Židov
OTVORENJE PROLJETNOGA SAJMA UZORAKA U TEL AVIVU. Važnost palestinskoga sajma uzoraka. Fe 1 A viv, 29, marta (JTA). Vrhovni Komesar za Palestinu lord P1 um e r svečano je otvorio drugi velesajam Uzoraka u Tel Avivu. U svojom govoru istaknuo je važnost ove uredbe za gospodarski razvitak zemlje. U ime gradske uprave u Tel Avivu pozdravio je zamjenik gradonačelnika g. Blumcnleid-BJoch lorda Plumera i izrazio želju, da bi vlada viie nego dosada potpomagala razvitak industrije u Palestini. Iza toga govorile su neke ugledne ličnosti iz gospodarskoga života Palestine. * Jerusoiim, 29, marta (JTA), Aranžer i direktor sajma uzoraka za Palestinu i Blizi Istok Ješua Gord on izjavio je izvjestitelju Palestinske Telegrafske Agencije, da stina imaide najbolje auspicije za posrednika u gospodarskom prometu izmedju Zapada i Istoka. Prošli jesenji sajam, koji nije publicistički bio dobro pripremljen, posjetilo je preko 60,000 ljudi i mnogo je pridonio ustalivanju važnih gospodarskih veza. Sajam naročito pomaže guverner južnoga palestinskoga distrikta sir Ronal Stors. TRGOVINA IZMEDJU RUSIJE I PALESTINE. Moskva, 28. marta (JTA). Agencija »Tass« javlja iz Odese, da je u godini 1925. izvezeno u Palestinu, Egipat i Sirim robe u vrijednosti od dva milijuna rubalja. Gradjevnoga drva izvezeno je u vrijednosti od 500.000 rubalja, živeža, goveda i cementa u vrijednosti od 260.000 rubalja. Ove će godme biti uveden redoviti parobrodarski saobraćaj izmedm Crncg Mora i Palestine. PREVOZ SMRTNIH OSTATAKA NORDAUA U PALESTINU. I rema vijestima »Wiencr Morgcnzeitunga« prevest će se smrtni ostaci Nordaua u Palestinu dne 18. aprila. Tom će se zgodom održati u Parizu, spomen-svečanost. koje će se program ovih dana objaviti. Gradsko vijeće Tel-Aviva namaknuti će troškove za svečani pogreb, brinut će se za grob i postavit će umjetnički nadgrobni spomenik. U Jafi i Tel-Avivu već počinfu pripreme za svečani pogreb. BRIAND PROTIV ŽIDOVSKE DRŽAVE ALI ZA ŽIDOVSKU NARODNU DOMAJU. Pariš, 31. marta (JTA). Jučer je društvo »France Palestine« održalo konferenciju. Predsjedao je bivši ministar, ; član francuskoga parlamenta Justin Godard, Na početku j Sjednice pročitao je g. Godard pozdravno pismo francuskoga ministra predsjednika Aristide Brianda, u kojemu kaže, da , francuska vlada gaji simpatije prema cijonizmu; oma. ne će Hđo-vsku državu nego narodnu domaju, za židovski narod, pod uvjetom đa se ne okmjc prava arapskome narodu. Gradnja željezničke pruge Hajfa—Bajrnt započet će se još ore godine. Jerusoiim. 29. marta (JTA). Prema vijestima PTA, počet će se još ove godine gradnjom željezničke pruge Hajfa- , Bf.jrut, Ova pruga, koja će spnjati obadvije velike luke srednjega Istoka, služit će razvitku trgovine s velikim zemljama izai Sirije i Mezopotamije. Gradnju treba da financiraju egipatski financijeri.
Hebrejski univerzitet
Porodom godišnjice otvorenju. ! Vvoga aprila navršilo se godinu dana, što je lord Baiiour na vecam način i uz prisustvo mnogobrojnih predstavnika ino- onih visokih škola otvorio Hebrejski Univerzitet. Ali Pt- drađnjc za osnutak i izgradnju univerziteta započete su <k prije i opet će trebati mnogo godina, dok će ovo naše ihšte, potpuno izgradjeno, zauzeti svoje pravo mjesto meofu univerzitetima svijeta. Kao i svi pojavi zbilje, hip je i univerzitet tek misao, san malobrojnih pojedinaca. Već prije 25 godina bavio se maleni krug, u kojem bijahu Hajim W eizmann, Berthold Fe iwel, Martin Buber i Daviš Trietsch, mišlju i željom, da se izgradi židovska- univurza kao središte židovskoga Studija i opće naobrazbe za Židove, pa je stvorila program jedne židovske visoke Škole. Odmah nakon završetka ratnoga meteža u južnoj Palestini. pregnuo je dr. Weazmann, da ostvari ovaj toliko gajem plan. Značajno je, da je prvi gradi Učki čin djooizma nakon Balfourove deklaracije bilo postavljanje kamena temeljca Hebrejskom Univerzitetu. Bijaše dakako samo kamen temeljac položen na Skopusovom brdu i trebalo je da prođie još nekoHoo godina, dok se oko toga kamena u organskom rastu podigao jedan znanstveni institut za drugim i tako stvorila osnovna stanica univerziteta. Kao prvi institut nastade na inicijativu Emstcina i Weizraonna i n štit u za mikro biologiju i tropsku medicino, dva područja, kojih je djelatnost usko povezana s izgradnjom zemlje i razvitkom civilizacije u njpj. Uz taj institut nastade nešto kasnije k e mički zavod pod vodstvom prof. Fodora, osnovan prije svoga sa svrhom da provoda istraživanje na svemu području anorganske i organske kemije s naročitim obzirom na probleme, koji su gospodarski važni za Palestinu, Odredjeno ie da će taj zavod saradiivati s poljoprivrednom pokusnom stanicom, koja ima da radi na mnogim područjima i koju već nekoliko godina podržzje i sve više izgradjuje Kercn Kemdčki institut nema samo da pomaže znanstveni razvitak ■emLjoradnje, nego treba, da savjetom i istraživanjem pomaže poduzeća, koja već postoje u Palestini ili se iznađu da osnuju. Pored ovoga podruma opće kemi>e uredjeni su odjeli za biokemiju pa za deskriptivne prirodne znanosti o fauni, Hori i geologiji Palestine. Dalje je osam ovih pfirodocn iiuutvendh zavoda osnovan institut za judaisticki studij- Ovaj institut nafe još posvema icgradjeu. Još ueaa katezb« uu židovsku
! povijest, hebrejsku filologiju i za biblijsku znanost. Ali ove i katedre bit će jamačno popunjene u narednom semestru i iudaisticki institut bit će sa svojih 12 profesora i docenata možda najbolje izgradjem judaistički fakultet. Svi ti instituti lijesu zasada zamišljeni kao naukovni univerzitet, koji sprema za zvanje. Pogreška je mnogih novo osnovanih univerziteta j i to baš na onjentu, da si unaprijed stavljaju prevelike olje: ve, koje nikako ne mogu do slijede i dta se to dešava na štetu kvalitete Ove institucije nemaju znanstvenu tradiciju ani dovoljno kvalificirane učitelje. Hebrejski Univerzitet ima da uzbj gnc takovoj sudbini, pa treba da sc organskom razvitkom dovine do stepena uzorne škole. Materija raznih znanosti mora se ponajprije metodički proraditi pod vidom potreba zamire i njezinoga pučanstva i naročite zadaće Hebrejskoga Univerziteta; podjednako ima da se ovako uzgoje podesne nastavničke sile. Tako će sc ozbiljnim istraživalačkim radom postići visoki standard znanstvenoga rada u Palestini a usto i živi kontakt izmedju problema sadašnje Palestine i židovske tradicije. Pored ovih instituta imade univerzitet i biblioteku, koja se neprestano razvija, a doskora će dobiti i dva nova instituta; Einsteinov institut za matematiku i fiziku i institut za orijentalistiku, koji je veoma važan po značenje univerze za orijent. Predavanja će na tom institutu započeti već ovoga ljeta. Univerza i njeni instituti razvijaju se začudnom brzinom i za nekoliko godina bit će potpunoma uređjetu najvažniji odjeli. Univerzitet jest jedan od onih instituta, koje pomaže veliki nacijonalni fond, Keren Hasesođ, i koji su se mogli da razvijahu baš pomoću toga fonda, ali kojima je egzisteaca toliko osigurana te nijesu više upućeni na Keren Hafesod; svojom egzistencom i idejom djeluju privlačivo, ali ne okupljaju samo prijatelje za svoj razvitak, nego stiču pristaše svemu narodnom djelu i Keren Hajestodu. Keren Hajesod se ovdje kao i u mnogim drugim slučajevima pokazao velikim utiraoem dalekih puteva. Hebrejsko školstvo i sav kulturan rad a Palestini nije univerzitetom tek okrunio nego je podao osnovica, iz koje ću strujati duh znanstvenoga rada 1 kulturnoga pokreta a svu hebrejsku odgoja, duh, bez kojega ta odgoja ne bi mogla da ima udrav i ustrajao oemon. tkms Kob«.
AKCIJA ZA JERUSOLIMSKU BIBLIOTEKU NA SVEUČIb ŠTU U BERNU U ŠVICARSKOJ. (Od našeg pariškog dopisnika). (P ariš, marta 1926.). Vaš dopisnik saznaje o ovoj akci slijedeće pojedinosti: Akciju darivanja knjiga Nadjonate . Biblioteci u Jerusolimu započeli su židovski studenti na 'J način da su se obratili najprije na profesorski senat univr žileta razloživši cijelo pitanje jerusolimskog hebrejskog svrt i čilišta i Nacijonalne biblioteke. Profesorski senat je na F" jedlog rektora Schwendimana (kršćanin) zaključio da • sa svoje strane poduprijeti akciju i da će izdati proglas • sve predavače i slušače univerziteta u smislu da se ta akc' podupire, a to je i učinjeno. Izabrani je kuratorij započeo s v ’ radom i akcija je u punom toku. Vrijedno je zabiljeh o da se u kuratoriju nalaze dekan mridičkog fakulteta F£ “ (kršćanin). dekan katoličkog bogoslovnog fakulteta K ir y, dekan protestanskog bogoslovnog fakulteta, dekan T * terinarskog fakulteta, profesori filozofskog fakulteta Igi* zini (kršćanin) i Aschcr (Židov). Na prijedlog dekana < ridičkog fakulteta Fehra zaključeno je da će se odsada s fl disertacije sladi jerusolimskoj biblioteci. Konačno '•£* djen je depoi darovanih knjiga sa strane prbfesora st u *a ča u seminaru istog gospodina; Fehra. Budući da je al’ čija u punom toku, to će Vaš dopisnik o daljnjim po tank- ; ma naknadno izvijestiti. (Opaska uredništva »Židova*: Vrijedno je napomeni* 1 da je i u nas u Jugoslaviji pokrenuta akcija za sabir- ,a< krjiga za Sveučilišnu i Narodnu Biblioteku u Jerusolimu. A* čija lijepo napreduje i naročito je zasad upravljena na edic>* jugoslavenskih znanstvenih zavoda. Akciju vodi kuratoft kojemu su. članovi gg, dr. Marko Horo, dr. LavosLav Ši 1 1 Branko GostJ uz saradnju svojih vanjskih članova u grada, Sarajevu i ostalim većim mjestima. • fašočba Abd Pana« a Berba«. Berlin, 28. marta (JTAJ U nedjelju dne 28. marta up r tro. otvorena je u berlinskoj galerr- Sch u 11 e. izložba i radžmsga glasovitog židovskog slikara Abcl Pa« na. ležb. sadržaje Paunova biblijska djela toter santoe araps** motiva ■ čuvene slike o pogromu. amije Mta djela bila i***' ševa • ugradi bačke -Secesija«.
Palestina i galut u našem omladinskom pokretu
Povodom sastanka omladinskih vodja, koji će biti na Uskrs u Zagrebu, ai koji ima da rješava o nekim i bitnim pitanjima omi. pokreta, donosimo 'ovdje odlomke iz ovećega članka Cvi Rothmiillcra. napisanoga već ranije, ali dosad naštampanoga. Članak je pisan u vrijeme, kad je omladina iza svojih uspjeha i u svom taboru i u Savezu Cijonista naoko koraknula' s odlučnim zamahom prema cilju: spremanju za Palestinu. Članak je završavao ovim odlomkom: »Dugo je bila na našemu moru tišina. Mučili smo se veslajući da barem nekako pomičemo čunj. Sada je dunuo vjetar, koji nam goni brod na jugoistok, u dom. Napnimo jedra, neka se yije barjak na jarbolu, modro- : bijeli barjak. Sjetite *se; modra je bo;d nade i vjerp u novi iivM; bijela je boja mladačke čistoće, liz koje’ će ' da nikne nova zajednica«. , . Nama se čini izvanredno važnim, da, donesemo tv odlomke upravo stoga, što se SŽOU nalazi u stanju, ; koje je neodrživo i iz ličnih i iz tdeologjiskih razloga. Želimo ovdje naglasiti, da je sad pred početak. Ljatr- 1 akcije prijeko - potrebno, neka omladina ne klone zbog momentanih teškoća nego neka učini sve da ostane kompaktna i jaka pa da postane, kako je to još nedavno obećavala, izvor zdravih energija i za Palestinu i za jugoslavensko židovstvo. Omladinski pokret nije posve nova pojava. I prije onih pokreta, kojima prviput pndasmo ime »omladinski«, bijaše u historiji stotina i i stotina sličnih gibanja. Skautizam J Vander f o g 1, ta dva najsnažnija reprezentanta omladin- 1 stva u našemu stoljeću, baštinici su mnogih predjašnjih tež- i nja. A ipak su oni nešta osobito i značajno; pa se i nijesu nazvali staram imenima, nego su prve pojave »omladinskoga pokreta«. Oduvijek je to bivalo, da je mladi narasta: na preiazu iz djetinstva u svijet odraslih, dakle na ulazu u »život« nailazio na koješta, što mu se činilo bolesno i preživjelo, što se moralo ukloniti, đa ustupi mjesto novomu, zdravomu, što je klijalo u dušama nove generacije. Jedampirt je taj zadatak rušenja zbog zidanja ugledala, omladina: u narodu imala je da preporodi narod, da se odrva tudjinsko) najezd' ili da ga oslobodi od strane prevlasti. Drugiput s; ukazao socijalni zadatak: imala je da se popravi kakva stoljetna nepravda prema kojemu staležu. Trećiput je omladina uočila trulu rej legiju, zaostalu, okoštenu ili palu u kal: Anala je da .obnavlja vjeru ili da jc radja iznova. No i izvan tih glavnih područja bilo je zadataka; omladina nije svagda mogla da se I revoltira baš protiv nacionalnoga stanja, socijalnoga uredje- | i "i* ili religijozne baštine; ona je onda nalazila područje rada ; j u Literarnim, sportskim ili seksualnim revoltima. Ta je buna prirodna; stoga je vječna. U Talmudu piše: »Rušenje starih je zidanje; zidanje mladih jc rušenje«. Možda t,o i nije pohvala, nego pokuda: mladi ruše i onda kad zidaju! Ali poput onih nizozemski geza, koji se ponosno prorvaše prvotnom l pnkrpom »prosjaci«, ona i omladina pravo, da tu i rečenicu Talmuda citira s ponosom, da iz nje izvede svoje < pravo na rušenje pa da onda zida, dok ostari, i U toj buni treba da se razlikuje dvoje. Jedno je ono sta- 1 nje, trulo i preživjelo, koje samo po sebi traži revoluciju, pa t je samo učmalost starih kriva, što je oni ne mogu izvesti. j Drugo je težnja omladine, đa se pošto poto bilo gdje i bilo <
kako manifestira, da naprosto pokaže svoju snagj a . I vidi, da je ona tu. da je nov naraštaj ušao u život I je »imanentna logika bivanja«, po kojoj svakjl votni kompleks nosi u sebi zakone svoga razvtika 1 ljudi samo izvršnici tih zakona. Drugo je, ako hoćete, .1 neotna dinamika života, po kojoj se životna J svježe omladine mora utrošiti ne pitajući, gdje i kako I Stoga biva, da nekad generacije, pune životne sna«, I izvrše ništa, jer im udes, historija, slijed činjenica (to su | samo imena za »imanentnu logiku bivanja!«) ne namivJ kakav velik zadatak, pa se njine sile moraju da potr ti kakvim sitničavim ili nastranim pothvatima, A zbog tog; J i i ono. da nekad »velik čas nadje malenu generaciju«, jj historici nametnula koji golem Zadatak, ii naraštaj bio J ■ da Ž.® izvrši. (To je gotovo uvijek, jer historija neprskj nameće velike ■ zadatke, a ljudi'ih ne vrše; pa i onda kadi | ti zadaci lako reći zgusnu i tište nad ljudstvom, običnoj neki pojedinci mogu da ih shvate, da ih ženijalno formu. J : a masa tupa i besćutna prelazi preko njih i tromo n,-; J | pašu, A nama kasnim potomcima ostaje da se čudimo, koJ [ ii je divnih ideja odavno izrečeno, a kako su još i danas -J j znatno ostvarene!) Svaki naraštaj ulazeći u život traži i nalazi bilo kj zadatak. Ako nije mogao da obnovi vjeru, da ukloni dnntgj nu nepravdu, da; oslobodi ili ujedini narod, da revolucuj literaturu, a ono je našao nogomet ili kino, da tamo ,J mladuoaštvo. fantaziju, snagu i volju. Svaki naraštaj -I neki svoj pokret, a taj pokret imade cilj i sadržinu. Od tih se vječitih mladenačkih gibanja razlikuje mooj j »pravi« omladinski pokret upravo ciljem i sadržinom, J tamo naraštaijevi nalaze ciljeve u životu oko sebe, u J ulaze, djotle je tuđe ciljem nešto naoko apsurdno: zadril svoj dotadašnji život, uščuvati mladenaštvo, ostati vj«l mlad. Tamo se ruše neki kompleksi staroga života; oviv I njemu nasuprot postavlja ideal posve novoga, u svemu ini čijega životai Mladost boce da se ovjekovječi. Naoko apsurd, a duboka potrebu. U biti taj zahtjev I vire iz dinamike omlajdinstva, koliko i iz stvarne logike I vamja. Jer što je mogla da mijenja predratna evropska oni dina? Zar sauno narod: da ga privede zdravoj kulturi, da I oslobodi nenarodnih, modernističkih, prenahregnutih i lani buržoaiskih primjesana? Zar samo socijalni poredak: da tiraniju kapitala, da oslobodi rad i radnike prokletih okonl Zar same \>eru: da iz liberalnoga bezvjerja i ortodoksno! krivovjerja traži novi put Bogu, da se iznova sveže s Ap»l hitnim? Ili da uzane koje .još munje područje? Morala je da spozna: Ovo je sve trulo iz temelja, Zul li se ova trulež Evropa, nacionalizam, buržoazija Za: I nije svejedno? Bitna je spoznaja,: Ovo staro je trulo! Mjesl za mladost! 1 mladost traži nove putove. U liberalnoj Engleski koja ne gospodari toliko vojskom, koliko* kapitalom, mladci bježi iz kapitalističkoga društva u prirodu, da se organ. u Bojskantu na vojničku, da stvori zajednicu mjesto raspil camh jedinica, pa; da onda ona zavlada, da započne srci nov, omladinski život. U militarističkoj Njemačkoj mladež I Vanderfoglu stvara; zajednicu, slobodnu i raspojasanu, ugieš I se pomalo u sredovječne putnike i skitnice, krstari šumon I poljem, otkriva ljepotu prirode, da započne nov, njen, oni I đinski život.
2
»ŽIDOV«
BROJ u