Židov

ŽIDOV

Ideja Ijar-akcije

Držim misao Ijar-akcije, koja treba da služi Ivljavanju Cijonističke Organizacije kao takove, loma sretnom, pa bih zbog toga htio u nekoliko [teza da kažem razloge, zašto sam je od prvog La najtoplije pozdravio. Ovo je to potrebnije, što I na prvi pogled čini, da se u ovakovom pokušaju Bje neka kontradikcija prema biti ideje uopće i lema doživljajima nosilaca te ideje. Možemo li da zamislimo, da je zalaganje za neki ideal vezano I koje odredjeno vrijeme u godini? Ovakova meInizacija cijonističke propagande, mogla bi naro[o da otudjuje one, koji su u pokretu već nekolik l decenija ili koji su štaviše stvorili početke togia [kreta, za koje se samo po sebi razumije, te imal da posvete sav svoj život cijonističkoj ideji, i u ljih je konstantno živa svijest, da svaka njihova [čija mora biti izričaj, konzekvcnca, izvršivanjc jonističkoga ideala. Zbog čega dakle držim, i ako Spadam starijoj cijonističkoj generaeji, da mogu zadovoljstvom i radošću pozdraviti mjesec cijostiČkc propagande i koncentraciju svih sila oko pvedhe te akcije? Iz nekoliko razloga, kojih hoću l se ovdje taknem. Ponajprije moramo da si zajedno sa svim sumi[enicima svake godine polažemo račun o ine, dokle je židovstvo usrklo cijoniičku ideju, moramo istovremeno podati novih Iticaja, da se centralna trupa cijonističkoga poleta pouzdano ojača novim skupovima misaonih i kćom velike ideje prožetih sumišljenika. Ovu žalcu mogu kongresi i druge konference vršiti tek [slabijoj mjeri zbog množine raznih posala, koje pdu da obave. Bez rezerve i bez obzira na pariške diference moramo izmedju svih naših dijcloI polazeći sa zajednice naših interesa stvoriti japću o današnjoj našoj poziciji u židovstvu i ovom kizijom sasvim odlučno naglasiti i povezati forpiaciju i ispravnost našega ideala. Gonjeni posebnn nekom nesebičnošću, zapostavljali smo u zadpn godinama sve više borbu za jasnu i potpunu pju, zadovoljavali se djelomičnim akcijama cijopma i sve više priučavali vjerovati, da instrumenti provedbu cijonističkih nastojanja moraju da aprbiraju svu našu snagu. Većina od nas posvetila sve svoje snage realizaciji Kcren Hajesoda i Kcp Kayemctha, ili tražila da ostvari neke nacioIne dijelove, t, zv. suvremenog rada, bilo u formi [čija za pomaganje ili ćak stvaranje hebrejskog [lturnog života, bilo u rješavanju onih zadaća, [je su povezane s nacionalnim održanjem židovstva p organizma u galutu. Na čitavoj smo liniji mogli pstatirati, da je cijonistička aktivnost izvojštila kavo začudne pobjede, a jedva smo kod toga opali. koliko smo zanemarili nastojanje za [oširivanjem cijonistič. pokreta sa lm njegovim atributima i za jačanje i uvećanje [jonističke Organizacije. Još smo godine 1919. popali naročitu važnost, da pred čitavim intcrnacionim svijetom, pred židovskim narodom, pa ne P n je i pred nama samima konstatujemo, da raspoNmo s više od jednoga milijuna organizovanih cipista. Možda je taj broj bio nešto pretjeran u pašnjim se prilikama apsolutna kontrola nije Pće mogla da provede —, ali smo bili blizu tome °ju i jamačno bismo bili mogli doseći i taj milijun, [ smo tada bili upeli naše snage u tom smjeru, a *ve više bili hvatani mišlju, da broj organizovaf 1 cijonista nije presudan, barem ne u prvom redu. [žali smo, da ni naša politička, a ni gospodarska stojanja ne trebaju jedan milijun organizovanih Mi, kad hoćemo, da zahvatimo sav narod i kad P° već bili obuhvatili znatnu većinu. Ali kad ic [snije veoma spao broj organizovanih cijonista, f e se ni u cijonističkim redovima zamjetila strepr- Naši istovremeni uspjesi u izgradnji Palestine, [bjede naše u svim zemljama, gdje se pitao glas Povskoga naroda, goleme manifestacije židovskih psa, sve je to činilo, te opadanje u organizaciji hsmo osjećali suviše bolno, a nazadovanje cijoni-

stičke organizacije kratkovidno dopuštali. Ali upravo u našim nutarnjim relacijama postoji veća opasnost, nego u spoljašnjim činjenicama. Jer ovaj proces raspadanja ne bi samo onda mogao uznemirivati, kad bi se Cijonistička Organizacija mogla zamijeniti drugim organizmom, koji bi preuzeo veliku odgovornost provedbe židovske renesanse u Erec Jisraelu i u diaspori, kao što bi na pr. bio svjetski kongres svega židovstva na demokratskoj osnovici i s izričito nacionalnim programom. Ali danas se nalazimo u međjustadiju, u kojemu i ne opažamo, da bismo zbog nedostatne organizacije mogli izgubiti ono, što smo dosada postigli. Prošlo je vrijeme, kad jc opozicija protiv cijonizma zamuknula. Prije nekoliko godina, bilo je sasvim običajno, da jc židovska asimilacija barem u većem djelu priznavala nastojanje cijonizma i ako je osorno otklanjala ideologiju cijonizma. Pojedine dijelove cijonističkoga naziranja priznavali su ovi krugovi, ali sveukupnost toga naziranja značila jc u njihovim fugama neko neudobno i opasno smetanje njihovog bića. Tada su se cijonisti, nastojeći, da ostvare po-

jedine komponente svojega ideala lako dali zavesti, da svoje zahtjeve prilagode raspoloženju protivnika, da se ovako približe stvarno što više k cilju. Tako bi, da je proces razvitka cijonizma bio u obratnom razmjeru prema naprednom razvitku pojedinih cijonističkih nastojanja. Što je veći bivao krug cionistički ili procijonistički orijentiranih i suradjivalačkih Židova, to je osnovica cijonizma bivala slabijom. Ogledavajući gdje bi se našlo nove i moćne snage, što bi mogle da realiziraju zadaće cijonizma, došlo se dosljedno dotle, te se je htjelo i najodgovorniji instrumenat cijonizma, Jewish Agency predati djelomično kao partnerima izričitim necijonistima, pa i protucijonistima. To je bila samo konzekvcnca misli, da cijonističkoj ideji ne treba više cijonističke propagande, da se iz pokreta jednostavno mora da predje u opće židovstvo, koliko ono izvana može utječe, i ako nema odgovornosti ni prema kojem demokratskom židovskom organizmu. Upravo za ideju o skupnom židovstvu bilo je ovo raspoloženje možda ništa slabiji udarac, nego i za sam cijonistički pokret. Likvidira li cijonizam,

Provedba Ijar-akcije

Ijar-akcija počela se intenzivno provoditi u svim cijonističkim centrima. Akcija za Cijonističku Organizacija u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. Živo provodjenje akcije u Jugoslaviji.

POČETAK IJAR-AKCIJE U AMERICI ' Poroka Hajima Nah mana Bjalika i dr. Smarjahu Lovina. New York, 20 aprila (JTA). Ijar-akcija u Americi započela je velebnom skupštinom na kojoj je govorio Nahum Sokolov. Ta se skupština držala na dan odlaska. Nahuma Sokolova iz Amerike. U nastavku te akcije izašao je apel Bja. lika i dr. Šmarjahu Lewina. U tom se apelu p ( oređ ostaloga kaže: »Držimo, da: u Mjesecu Cijonističke Organizacije svi cijoniste moraju stvorili odluku, da se u svakom mjesecu u gogini stave organizaciji na raspoloženje. Samo jkka organizacija. koja okuplja iiroke mase, daje sigurnu garanciju za budućnost, samo takova organizacija može utirali put našemu narodu za ulazak u veliku porodicu civilizovanih nacija, samo ona stvara preduslove za snažno židovstvo, život kojega kruni obnovljena Palestina«. NJEMAČKA. U Njemačkoj se Ijar-akojia provodi veoma živo. Izašao je posebni broj »Jtidische Rundschau«, koji je sasvim posvećen problemima i zadaći Mjeseca Cijonističke Organizacije. I cijonističke novine u ostalim mjestima posvećuju Ljarskojakeji naročite brojeve. Za nedjelju dne 19. aprila o. g. bila je sazvana druga javna skupština, govornicima privatnim d,ocentom dr. W«ltcrom Sulzbachom iz Frankfurta na Majni (»Bit židovske nacije i židovski narod«) i dr. Kurtom Blumcnfeldom (»Židovska narodna misao, kao aktuelni pojav«), A 14 aprila održana je odlično posječena skupština, koju su priredili berlinski cijonisti u okviru Ijar-akcije. Gospodin Lichtheim otvorio je ovu nadasve uspjelu skupštinu govorom, koji je bio posvećen značenju Cijonističke Organizacije i njenom djelu, naročito na političkom području. Dr. Heinrich Loc w c podao je pregled o bistoričkoj vezi židovstva po svem svijetu s Palestinom, o povijesti cijonističkoga pokreta u 19, stoljeću i o učešću njemačkih Židova u tom pokretu. Dr. Solowcitschik govorio je o nutarnjem jačanju i opređijeljcnju i o obran? cijonističke misli, kojai ne smije da zna kompromise. Imade saradnje u praktičnim pitanjima, ali ta saradnja ne smije dovesti dotle, da se zamućujc kristalna čistoća cijonističke ideologije. Odvjetnik Gronemann govorio je o stavu, koji treba da ima nežiđov prema židovstvu sadašnjice kad promatra pojave u današnjem židovstvu. Kad bi vidio samo pojave kao što je »Savez Nacionalno-njemačkih Židova«, koji propagira napuštanje svega što je židovsko, pa kad ne bi usto vidio plemenito ojačanje Židova, koji ponosan na svoju prošlost radi za židovsku budućnost, morao bi taj nežidov da postane antisemitom. Cijonizam jc borba protiv antisemitizma, jer cijonizam neosporno pobudjuje poštovanje. Dr, K 1 e e govorio jc o formi života u galutu. Prekid s mišlju o Palestini, prekid s hebrejskim jezikom, prekid sa židovskom tradicijom dovodi do smrtonosne diaspore, kao Sto je bila egipatska. Babilonska diaspora, koja je stvorila babilonski Talmud, bila je zbog svoje veze s Palestinom i hebrejskim jezikom diaspora živ.ota. Pa kad već ne mogu svi Židovi, živjeti u Palestini, a to im je zadaća, da duhovnom i psihičkom vezom s Palestinom stvore diaspora života, T.o je i zadaća njemačkih Židova.

AUSTRIJA, U Beču započeo ije Mjesec Cijonističke Organizacije u utorak uveče predavanjem nadrabina prof. dra Chajcsa. Svi slušatelja, koji su dupkom napunili veliku dvoranu, pažljivo su slijedili izvode govornika, koji je nia kraju bio nagradjcn oduševljenim odobravanjem. Cijonističkoj je organizaciji rekao je dr. Chajes nakon 30 godina potrebno, da jedan mjesec posveti osvještivaniju. Ova retrospekcija što se sada vrši u svemu svijetu od Sibirije pa do Južne Afrike, treba da pokale napredak židovske misli u tih 30 godina. Cijonizam daje šansu, da se židovski duh u njegovoj specifično židovskoj formi učini opet stvaralačkim, kako bi za ljudsku kulturu opet stekao onu važnost, koju je nekoć imao i koja je odlučno učestvovala u stvaranju kulturnog oblika svijeta. Učinila se umjetna, bolećiva dioba izmedju Židova i čovjeka. Konstruiralo se židovstvoi, koje kao da je u protivštini sa ljudstvom. Židovsko se znanje zatvorilo pred svijetom, potisnuto u zapećak, koji se zaogrnuo dekoracijom svetosti. Ali za djoniaara postoji samo jedinstveni židovski čovjek, kojemu nije ništa tudje. Važnost je Palestine u tome, da stvori mjerilo vrijednosti za specifičnost židovstva, mjerilo, koje se u diaspori potpunoma izgubilo. Mi djoniste s mnogo se truda u svem našem životu posvećujemo židovskom kulturnom problemu, jer je u nama živa svijest, da služimo ljudstvu, da obogaćujemo čovječju kulturu, koja ne želi na silu provedeno miješanje. Tko sluti, da cijonizam služi čovječanstvu, neka se pridruži organizadji, neka učestvuje u djelu, što se vrši za sve ljudstvo. POLJSKA. U Varšavi započela je Ijar-akcija mitingom na kojem su govorili pro t. Balaban, dr. Bichowsky, članovi Sejma Hartglas, Gninbaum i Schipper .nadalje dr Gottlieb, Leon Levitc, dr. Klumel, Podilischewsky i Heftmiann, Oduševljenje bilo je vanredmo. Poliska cijonistdčka organizacija stavila si je za zadaću, da u ovom mjesecu raspača najmanje 300.000 šekela. U više nego 300 gradova podržavaju se cijonistički mitinzi. Svi prominentni oijoniste uključivši cijonističke fclanove poljskoga parlamenta i senata, stavili su se u službu ove akcije. POČETAK IJAR-AKCIJE U ZAGREBU. U srijedu dne 22. o. mj. uveče održala s u Zgrebu prva skupština ijareke akcije u dvorani Makabijeva Doma Ova je skupština imala v;še značaj jedne nutarnje ciljonSstičke manifestacije nego Ii široki propagandni karakter. Ovo posljednje ima da obavi veliki šekelski miting predviđjen po programu ljar-akcije u Zagrebu za srijedu dne 5. maja. Veče je otvorio predsjednik Radnoga Odbora Saveza Cijonista g. dr. Beno S tei n, razloživši ukratko značajku i svrhu te večeri i uopće čitave ijarske akcije. Nakon toga održali su pažljivo saslušani i živo pozdravljeni svoje govore g. ini. Oto Rechnitzer S gosp. dr. Aleksandar Licht. Govori gg. dr. Aleksandra Lichta i inž. Rechniitzerai bili su izrečend u duhu postulata pokreta označenih u svrsi ijar-akcije. Istaknuto je stanje u pokretu, naglašene su potrebe idejnoga osvježenja, prikazani osnovni momenti cijonizma i objašnjena potreba idejnoga prožimanja i jačanja radnih redova Cijonističke Organizacije. U narednom broju donijet ćemo detajni izvještaj.

plaćena u gotovom H-TPLATA NA ,ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ■las! se računaju po stal■m CIENIKU. - PLATIVO 1 UTU■o U ZAGREBU. - BROJ ČEK. gAČLNA UPRAVE .ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 23. april* 1926. 9. i{or« 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI'SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11.

BROJ 17.