Židov

ŽIDOV

Velika riječ predsjednika Weizmanna

|Za deset godina imat ćemo u Palestini izgradjenu žid. zajednicu i kvalitativnu većinu ! Nova velika koncepcija cijonizma Dosadašnji rad bio je tek priprava Svi treba da rade! 40.000 Židova svake godine u Palestinu

Na sjednici Akdaonoga Korm'teja u četvrtak dne 29. jula održao je predsjednik Svjetske Cijonasričke Organizacije dr. Hajim Wei»mann ovaj govor, ko§ označuje začetak novoga perioda u cijonlsričkom radu; Neka se ne zaborava raspoloženje, koje je vladalo na početku zasijedanja. Sjednica je Akcionoga Komiteja bila od početka puna uvjerenja, da je potreban maksimum napora, kako bi se stvorili zdravi financijski temelji za velik obnovni rad. Govore, da u cijonfetičkim krugovima Evrope vlada defetističke raspoloženje. Ipak rrti&Hm, da se i pored teškoga stanja Evrope nijesu iscrpile sve financijske mogućnost?. Ćuli smo od nekih prijatelja, da su u mnogim krajevima cijonksti teško griješili. Možda će organiziranje jednoga ili dvaju Keren Hajesod mjeseci popraviti i rezultat u Evropi. Sto se tiče Amerike, nije BjaHkova ocjena posve točna. Američki cijonfeti, mala rpikai što vodi! borbu, ne razlikuju se ni po čemu od ostalih cijonista. Shvaćaju naše probleme. Ali oni rade u sredfini, koja nje cijonistički toliko odgojena kao na pr. Njemačka. Kad se ii u Americi provede sličan odgojni rad, imat će Amerika najbolje rezultate. Pozivljem sve, koji mogu đa saradjuju, na rad Pozvao sam već dr. Arlosoroffa, neka u oktobru ode u Ameriku, pa makar njegovo mjesto ostalo prazno. Molim $ neke odlične američke dSoniste, prije svega dr. Wisea i dr. SiJvera, da se kroz nekoliko mjeseci stave potpuno u službu Keren Hajesoda. Znam, što to znači. I ja to činim! U Americi ima da izvršm golem posao. Možda će me smatrati sanjarem ali priznajem: Vjerujem u ideju, koja se klije u projektu g. Remeza. Ako se ne bude govorilo, da je Keren Hajesod doigrao, ako se bude zastupalo koncepciju, da je sav dosadašnji rad bio samo priprava, onda ćemo postići: ono veliko. Mi smijemo Izjaviti, da znamo, kako se P a lestina kolonizira. Poznajemo već sve teškoće zemlje i klime u Palestini. Poznajemo i teškoće ljudskoga materijala. No znamo i to, kako ; kojim se sredstvima mogu pobijediti sve te teškoće. \ to je više, no što mogu da kažem o drugim projektima, napose o Klimu. Ta je sigurnost najvrednije blago, koje posjedujemo-, vjera u palestinsku grudu i u rad ž : dovskih pionira u Erec Jisraelu. Ako kažemo židovskomu narodu, da u Palestini ima mjesta za desetke i desetke hiljada Ždova, ako mu čak smijemo reći, da se naš rad može protegnuti f van granica, čun sagradimo snažan centar, onda je to velika koncepcija, u koju ja čvrsto vjerujem. Prvi je zadatak delegacije, da pripravi tlo za sprovodienje ove koncepcije, da probudi spoznaju, da ovako ne možemo dalje, ali da imade mogućnosti za veće, ako našli napori budu dovoljno velM, Ne vjerujem tek, da će se u dogledno vrijeme moći da stvori čelika žid. zajednica u Palestiri. Hoću da je sam vidim! Kad ne bih imao te vjere, btlo bh se već umorio, ali ja vjerujem svom snagom, da ću za deset godina vidjeti ostvarenje toga cilja. Budemo li svi ovako žedjali za ostvarenjem, smoć' ćemo snage za napore, koji su potrebni. Bez te žedji smrvit ćemo snagu haluca na poljima Erec Jisraela i svo;u. Budemo li vjerovali u tu koncepciju, rast će Keren Haiesod u velikom stilu. Starine ljudi velikih kvaliteta treba da se odgoje za rad. jer, nam za tu veliku koncepciju \ za njeno ostvarenje ne fa'Ji ništa osim novca. Mislim, da ćemo ga dobiti velikim naporom, možda zajmom na deset god na. Ako naši američki prijatelji s vjerom u tu mogućnost I Potrebu krenu od grada do grada, onda ćemo dobiti sav Potrebni novac. On nas čeka u džepovima žid. naroda. Nadiemo li put do srdaca i do fantazije Židova, našli smo put do njihovih džepova. Sad

imamo drugačiju bazu negoli prije 3 godine. Dok je Judge Brandeis bk) u vodstvu, rekao mi je «Dođjite s velikim projektom!« Sad imamo sve plamove, imamo ljude, a dokazali smo i svijetu 1 sebi, da Židovi mogu kolonizirati Palestinu i uz najteže prilike. Ne mogu nam prigovoriti, da živimo bez plana, iz dana u dan. Pred nama je golem kulturni zadatak, oplodimo li) močvare i pustoš i Palestinu, izmijenili smo magijskom moči svoje političke pozicije. Svima vladama, parlamentima, narodima smjerno doviknuM; »To smo stvorili. Što ste vi učinili?« To neizmjerno djelo možemo da svršimo milijunima dolara, koje traži! svaka čest naše koncepcije. Ali zato treba da budemo gonjeni svetim nemirom I da mognemo uliti taj nemir 11 ostalim Židovima. To če moći mnogi od nas da čine, ako se prihvate apostolske misije, da podju od mjesta u mjesto, 'ito zemlje u zemlju. Onda če i tehničko pitanje troškova izgubiti značaj. Pokušao sam u ovim sjednicama zaboraviti, da u cijonizmu imade političkih frakcija. Zadatak traži primirje, svotu uniju. Ne smije nitko da nas napadne iza ledja. Metri gori pod noktima; kadgod dodjem u Palestinu, gori još jače. Vidim nedovoijnost naših sredstava, alj mislim, ako približimo svakome Židovu tu našu veliku koncepciju, onda če naš nastaju! kongres biti ICjep i velik, s planom i horizontom. Vjerujte mi, držanje če se svih vlada, a naročito engleske, odmah izmiienlti. Dosad mi je put u Down;ng Street bio posut trnjem, jer sam doduše znao za probojnu snagu cijonističke ■ideje, ali je nijesam svagda mogao da dokažem. Sad je Palestina postala realnošću. I vlada poznaje svaku pojedinost te realnosti; svaki .e korak težak, ali Ikad izvedemo taj odlučni udarac, promijenit će se i političko stanje. Možemo da uvjeravamo sve faktore, dokle se nadaju, da će doći dan, u koji ćemo koraknutt tim velikim korakom. Samo ako budemo snažni' u radu, moći ćemo da iskoristimo sve šanse, koje nam je donio razvitak zemlje. Dotle pomažu u pregovorima argumenti, dok nam partner vjeruje, da možemo zaista izvršiti veliko djelo. Tu ćemo mu vjeru samo onda uliti, ako II rrti sami vjerujemo. Stoga se ne slažem s prijateljem Morrisom Samuelom, kad kaže, da će naša borba biti uvijek spora. Dabome moramo da vodimo ii tu sporu borbu. Ali ipak mora da učinimo sve što možemo, kako bi krivulja slaboga uspona jednim mahom jurnula u Vis. Sigurno nijesam fantast. Zastupam str.p’jjivi i sistematski rad. Nijesam ga samo propovjedao, nego i činio. Aki vidim i druge mogućnosti, kad ih Imade. Moja je koncepcija odredjena voljom, da u nastajri m godinama dodju u Zemlju sve po 40.000 ljudi na godinu. Za to treba velikih napora. Mislim, da su ti napori mogući za ljude u ovoj dvorani, alko vjeruju u sebe, ako vjeruju u stvar. Htio bih, da svakome budu pred očima brojke, na koie pomišljam. Mjesto 18% treba da nas bude 33%. To doduše nije Žabotllnsklljev majoritet, ali kvalitativna većina. Nju možemo da đostignemo na bazi današnjih pozicija, ako samo vjerujemo. Danas nam daju kredit, kao što Židovi uopće često dobivaju više kredita, negoli se i sami nadaju. Iskoristimo tu mogućnost! Sve ja to govorim kao radnik na polju, u punoj vjeri u američko židovstvo. Pravo je čudo, da Židovi, protjerani prije 40 godina iz Evrope, mogu da prinesu največf dio zgradnjv Palestine. Stvorite iz toga čuda realnost. Nijesam možda nikad boravio nii minutu u Americi, a da nijesam stvorio moralni, poetički ili financijski ekvivalenal Kogagođ zamolimo, mora da dodje, pa ma gdje radio, ma kakvu prazninu ostav'o za sobom. To je sad centralrt! zadatak. Ako ga spremimo pa doduemo na kongres kao velika cjelina, s novom, osvježenom smionošću, onda će nam uspjeti udarac. Ja ću učinAi svoju dužnost. Nadam se, da će S Akcton/ Komitej l čitara Cijonistička Organizacija izvršiti svoju.

BRITANSKA VLADA O RAZVITKU PALESTINE

Podaci o Palestini n novoj bijeloj knjizi engleske vlade London, 30. jula (JTA), U bijeloj knjizi engleske vlade, ■zailoj pred nekoliko dana, posvećen je .oveći dio Palestini. Ponajprije se konstatuije, da su se izdaci uprave znatno srna®!'li. Izdaci za mandatama područja Irak i Palestinu iznosili *“ « god, 1921. 29 milijuna funti, a u god. 1926, samo 4 milijuna 444.000 funtf. Na vojsku utrošeno je u obim zemljama god. 3 milijuna 803.300 funti, a u godini 1926, 3 milijuna 455,500 funti. U Palestini je vlada u) ovojj godini odobrila utrošak od 1 *>B.ooo funti za reorganizaciju četa koje čuvaju granicu. Utu svrhu transjordanska vlada odjobrila subvenciju od 92.000 anti - Sve izdatke svojih uprava namiruju Irak i Palestina sami. Bijela knjiga konstatuje stalan napredak Palestine od jula 1920. Ozbiljnijih, političkih teškoća bilo je ranije, pa su * e ®anifestovale u pojedinačnim ispadima (god. 1921.1 izgredi “ J afi i u Jerusolimu). Od toga vremena nije u Zemlji bilo 'kakovih izgreda, koji bi ozbiljno narušavali mir.

RJEŠENJE O ZAJMU PALESTINI ODLOŽENO NA JESEN

U Donjoj kući izjavfo je ministar predsjednik B a 1 d wi n, da će se detmitivno rješenje o zajmu Palestini i nekim drugim mandatarniim zemljaima imati đon Sjeti tek ma jesen. Državni podsekretar Ormsby Gore odgovorio je na jedan upit, da o zajmu nij e s u vodjeni dogovori! s Arapima, jer nemaju zastupstva, koji' ih i s kojim bi, kao takovim, mogla palestinska vlada da razgovara; a i pored toga vlada ne vida razloga da u pitanju zajma uopće vodi kakove pregovore s Arapima. U srijedu dne 4. augusta trebao je engleski parlamenat da nastupi svoje ljetne ferije.

NAHUM SOKOLOV U PALESTINI

J eru solim, 1, augusta, (JTA), Prema <6yapa,o stigUm brzojavnim obavještenjima trebao bi 2. augusrta stići u Palestinu predsjednik Egzekutive Svjeitske Oj artističke Orgariizadje g. Nahum Sokolov, koji je s veoma mnogo uspjeha pomogao akciju za Keren iHajesod u Južnoj Africi.

Ahad Haam

Povodom njegove sedamdesetgodišnjice Ako je itko txl novijih ljudina u židovstvu ostavio dubok t ra žt .onda je te Ahad Haam. Htio je da( bude samoi g .os tom u hebrejskoj' književnosti, a stvorio je novi znanstveni i prozni hebrejski stil, uticao je kao učitelj na čitave generacije naših belelrista i učenjaka, medju kojima svijetli ime Hajima Nahmana Bjalika. Okomio se k r i t i k o m na ; (hov’vecijonističkj pokret, a u duši mu je lebdiia nadasve pozitivna slika židovske budućnosti. Njegovi su argumenti misaoni, ražu mskž, neumoljivi, a iza njih se krije žarka 'ljubav za židovstvo, osjećajnost koja im daje onu uvjerljivost i djelotvornost. lako je u prvom redu ideolog i teoretik, smogao je snage i Za praktičan rad u pokretu, čovjek duhovnih namisli ipak je shvatio i zamašaj gospoda r s k o-po liti č k i h zahtjeva, makar ih nije svagda naglašavao. I ,on je poput svih velikih ljudi mogao da vodi i odgaja samo stoga, jer je u sebi povezao protivne elemente u jedinstvo, pođredjeno jednoj centralnoj ideji. »Politički cijonizam« njemu nije dovoljan, U ideologijskom pogledu on je isprazftia kopija evropskih nacionalizama, gdje narodna ispovijed nema nikakve .osobite sadržine, nego je tek firma za šovensko-imperijalističke težnje, A stvarno politički cijonizam i u najboljem slučaju ne mode da riješi duhovno pitanje židovstva, nego može tek da. pojedinca Židova izbavi iz bijede i propasti seobom u Palestinu. Za duhovno izbavljenje židovstva važna je domaja u Palestini samo onda, ako ne bude kopija evropskoga života, nego baštinik tisućljetne židovske tradicije. U toj domaji treba da vaskrsne židovski hebrejski duh, da se izbavi galuta pa da onda utiče na sve stanice rasijanih židovskih naselja, da ih ogrijava poput centralnog sunca. Danas moraju pojedina židovska naselja da imitiraju duh i život sredine, u kojoj žive. .Na to ih gone i gospodarski uvjeti i duhovna nadmoć sredine. Ta okolina može doduše da bude primitivna i apsolutno uzevši na daleko nižemu duhovnom nivou, negoli je stara židovska kultura, a da je relativno jpak jača odi nas, jer je aktivnai, tvoračka, pokretna, dok je naš kulturni život zaostao, obamro, prestao da se prirodno razvija. Uz gospodarsko zbliženje, koje ruši socijalne ograde pa forsira priljubljivanje Židova okolini, djeluju i duhovni razlozi: jedre, svježe, pa makar i primitivne kulture sredine upijaju Židove, koji se ne mogu oteti njihovu dojmu pa. napuštaju staru i bogatu, ali zamrlu i' ukočenu kulturu svoju. Treba dati židovskim naseljima duševno; središte, u kojem će židovska kultura oživjeti i postati opet pokretna. Onda će biti povezanosti izmedju pojedinih židovstava, jer će sva zajedno upirati poglede u : centar svoj, da primaju odavle židovske snage. Ako dakle prema Ahad Haamu Palestina ne m,ože da riješi pitanje židovske nevolje u fizičkom značenju, ali može I mora da postane duhovni centar svega židovstva onda i cijonistički rad treba da se vodi prema t.oj spoznaji. Mjesto- vabljenja židovskih masa i budjenja velike seobe stvaranje uzornih gospodarskih i odgojnih stanica. Mjesto spekulacija na gospodarski prosperitet spremnost na pregaranje zbog izgradnje duševnoga središta. Ukratko; mjesto zadovoljenja egoističnim nagonima, koje teška zbilja Palestine i onako mora vrlo brzo da razočara, ozbiljna odgoja narodne elite, koja neka bude pripravna da na svojim ledjima podigne veličajnu zgradu nove Palestine. Pored ideje o duhovnom središtu najhitniji je u Ahad Haama taj zahtjev za obnovom srdaca, za odgajanjem elite mjesto zavodjenja narodnih masa, prije no su dozrele za teške prilike u Palestini. Ova dva kamena temeljca Ahad Haamovoga rada ostaju osnove svega cionističkoga pokreta. Ipak ne smijemo zaboraviti, da je u zbilji njihova vrijednost ograničena. Duhovno središte je zdrav i nuždan zahtjev djonizma. Ali je jasno, da toga središta u ahadhaamističkom smislu nikad ne će biti. Hebrejska zajednica Palestine ne će moći da utiče nijzdaleka toliko na dijasporu, kolika bi bilo potrebno da se odvrate sve triumfalniji uspjesi asimilacije. Možda je već razlika u jeziku dovoljna da djelovanje centra svede na minimum. Daleko je hitnija socijalna protivnost izmedju Ercca i galuta: u galutu Židovi žive u buržujskim, prometnim, neradinim zvanjima; Erec može da se obnovi samo stvaranjem radnih masa. A sama ta jednostavna činjenica potpuno uklanja mogućnost pravoga uticaja Ereca na galut i odbija paralele izmedju nas i ostalih naroda, koji imadu veliku dijais'poru. Palestina ima da riješi i duhovno i pdpljivo pitanje židovstva: jer će ondje da se obnovi duh židovski, ali će ondje da se spase i tijelo židovstva, koje bi inače moralo da nestane. Zbog toga uz zahtjev, da se odgaja elita narodna za pregalački život u službi narodnih ideala, ima da se u sve većoj mjeri pokreću narodne mase na put u Erec. Samo saradnja duhovnih vodfta i energije narodnih masa može da izgradi Cijon, Ahad Haam, jedan od glavnih duhovnih vodja na .obratu naše istorijc, pokrenuo je svojim aristokratskim idejama i snagu gomila. Duhovno središte postade čežnjom mase, koja u njemu vidi baštinika religijskoga Cijona. Obnova srdaca postade lozinkom čitavih nojeva narodnih nastavnika i .odgajača, koji potaknuti po Ahad Haamu krenuše da obnove srca pojedinih Židova, kako bi življe zakucalo srce židovstva i pognak> krv u čitavo sUjničevlje ‘židovskoga organizma, fc, f.

Poštarina plaćena u gotovom IrETPLATA NA „ŽIDOV- STOJI fcODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE K 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. LAS I SE RAČUNAJU PO STALIŠI CIENIKU. PLATIVO 1 UTUftjvo u ZAGREBU. - BROJ ČEK. IrAČUNA UPRAVE .ŽIDOV* JE 33.831.

GODINA X,

ZAGREB, 6. augusta 1926. 26. aba 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11;

BROJ 32,