkoj odori, koje se vojnički drže pri pjevanju Hatikve, te često viču »Hedad Žabotinski«. Zar doista može i smije da ovakov militarizam bude odgojnim 'idealom židovske omladine?

Razne vijesti

Židov izabran n sirsku Narodna Skupštinu. Alepo, 30, januara (ATJ). Židov, Ruhamim Nuli m e d izabran je kao jedan od poslanika iz Alepa u sirsku Narodnu Skupštinu. Nacionalne želje Arapa. Jerus o I i m, 2. februara. (Posebni Izvještaj A. T. J.) Arapski dnevnik Fata Ularab,' koji izlazi u Damasku, demant u j e sve vijesti evropejskih novina o pannuisliuianskome pokretu u sjev. Africi, Egiptu, Palestini i Siriji, koji bi/ imao da stvori arapsku republiku, te dodaje, da se Arapi bore za preporod svoje narodne kulture, a| ne radi se o religioznome pokretu. Komunisti se ne će puštnti u Palestinu. J eru solim, 1. februara (ATJ). šefavi javne sigurnosti u Palestini, Siriji i Egiptu sastali su se u Kairu, (kako saznaje Palestine Telegraph Agency) i izradili zajedno plan o regulisanju putnica, da se spriječi dolazak komunista u ove tri zemlje. Ovaj plan o novom reguUsanju putnica bit će predložen nadležnim vlastima spomenutih triju zemalja. 31.638 desjatina zemlje za kolonizaciju Židova na Krima. Moskva 2. februara (Agence Telegraphi<jue Juive). 31.638 desjatina zemljišta bit će dodijeljeno za kolonizaciju Židova na Krimu. Centralni izvršni komitej sovjetske republike na Krimu, dao je upute komesaru za poljoprivredu, da neposredno provede parcelaciju zemljišta dodijeljenu za nove kolonije. 6

»ŽIDOV«

BROJ 6.

fe'*! EM S& ran W. • ♦V. ££ :::: NEDELJNOZ DINARA OD SVAKE OBITELJI DAJE GODIŠNJE ~, 0 ™ 1.000.000: • aa V«aa«»..a»i BSS •v.v . m 3&7S

SPECTRUM d. d Tng« Hopf§ta, Dubsk ( y I Mrsilo Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićeva ul. 23. Banatska ui. 2. Desatičina ul. 39 Medvedova u . > $ Zrcalno staklo - Portalno’staklo - Mašinsko ifc staklo 5-6 mm -Ogledali u svim veličinama i oblicima - Urušene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.