Židov

ŽIDOV

Saziv Akcionog Komiteja

Cijon. Akcioni Komite] sazvan je za 22. jula u London.

29. godišnja konferencija američkih cijonista.

Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organizacije sazvala je u sporazumu s predsjedništvom Akcionog Komiteja sjednicu Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organizacije sazvala je u sporazumu s predsjedništvom Akcionog Komiteja sjednicu A. K, za 22. jula u London. Dnevni red ove sjednice, koja ima p/o zaključku 14. cijon. kongresa raspravljati i o budžetu izgradnje za godinu 5687 bit će ovakav: 1. Opći i politički referat Egzekutive; 2. Saopćenja Egzekutive o pitanjima Jewish Agency; 3. Palestinski budžet; 4. Rad i razvitak Keren Hajesoda; 5. Stanje poljoprivredne kolonizacije; 6. Stanje gradske kolonizacije; 7. Pitanja Organizacije; 8. Budžet Svjetske Cijon. Organizacije; 9. Izvještaji o a) Kere’n Haje sodu, b) bankama, c) univerzitetu i tehnici; 10. Izvještaji pojedinih komisija; 11. Izvještaj o akcijama na području najaktuelnijega rada.

29. GODIŠNJA KONFERENCIJA AMERIČKIH CIJONISTA. Poziv dru. Weizmannu i sir Herbcrt Samuelu, da dodju u Amerika. Opozicija protiv krimske kolonizacije. Spor s redom »Bne Cijon«, koji je primio program cijonista revizijonista. Lipsky kritikuje pasivnost mandatarne vlasti. Proširenje Jewish Agency, Zaključena npva kampanjb da se za Palestinu sabere 7 i pol milijuna' dolara. Dne 27. juna započela je u Buffalu 29, godišnja konferencija američkih cijonista. Odmah na početku konferencije odlučeno je da se dr. Weizmannu i sir Berberi Samuelu odašadje brzojavni pozdrav sa zaipolbom da dodju u Ameriku. U svom velikom iscrpnom referatu dotaknuo se je predsjednik Američke Cijomističke Organizacije g. Louis Lipsky svih aktuelnih problema. Kritikovao je pasivnost Engleske kao mandatarne vlasti. Mandataroa se vlast ograničila na funkciju arbitera između stranaka, koje se u Plestini prepiru. U stvari kolonizacije Židova u Rusiji naglasio je potrebu, da se zauzme jasan i odrešit stav prema t.om pitanju, kako bi položaj bio jasan. Govoreći o prilikama unutar američke cijonističke organizacije kritikovao je korak reda »Bne Cvjera«, koji je pristupio frakciji cijonista revizionista, pa se time po mišljenju g. Lipskoga ogriješio o utanačenje s nađredjenom općom organizacijom američkih cijonista. Drugoga dana razvila se živahna diskusija o svim tim pitanjima. Najživlja je diskusija bila po predmetu »Bne Cijona«. Nakon generalne debate prihvaćeni su razni zaključci, medju kojima valja istaknuti rezoluciju kojom se odobrava memorandum Svjetske Cijonističke Organizacije Savezu Naroda i popratno pismo dr. Weizmianna lordu Plumeru. 30. juna uveče završena je konferencija. Na zaključnoj sjednici govorili su rabin Stephen S. Wise i Bjalik, Na poticaj Emanuela Neumanna zaključila je konferencija da se povede sabirna kampanja za izgradnju Palestine, koja imade namaknuti svotu od 7 i po milijuna dolara i da ta kampanja imade započeti u jeseni ove godine, (Krajem novembra 1925, započeta kampanja Udruženih Palestinskih Fondova s kontingentom od 5 milijuna dolara završena je s uspjehom. Redak, »Židova«}. Taj je zaključak stvoren i napokon prihvaćen uz veliko oduševljenje čitave konferencije. Nakoti žive diskusije prihvaćena je rezolucija kojom konferencija američkih cijonista *znče, da konferencija američkih cijonista zauzima simpatičan stav prema kolonizaciji Židova u Rusiji utoliko, ukoliko se u propagandi za tu akciju priznaje prioritet Palestine. Nakon što i e prihvaćena rezolucija primljen je i* dodatak u kojem se kaže, da' konferencija odobrava gledište predsjednika američke cijonističke organizacije izraženo u njegovom referatu, a u stvari odrešitog stava prema onim nastojanjima, koja idu Zatim da u javnosti popularišu projekt kolonizacije Židova u Rusiji sa svrhom da suzbiju akciju za Palestinu. Prihvaćena je rezolucija o pitanju proširenja Jewish Agency, gdje se ističe, da američki cijoniste ostaju kod smjernica 14. cijon. kongresa u tom pogledu, ali žale, što su necijonistički krugovi skrivili te nije došlo do ugovorenoga Proširenja. Poduzet će se koraci da se proširenje ostvari što prije, pa se nalaže Egzekutivi američke cijon. organizacije da Roradi u tom smjeru. Predsjednikom američke cijon. organizacije izabran je Louis Lipsky, Odlučena je svečana proslava njegove Pedeset godišnjice. Konferencija priredila je burne ovacije Louis kipskome. Pjevanjem Hatrkve završena je konferencija.

IMIGRACIJA HALUCA U MAJU 1926. Halučka imigracija u maju iznosi 83% od cjelokupnje imigracije u tome mjesecu. J eru sol im, 2. jula (P. C.) U osam mjeseci, ,ođ oktobra 1925. do maja 1926., uselilo se u 'Palestinu 18.076 Židova. Od tih je tek 9 i po procenata raspolagalo s kapitalom za osnivanje egzistencije u Palestini, t. j. s kapitalom od prosječno 500 funti. Ostala bijahu halluclm ili takove osobe, koje su ovisne o rodjacima u Erec Jisraelu. U aprilu ove godine iznosio je postotak imigranata s nelšto kapitala 4%, u maju 51 i po procenata. Procenat baJUca bio je u aprilu 72,5%, a u maju 83,7%.

Ukupni broj radbištva u Zemlji iznosi okruglo 29.000, Prema službenom izvještaju Palestinske Cijon. Egzekutive bilo je od toga neuposleno u maju 12,5%. (U Engleskoj je u mjesecu Imaju bilo neuposleno 10,7% od svega radništva, Madjanskoj 7% f Njemačkoj 21,3%, u Danskoj 30,2%). U posljednje vrijeme popravljaju se prilike na radnom tržištu što ise ima da svede na priticaj novca iz Amerike,

DELEGACIJA VAAD LEUMIA U LONDONU. London, 4. jula. (JTA) CEljonistička Organfeacijja svečano je dočeikala članove delegacije Vaad Lemnija, koji su prispjeli u London iz ,'Ženeve, gdje su zastupali interese židovske zajednice u Erec Jisraelu. Svečanoj pr'redbi predsjedao je dr. Ha'litn Weizmanin, koji je održao odiiljs govor, u kojem je medju ostalim rekao, da je poželjno, te bi Savez Naroda bio sudištem o arapsko židovskom pitanju. Delegacija Vaad Leumija zastupala je žifdoVsku zajednicu u Palestini tačno na način, koji odgovara suštini ideja Saveza Naroda. Britanska će vlada uvažiti javno mnijenje kuko se ono izuče u Ženevi, najvažnijem centru evropskoga javnoga mišljenja. Uspjeh Vaad Leumija u Žencvil je moralan, pa se ne može da odvaguje. Nakon dr. VVeizmanna govorio je član delegacije Vaad Leumija dr. Arlosoroff. U svome govoru naglasio je, da je delegacija radila u potpunom sporazumu s Egzekutivom CijonisKlčlke Organizacije. Delegacija je mogla konstatovati, da je naša pozicija u Ženevr j:.ča nego što se općenito misli. Dr. Arlosoroff je Istaknuo važnost saradnje s internacijonalnim bSlroom rada. Palestinski eksperimenat, završio je dr. Arlosoroff svoj govor, zanima danas političke glave, kao jedan od najinteresantnijih pokušaja narodne izgradnje jedne zemlje.

KAKO U MADJARSKOJ HOĆE DA UKINU NUMERUS CLAUSUS. B u dilm peš t a, 5. jula. (JTA) Neke madjarske novine javile su »iz dobro upućenoga vrela«, da se u ministarstvu prosvjete izradjuje zakonski proekt o promjeni zakona o numeru« claususu na madjarskim visokfm školama ii da bi se taj projekat? imapi podastrti parlamenltii za njegovu jesenju sesTiju. Izvjestitelj JTA saznao je, da taj projiekat predvidi a neograničeno primanje židovskih studenata na Visoke škole, ali bi se, imala uveslti neka ograničenja kod izdavanja diploma židovskim, apsolventima visokih škola. Osim toga imala bi se zavest : ograničenja kod primanja židovskih apsolvenata u državnu službu. (Po onome što biva u madjarškom javnom životu vjerujemo, da se n; peštanska vlada ni poštanska parlamentarna većina ne će ustručavati, da uzakone 1 ovu smiješnu smicalicu. Ured. »Židova«.)

BROJANJE PUČANSTVA U POLJOPRIVREDNIM NASELJIMA. Poljoprivredni odio Cijonističke Egzekutive u Palestini, namjerava provesti brojanje pučanstva u židovskim poljoprivrednim kolonijama u Palestini. Tom će se zgodom skupiti i statistički podaci o posjedu. Brojanje ima da obuhvati sve židovske kolonije i privatne kolonije Keren Hajcsoda. Akcioni Komite; Cijonističke Organizacije imat će na dnevnom redu odobrenje svote za pokriće troškova za ovo brojanje. Doskora će započeti i opće brojanje židovskog pučanstva u »Palestini, koje su odlučili provesti zajedno Cijonistička Egzekutiva i Vaad Leumi.

Svjetska konferencija cijonističke ortodoksne frakcije »Mlzrahi« održat će se od 10. do 15. augusta ove godine u Anversu. Na konferenciji će učestvovati oko 100 delegata.

Izgledi

za sjednicu Akcijonog Komiteta nisu povoljni. Politički položaj označen je činjenicom, da su prihodi za KH u ovoj godini znatno podbacili. Zapaža se uzbudjenost i nemoć u svim političkim krugovima cij,onizma. Nervoza Jišuva dosegla je vrhunac. Politički, radnički, pa i privredni krugovi Palestine kao. da su izmučeni, zamoreni dugim ispaštanjem sve u nadi, da će ipak nastupiti čas olakšanja. Novac će doći, tempo rada oživjet će spale arterije, omamit će nerve, oduševiti srca. Rad, rad, rad, to je ritam života, za kojim se vapi. Uposlit će se ruke, što čeznu za radom, udobrOvoljit će se stomaci, što krule od gladi. Mi smo već doživljavali slične štimunge. Unatrag tri godine položaj je sličio današnjem, U Emeku nisu haluoi imali kruha, a što je osjetljivije, ni sjemenja, da ožive tešku zemlju. Onda je, ukratko, Weizmann sagnuo glavu u Americi, kesa je stala da izbacuje zlatnike i položaj se u Palestini popravio. Časovita gospodarska konjunktura u Poljskoj razbudila je ambiciju i Stvarni polet Za investicije u zemlji kriza je bula riješena. Danas je opet teško. Investicije žderu sredstva, koja su mala. Jišuv se proširio, a sredstva opet suzila. Palestina kao takova ne može da se uzdržaje sama od sebe, oijonistička Palestina, Zvuči kao ironija, što bidže britske Palestine iskazuje suvišak. Čiji je to novac koji priliče rezervama britske uprave? Dok mi upriličujemo manifestacije i demonstracije u Ženevi, Jerusolimu ili Londonu, da nam se da pomoć od zemaljske uprave u stvarima Školstva i državnih zemljišta demonstracije, što ostadoše bezuspješne britski štediše, a nama se pričinja, škrti upravnici iskazuju suviške, kao da se radi o tantijemi ili dividendi pokojne Istočn.o indijske kompanije. Naivni su voljni da vjeruju, da se ovima radi o dokaza spram financijskog svijeta, da će Palestina iz svog redovitog bidžea biti sposobna, da amortizuje budući palestinski državni zajam. A kako ćemo mi odgovarati jevrefskom nar.odu, ako na taj način ne uspjiemo da izgradimo jevrejsku domaju? Zbog loga, što nam britska uprava baca neprestano klipove. Ne, Britanac suviše je spokojan ili elegantan, da bi nara dizao zapreke, ali tko bi ga prisilio, da nam pomogne, ako je sebi protivno utuvio u glavu? Kojeg li čuda onda, da nam novinstvom dnevno prolaze vijesti o tom ili onom milijunskom poklonu, koji se u zadnji čas iskazuje kao iluzija. Jalove nade simptomi nervoze. Isto smo tak.o čuli o namjeravanoj akciji dra, VVeizmanna i Herbert Samuela za ponovno pregovaranje oko proširenja Djujš Ediensi. Izgledalo je, kao da je isti pokopan, a sada nam se čini, da je taj put zadnji pokušaj u toj stvari. Tom zgodom treba da se javnost pozabavi više nego do sada u.opšte amerikanskim jevrejstvom, cijonizmom i organizacijom cijonista u Americi. Osim novaca, kojS je Palestini do sada priticao iz Amerike, Amerika donosa i novi' duh, duh poduzetnika, realnih stvaralaca gospodarskih pozicija i tako zvani duh široke demoikracdje američke. U prvom redu, ako se pomišlja na američki novac, krivo je, da si predstavimo, da Amerikanac daje mnogo lakše, nego koji drugi. Razlika je tek u tome, da je Amerikanac navikao da daje, mnogo, neprispodobivo više nego Evropejac za javne institucije, humanitarne svrhe, a konačno i za političke partije. Tome pridolazi, što mu je vrijednost novčane jedinice veća nego u većine evropskih moneta, pa je njegov prinos efikasniji. Izvan je svake sumnje medjutira, da bez organizacije golemih podviga oko sabirnih akcija, u Palestini ne bismo do danas vidjeli ni probile centi. Psihološki razlog, zašto do Edžensi do danas nije došlo ( upravo je u tome, što uz volju Amerikanca, da siarađljuje na izgradnji Palestine, koja ga zanima sa ekonomskoga stanovišta, ,ona je njemu novo, tako reći neotkriveno gospodarsko područje, što podražaje nervnii sistem i brzi mozak okretnoga Amerikanca, Ne samo to, već i navika, da se daje u javne svrhe, učinila je pomisao o Djujš Edžensi i asimilovanom Jevrejstvu Amerike pristupačnom. Ali kad je Weizmann došao sa nacionalnim momentom, ti veliki trgovci, veliki filantropi, možda i duhoviti ljudi, najednoć se nadjoše pred jednom nepoznanicom, pojmom jevrejskog nacionalizma, koji oni kao »punokrvni Amerikanci« nisu poznavali. A naši am/erikanski cijoniste? Oni se razlikuju od svojih asimiiovanih sugradjana Jevreja zaista samo po afirmovanju bazelskog programa. To je naravski svagdje na svijetu tako, ali mi do sada nismo dovoljno računali sa američkim komponentama u cijonizmu, odnosno ta nojva pojava nije došla dovoljno do izražaja u stvaranju cijonističke ideologije i cijonističke organizacije. Što znači »široka demokratija« američka? Netko je na to zlobno primjetio, da je u Americi svakom dozvoljeno, da se baci pod vlak ili da se unesreći na najprometnijoj ulici u Njujorku. Nas ta demokracija interesuje utoliko, što dolazi do izražaja prilikom kongresnih zasjedanja, što je svakako odlučno kraj današnjih ekonomskih pozicija u svijetu za izgradnju Palestine, Značajno je, da su Amerikanci već na dva ili tri, a naročito na zadnjem kongresu istupili kao posebna

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA b ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D5O -, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV* JE 33.83 .

GODINA X.

ZAGREB, 9. jula 1926. 27. tamuza 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV ‘ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 28.

Pozivaju se svi zagrebački sumišljenici, koji su primili na raspačavanje blokove Sehela i saveznoga doprinosa, da te blokove zajedno s obračunima odmah predadu u uredu Saveza Cijonisla, Ilica 38. Prvi kat, a u svrhu ustanovljenja taćne evidencije i završenja akcije.