Židov

ŽIDOV

Odlazak Weizmanna iz Palestine

■r. Weizmann namjerava početkom ljeta poći ti Ameriku. — Sokolov u Južnoj Africi. Vaad Leumi i Savez Naroda.

ODLAZAK DRA. WEIZMANNA IZ PALESTINE. Polazak u Pariš i u Ameriku. ■Predsjednik Svjetske Cijon. Organizacije otputovao je iz 23. aprila. Dr. Weizmann polazi kako je javio lon»Jewish Times« ponajprije u Pariš, da nastavi pregokoje je započeo s Irancuskim Vrhovnim Komesarom za de Jouvenelom. Dr. Weizmann če u Parizu govoriti na mitingu za Keren Hajesod, kojemu će predsjedati posocijalistički vodja Leon B 1 u m, I Doskora će zatim dr, Weizmann otputovati u Udružene ■ive. Drži se da će put dr. Weizmanna u Ameriku uvelike na pitanje saradnjc američkih necijonista u izgradnji U tom je smislu dr. Weizmann u svom govoru u dao važne izjave. ■VELIČAJAN DOČEK SOKOLOVA U JUŽNOJ AFRICI. I Predsjednik Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizagosp. Nahum Sokolov, stigao je 28. aprila u CapeMnoštvo židovskih gradjana i sve službene židovske dočekaše u luci gosp. Sokolova. Odaslanstvo službeni ličnosti medin kojima' bijaše i gradonačelnik Capetowna, se na palubu broda, da pozdrave Sokolova. Sva u Južnoj Africi, posvećuje oveće članke ličnosti gosp. olova i donosi njegovu fotografiju. Uveče 28. aprila odrje velika skupština na kojoj je Sokolov govorio o izii Palestine. Ovom priredbom svečano je otvorena decijonistička konferenca južno-afričke zemaljske orga■ocijc. Zamjenik ministra predsjednika Južne AAfrike TielBin Ruo s, ministar vojske Colonel Cress w e 11 i bivši predsjednik general S m u t s u svojim su govorima isodlike ličnost? gosp. Sokolova i naglašavali zamašnost Palestine. General Smuts govorio je oštro protiv ■ii Zidova, kojima je izgradnja Palestine indiferentna. Pri■bi je predsjedao gradonačelnik Capetovna. pa je odr■ veoma lijepi pozdravni govor Sokolovu. Osim spome■ih ličnosti prisustvovali su ovoj svečanosti gbtovo svi čla■ i južno-afričke vlade, pa strani konzuli i sve vidjenije ■ovske i nežiđovske ličnosti. Od Zidova govorili su: Rew ■' ndo r, član južno-afričkoga parlamenta, Aleksander ■’rahams, predsjednik juno-afričke zemaljske cijnoi■ćke organizacije, Rabi Mir vis ch, dr. Hindes, delegat ■ren Hajesoda i t. d. Domaći' su govornici obećavali, da će ■noafrički Zidovi uprijeti svoje snage, da dadu Keren Haje■du što više. Sokolovu je predana počasna pozdravna adresa ■dova z Južne Afrike. Na zgradi u kojoj je održana ova ■ečana skupština, vijala se židovska modro-bijela zastava. Kako 3ć poznato svrha dolaska gosp. Nahuma Sokolova ■ Južnu Afriku jest što intenzivnija provedba kampa■ e za Keren Hajesod. U fstu je svrhu uz Sokolova Bšao u Južnu Afriku kao delegat Keren Hajesoda dr. M. ■ ndes, ugledni cijon'sta iz Varšave. » memorandum vaad leumia savezu naroda. Delegacija, koju će Vaad Leumi odaslati u Ženevu. J J e rus oli m, 3. maja (ITA) Francusko društvo »Synd ; kate ■će Zidova u Palestini), raspravio je konačno i prihvatio na■ ‘ memoranduma, koji će se predati' Mandatarnoj Komisiji Sa■ za Naroda. To će biti prvi memorandum Vaad Leuma ■andatamoj Komisiji, a predat će se posredstvom Cijonističke Brganizacije u iunu, kad će Mandatarna Komisija održati svoje ■dovno zasjedanje u Ženevi. i? MemorandunJ imade dva( dijela. U prvom dijelu govori se ■ stanju u Palestini, a, u drugom se donose informacije o ži■•'skoj tegradnji Palestine i obrazlažu mogućnosti jačeg p< y oran ja kolonizacije. Za vrijeme zasjedanja Mandatarne Ko■'sije boravit će u Zenevi posebna delegacija Vaad Leumia. •v u delegaciju čine gospoda Disengoff, gradonačelnik Tel ■'iva, Rabi Uziel i dr. V. Arlosoroff.

UDOVI VISE NE ČINE VEĆINU PUČANSTVA U SOLUNU. Poznato je da je Solun grad, u kojemu su Židovi činili ećinu pučanstva. To je bio jedin? veći grad na. svijetu, u ko’mu 50 Židovi bili u većim'. Turci i Grci činili su zajedno -dva petinu svega pučanstva u Solunu, koji je do nedavna rojio 180.000 duša. Danas, jer je u Solun, došao golemi broj z Male Azije i jer je veliki broj Turaka izagnan, čiine lrcl procenata solunskoga pučanstva. Broj židovskog puf ns * va SP 3O ie zbog velikoga požara rata i općeg ekonomog stanja na 3 0 postotaka. (O tome je »Berliner Tag*a t« nedavno donio interesantan članak svojega izvjestieia za Balkan, Teodora B e r k e sa).

Tri milijuna dolara za gradnju židovskih kuća u Palestini. Jerusolim, 3. maja OTA) Francusko društvo »Syndikate ante« objavljuje da je odlučio, da dade zajam od 3 milidolara za gradnu kuća ii Palestinu. Već je zaključen i re immarai ugovor izmedju ovoga francuskoga društva i re-> rezentanata židovskih gradjevinskih sindikata u Palestini.

PREVOZ KOSTIJU MAKSA NORDAUA U PALESTINU. (Od našeg pariškog E, G. dopisnika). Pariš, krajem aprila 1926. Societć des amis de Nordau et Marmorek (Udruženje prijatelja Maksa Nordaua i Oskara Marmoreka) razaslalo je ovih dana pozive sliedećeg sadržaja. »Imademo čast izvijestiti Vas, da će na inicijativu gradske uprave u Tel Avivu, smrtni ostaci Maksa Nordaua biti preneseni u Erec Jisrael. Ceremonija odlaska bit će u petak 23. aprila, toono u podne na Gare de Lyon na dnu dvora gdje dolaze putnici. Molimo Vas da tamo s nama budete prisutni. ♦ Ono, što se je već u širokoj cijonistiŽkoj javnosti dulje vremena očekivalo, konačno je .od odlloiph prijatelja naših cijonističkih velikana privedeno kraju. Kosti jednog od naših prvih vodja naći će vječno boravište u zemlji njegovih sanja'. Cijonistička svijest pučanstva Svete Zemlje imat će centar svojih Misli i svoje Vjere i na humku u Tel Avivu-. Smrtni ostaci jednoga od najvećih muževa u povijesti pokreta narodne renesanse židovstva prevezeni su na vječni počinak na groblje, pored kojega ključa nov život stvaranja narodne domaje. Oko 11 sati dovezao sam se na Gare de Lyon, da potražim mjesto posljednjeg oproštaja. Običan odar prekriven crnim baldahinom. Lijes zavit u crno. Nekoliko časova kasnije zavili su lijes u plavo-bijelo svileno velo, koje je poslala Egzekutiva Cijon. Organizacije iz Londona. Relativno malo ljudi. Iza odra stoji vagon koji će ostatke odvesti do sredozemnoga mora, po kojem će otploviti za Tel-Aviv. Vrlo malo ljudi, samo koji imadu izvršiti posljednje pripreme. Tamo na crnom stolu u listini prisutnih übilježio se je i Vaš dopisnik. Polako dolaze cijoniste i übilježuju se .. . Bolje prislušaš, razgovaraju ruski , , . Dolazi pokojnikova familija, Gospod-ja Nordau i gospodjica, kćerka Maksa. Sve više i više ljudi. Vrlo malo se govori francuski. Ruski i jidiš. Francuski Židovi imaju posla . . . Usred dana . . . U zakazano vrijeme započne starina rabin Stourdzč (aškenaski) ceremoniju kratkim govorom i molitvom. Iza njega prvi govori profesor Viktor Bas c h sa Sorbonne, prijatelj i štovatelj pokojnika. Govori dirljivo i uvjerljivo. O vrijednosti njegovog djela; o snazi njegove ličnosti. Gospodin Josef C owe n izaslanik Egzekutive Cionističke Organizacije kratko izriče svoje misli o Ličnosti pokojnika i neumrlog ti njegovih ideja. Hilel Zlatopolsky prvi je koji je prozborio drugačije nego francuski. U oduljem hebrejskom govoru veličao je starina predsjednik organizacije »Hatarbut« uspomenu Maksa Nordaua. Gospodin Ti e m k i n govorio je na jidišu ispred organizacije cijonista-revizijonista koji su u najvećem broju prisustvovali ceremoniji i nose najveću zaslugu za doličnu počast koja je ovog dana iskazana u Parizu ostacima Nordaua pred očima- njegove uže familije i šire {cijonista iz svih krajeva). Gospodin dr. David Jacobson predsjednik udruženja »Prijatelja Nordaua i Marmoreka« govorio je kratko i prikazao historijat ovog posljednjeg koraka. Gospodin Andre Spi r e francuski pisac, pročitao je svoj ođulji govor 0 Maksu Nordau kao književniku i političaru. Gospodin Lameau predsjednik »Union Universelle de la Jeunesse Juive« (omladinska udruženja) govorio je veoma vatreno- i uvjerljivo. Još su govorili gospodin Valency u ime cijonista iz Tunisa i jedna dama u ime cijomističkih žena, a rabin je molitvom završio ceremoniju. Mnogi od govornika imali su ratna odlikovanja. I onaj omladinac koji se je sjećao kad je Nordau 1914. »kao špijun« morao ostaviti Pariš . . . Velik bijaše Maks Nordau kao čovjek i kao mislilac (Basch). Nije časa časio već ;e na poziv Herzlov pristupio muževno uz njega. Nije čekao dok organizacija bude velika 1 snažna, pa da u njoj igra karijeru, već je odmah stupio u kolo prvih utemeljitelja da svojim znanjem i ugledom podigne od Herzla predloženo djelo. (Tiemkin) Nordau je popularan. Njegove političke ideje übrzo su obuhvatile židovsku masu više nego svi »sintetički i praktični bankiri« (Tiemkin). Ne kao liječnik koji liječi Kjek.ovima i urezima, nego kao revolucionar koji spoznaje dubinu stvari (njegovi prvi referati na kongresima) i predlaže rješenje (Basch). Koje li ironije za čovjeka Nordaua, koji je ostavio Francusku za vrijeme rata kao prezira vrijedan, a vratio se u Francusku da zatvori zauvijek svoje umorne oči . . . (Lameau) Dok konačno oni Novi u Tel Avivu na usta načelnika Dizengoffa ne izraziše želju i pripravnost da mu dadu vječno počivalište u Izabranoj ZemjU, a pristanak familije koja ostaje u Francuskoj dokazuje njezino ispravno shvaćanje njegove veličine u cbonizmu i želje cijonista da smrtni ostaci velikog vodje nadju svoje vječno boravište u Zemlji pokojnikovih ideala. Otpratit će ga onamo da se opet vrate ovamo sa vjerom da će vatra njegovog genija ogrijati ovaj naraštaj ovdje, koji će ispuniti djelo zamišljeno od Herzla i Nordaua . , . (Jacobson). ♦ I Valja da zabilježimo da od francuskih oficijelnih cjjonisla nije nitko uzeo riječ, a da oficijelne institucije nisu trile zastupane kako to uspomena na Maksa Nordaua traži. Francuski

Pregled

Prevoz zemnih ostataka Maksa Nordaua u Palestinu. Peta obljetnica krvavih dogadjaja u Jafi. Zagreb, 6. maja 1926. Općina grada Tel Aviva bila je pred dulje vremena odlučila, da na vlastiti trošak preveze i sahrani na svom grobištu kosti pred tri i po godine preminuloga cionističkoga vodje Maksa Norda u-a. Ovo je sada obavljeno. Dok se piSu ovi reci već je lijes sa zemnim ostacima ovoga našega velikana položen na majčinsko tlo drevne domaje. Iz krajeva, gdje žive Židovi, kojih je nutarnju nesredjenost znao Nordau okarakterisati nedostiživom pregnantnošću, prevezene su mu kosti u Zemlju koja uz djelo cijonizma donosi novi mir u raskidanu psihičnost galutskog Židova, da ovdje padju vječno sklonište. Ovaj dogadjaj, akt pijeteta mlade židovske zajednice prema sjeni toga našeg velikana budi živ spomen na rad i pojav Maksa Nordaua u cijonizmu. Jak dialektik, oštro,ok i uman u nizu je prvih kongresa u svojim referatima o stanju Židova izricao svoje misli, označivao situacije i okarakterisao neke grupacije u židovstvu tako, te su mnoge rečenice Nordaua postale proverbijalne. Od prvih je dana organizpvanoga oijonizma radio rame uz rame s Teodorom Herzlom, borio- se u liniji Herzlovoga političkoga cijonizma za ostvarenje ideala, Nakon smrti Herzla ostao je vodeća ličnost one grupe u cijo-nizmu, koja je ne obazirući se na doticaj novih ideoloških elemenata ostajala u izolovanoj liniji poimanja političkoga cijonizma označenoga najjasnije u radu dra. Herzla. Nove su ga koncepcije, što su već iza 6. kongresa stale prevladavati u taboru cijonista, sve više odjeljivale od aktivne saradnje u organizaciji i na kongresima, ali je u njega ostala čistoća prvotnoga opredjeljenja, snaga, iskonske i osnovne spoznaje. Ne valja Nordau-a ocjenjivati samo po -njegovu gledištu u cijonizmu i njegovoj ulo&i u našem pokretu. Iskonska je ta-čka njegova značaja; neobuzdana ljubav prema goloj istini, revolt protiv lažnih natruha i maskiranih okova društvenih konvencija. 'To je okosnica svih njegovih književnih djela. Mnogi ga suvremenici sitničavo kritlkovahu 1 rasparčavahu da mu otkriju karakteristike, ali kraj svih tih übitačnih analiza ostao je Nordau svjetao, gord pojav proročkoga borca za istinu. U zreloj muževnoj dobi rasplamsala se u njemu zapretana iskra nacionalnoga osjećanja i on, duh širokih sveljudskih horizonata nalazi sintetičku skladnost izmedju svojega sveljudskpga aspekta i punoga nacionalnog osjećaja. Nordau je umro u Parisu, početkom godine 1923., gdje je i sahranjen. Godinu prije toga bile su sve svjetske novine pronijele netačnu vijest, da je Nordau umro. Slično je nešto i s njegovom sahranom. Pokopaše ga- najprije na pariškom groblju, da lijes zasiplju zemljom bilo kojom, ali ga tek sada sahraniš« na vječni počin na doličnom mjestu. ♦ Prvoga maja navršilo se pet godina od onoga žalosnog i mučnoga dogadjaja u Jafi, kad su nahuckane arapske rulje, uzevši za prividni povod radnički ophod prvoga maja napale židovske domove i centralna skloništa židovskih useljenika i opljačkale židovske trgovine. Medju arapskim napadačima bio je veliki broj arapskih policajaca. Židovi -su organizovali samoobranu, koju su u glavnom tčinili bivši legfonaši. Engleska je vojska nadošla da uspostavi red, kad je već poginulo preko 40 Židova, a više od 100 bilo teško ranjeno. Žrtvom je pao i mladi hebrejski književnik J. H. B r e nn e r, koji se tada slučajno nalazio u Jafi. Sve se to dogodilo neko godinu dana nakon pogibije Trumpeldora i protužid-ovskih izgreda u Jerusolimu. Arapska se krajna nacionalistička agitacija bila brutalno emanirala u prolijevanju krvi. Onda su ti dogadjaji potresli svom javnošću uzbudili dokraja i onako veoma lako uzbudljive redove naše. Prvi se puta jako i posvema očevidno istaknuo arabofilski smjer politike britanske uprave u Palestini, Sve se -učinilo, da se Arapima izbiju i onemoguće ikakovi povodi, da se nesarao ne mogu žaliti, da ih vlada zapostavlja, nego ni zbo ' favorizovanja cijonista. Dolazi čuveni potpuni »stop inr tion« židovska se imigracija za kraće vrijeme vlade potpuno obustavila, da se iza toga uvelih r r “po onraznim propisima i kategorisanjima. Za nas i e /ra jl ta u utoliko teži, što naše pozicije u Zemlji nijesu a njihovu ni respektahilne. Do-gadjaji u Jafi- bili su k cljonistima da je prije svegai najvažnije, da ! , stavfno i solidno moraju izgrladiti važne pozk P 3111 ! 1 1 kove pozicije najbolji oslon svake političk^". j U vodstva, jer lijepe riječi pa, bile i u internat , mentu poput palest. mandata same po sebi n , .. , ionu. Bio suviše mnogo. Britanskoj je upravi u Palestini uspjelo nak Jr u Jafi pa sve do danas održati u Zemlji potpuni ' " pored malene vojne posade. A židovska je -imig svoje životne bujice omekšala okove vladinih o°^°” Imali smo zgode istaći da vlada u Palestini može jedino arabofilsku politiku. Krivo nara je, što se u dovolj .' ne vrše odredbe mandata, koje idu nama u prilog, ali ** dosada pokazala dobra strana, ovoga momenta: sve i učinjeno u izgradnji židovske domaje isključivo je djelt dova. A to je jak argumenat za nas, snažan podstrek za dućnost. Može se po mnogoćem komstatovati, da sc misao arapsk, židovske saradnje sve više konkretizuje poglavito u seoskim stanicama poljoprivrednoga rada i u klasnim dodirima Židov-

larina plaćena u gotovom PLATA NA „ŽIDOV" STOJI-. D 100.-, POLUGODIŠNJE ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. SI SE RAČUNAJU PO STALCIENIKU. PLATIVO 1 UTUU ZAGREBU. BROJ ČEK. NA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.831.

Kodina X.

ZAGREB, 7, maja 1926. 23. ijara 5686.

Pojedini ibroj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA ,ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATIMA VIJESTI DO SRIJEDE'IB SATI. - RUKOPIS! SE NE VRAĆAJU, TEL. INT. 21-11

BROJ 19,