Židov

KEREN HAJESOD.

' 'Akcijfcu 'Komite poriva svoje članove I svS članove Cijonističke Organizacije pa, čitavom svijetu, đa se bez izuzetka s najvećom energijom i naporom svih snaga stave u službu Keren Ha je s,od a,. Cijo ništi moraju da budu uzorom i po svom radfi i po samocjporezovanju. A. C. poziva Egzekutivu, da osigura izvršenje kongresne odluke, po kojoj ne može nijedan cijonista, a(ko nije izvršio dužnost prema Keren fiajesodu, zauzeti ma 'koje počasno jtnjesto u Organizaciji ile njenim institucijama. A. C. izriče najtoplije priznanje delegatima i suradnicima Keren Haje soda, koji slr.d’i'm neumornim, požrtvovnim radom stvarahu fond pa izgradnju Palestine. KEREN KAJEMET, U godini 5687. slavi Keren Kajemet LejiSrael jubilej svoga 25-godišnjega postojanja. Akcioni Komite Cijonističke Organizacije očekuje, da će se cionisti čitavoga svijeta udružiti, da jubilarnu godinu učine iinedjaStnim katoenojn u razvitku Keren Kajemeta. Poziva Egzekutivu d> sve instancije Cijohističke Organizacije, dai koncentriraju sve Snage na jubilarnu akciju Keren Kajemeta, koja ima da se provede po čitavom svijetu izmedij'u Hanuke i Hamiša Asar Bišvata. ODGOJA. Akc. Komite pozdravlja tendenciju u odlukama komisije dvanaestorice, da se škole podrede jednovitom upravlnom sistemu uz očuvanje slobodnoga nutarnjega razvitka. A. C, prihvaća odluku komisije o, jedinstvu školstva: sve odgojne ustanove, koje učetsvulju u jedinstvenom .odgojnom savjetu (Vaad Hahinuh), podvrgnute su kompetenciji najvišega, za uzdržanje školstva odgovornoga organa. On ih ima da v.odi na osnovi autonomne za Skote Mizrahpa i radnika, a u skladu sa Ustrojstvom, koje će da se izradi za upravu školstva na temelju o,voh odluka. ' A. C. je sporazuman s prošire njem djelokruga Vaatd Hahinuha, koliko se time pripravlja prenos Školstva u ruke Jiguva. Ipak je A, C. mišljenja, tda se .ođlulke imadu u donljiim točkama) revidirati: 1. Dok kongres ne odluči o piitabju (vlasništva i odogovomosti, ima ida Cijonistička Organizacija osigura plaće učiteljima, koji su namješteni .od odgojbogai departmana, a njena financijska odgovornost kreće se u granicama budžeta odobrenoga po cijonističkim instancijama. 2, A. C. je mišljenja, da Cijonistička Orgakuzacija može samo .onda nositi l odgovornost za školstvo, ako imalđe pravo odluke u svim pitanjima školske uprave (budžet, otvaranje i zatvaranje škola, namještavanje, premještavanje i otpuštanje učitelja i ravnatelja, imenovanje, članova odgojnoga deparlmana). Nadalje je Akcioni Komite mišljenljai, da ise odluke komisije imad'u promijenili u okom simidTu; 1, Vaad Hahinuh, koji je dosad imao samo pravo savjetovanja, dobiva veća prava u svim pedagoškim pitanjima (6dredjivanje zahtjeva na učitelje, odfrcdjenjc minimalne (naučne osnove t školskih reglamana, itd.) uz očuvanje dosadašnjih forma školske autonomije. 2, U sivim važnim pitanjima školske uprave .imade Vaad Hahinuh pravo savjetovanja. , 3, a) U Vaad Hahinuhu treba da polovica članova bude imenovana od Cijonističke Organizacije. b) Vaad Hahinuh sastavljen je iz 12 članova, od kojih biraju 5 Palestinska EgezikutiVa, 3 Vaad LeUmi, 3 učiteijska organizacija*, a 12. je upravitelj .odgojnoga departmana s pravom glasa. „ c) Palestinska Egzekutiva i Vaad Leumi ima da se sporazume, kako hi od 1 njihovih 8 članova pripadala 2 Mizrahiju, ,a 2 radničkoj organizaciji. Ovih 12 članova mogu da biraju predsjedatelja, kojega će glas kod podjele glasova odlučiti. U sjvim ostalim točkama predaju se predloži komisije dvadesetorice Palestinskoj Egzekutivi, da zajedno s predsjedništvom komisije, a 1 u 'duhu odluka A, C-a stvori konačbe zaključke. , USTAV T KURATORIJ UNIVERZITETA. Akcioni je kornet ej primio provizjo*rni nacrt za ustav sveučilišta, kej i ima da Vrijedi Ijednu godinu. Po njelmu sastoji Uprava univerziteta, iz kuratorija i .akademskog Savjeta. U kuraltoTij su medjju Ostalima izabrani; Nahum Sokjolov, Sir Herbert Samuel, dr. S. Wise, Bjalik, prof. dr. Brodetški, Nor(manm Bentwich, dr. 'Šmairjahu LeVin, <Dr. M. Bder, Feli,x Warburg, James Rothschild,, Sir Alfred Month, dr. Cy.rus Adler, nadrabin Hajes, prof. S. 'Freundj dr. Martin Buber, dr. Weizmann, prof. Einstein i dr. Magnes. TEHNIKA. Zaključuje se, da se vijećanje glede tehnike u Hajfi stavi na dnevni red slijedeće s:ednice A. C. ŠEKEL. i Općenito. 1, A, C. sa žaljenjem konstatira, da je šekelska akcija u mnogim zemljama u prošlim mjesecima 5686. godine u velikoj mjeri zanemarena. Od bolne je važnosti za opstanak i ugled Cijonističke Organizacije, da se broj organizovanih članova nasamo u kongresnim godinama, nego i u onima, u kojima nemai kongresa, stalno povećaje, da s time spriječi slabljenje Organizacije prema vani i unutri. A. C. stoga izjavljuje, 'da je nepobitna dužnost svakoga cijoniste, cijonistićk'h saveza i njihovih vodja, da svim silama nastoje da zahvate šekelskam akcijom sve Židove, koji priznavaju bazelski program, pa ! da se tfroj cijonista u svakoj zemlji stalno povećaije pređobijanjem novih šekel plaćalaca, 2. Svaki je cjjonistički savez idužan da izabere šekelskog referenta ili'šekelsku komisiju, koja je odgovorna za intenzivnu i uspješnu provedbu šekelske propagande. 3, A. C. očekuje, da će sVi cijonktički Savezi, sa svom Itojalnošdu i savjesnošću provoditi kongresnu odluku o jeđin-

stvenam Meketu i da će podupirati svom špagom zemaljske šekelske komisije, kako bi postile svoju zadaću. .3 ' ' - V • • . • - :3£p Šekelska godina 5686. ~j 4. Da se šekelska akcija za godinu 5686, uspješno nastavi i dobro zaivirši, odredjuje A. C. da se svi' Cijohistički Savezi i zemaljske šekelske komisije imadu da se brinu za to, da se novać, koji je ušao za šekeL koncem svakoga mjeseca, a konačni obračuni ido 1. novembra' 1926, odašalju Egzekutivi. Šekelska godina 5687. A. C. odredjuje, d)a šekelska godina 5687. ima da započne 16, oktobra 1926. i da se zaključi 31. maja 1927. Šekelski rad ima da se kao kontinuirani cSjoništički posao obavlja sistematski tpkom cijele godine. Tjedan, u koji pada dan 2. novembra, prozvat će se šekebskim tjednom, te će se u njemu išekel u velikim akcijama i na drugi način osobito morati propagovati. U tome tjednu ne smije se poduzimati nikakovo dkmgo sabiranje u cijonističke svrbe, pa se Svi Savezi i svi pojedinci cijonisti imadu (Staviti isključivo u službu šekelske akcje. 6. Sav šekelski novac i svi obračuni moraju najkasnije do 10. juna 1927. biti u posjedu Egzekutive. Šeke‘l ,ski prinos, • 7. Odbitak od šekelskog novca, koji je u smislu kongresnoga zaključka odobren zemaljskim šekelskim savezima, može iznositi najviše 10 posto šekelskog iznosa. No ni 'na koji način ne smije taj odbitak da prekorači stvarne troškove, koji su zaista izdani za provedbu šekelske akcije. Vrijeme i način isplate i obračuna o v °g a iznosa odredit će Egzekutiva, Ovaij zaključak vfrijedi i za; obje godine 5686. i 5687. CIJENA ŠEKELU ZA POLJSKU. Izvanrednim jednoglasnim zaključkom Akcionoga Komiteja i Egzekutive snizuje se cijena šekelu u Poljskoj za god. 5687., obzirom na tamošnje katastrofalne prilike na pol engleskoga šilinga, IMIGRACIJA. A, C. prima na znanje izjavu Egzekutive, da; se ova bavi problemom prevoza emigranata iz Istočne Evrope za Palestinu pomoću njihovih rodjaka u Americi i pozivlje Egzekutivu, da, ovo pitanje što prije riješi, PALESTINSKI ZAJAM. A, C. uzamlje na znanje izvješće izajmovn? komisije, postavljene po 14. kongresu o predradnjama, koje s,p do sada učinjene. Nalaže Egzekutivi i financijalno-gospodalrsk.om sa-

vjetu, da zajednički sa zajmovnom komisijom na temelji* pr e! j. loga, podnesenih Akcionoih Koindtefu poduzme Korake da se styore potrebni preduvjeti za tajj zajam, O poduzetim konacima podnijet će se izvješće slijedećoj sjednici A. C-a. 2. Predloži, što ih je načinio đir. Ringel, podastrijet će Egzekutivi na ispitivanje, UJEDINJENJE ZASEBNIH SAVEZA POALE CIJON I CEIRE CIJON. A. C. uzima nai znanje ujedinjenje zasebnih saveza Poafe Cijon i Ceire Cijon u novi zasebni savez pod imenom: »Sve. svjetski'" židovski socijalistički radnički savez Poale Cijon< t e ga potvrdljuje. ORGANIZACIONI BUDŽET, A, C. odobrava na temelju § 49 A organizacionih statuta za izdatke londonske Egzekutive u godini 5687. budžet u ii. nosu od 471230 funti. HAOLAM. A. C. odlučuje, da se Kaplara prenese iz Londona u Pale| stinu. Izvršenje ovoga zaključka prepušta se Egzekutivi. FINANCIJSKI I GOSPODARSKI SAVJET, Centrala financijsko-gospodarskoga savjeta prenosi se u Jerusolim, pa će se u nj privući i zastupnici finanoijalnih institucija te predstavnici palestinske Egzekutive. U Londonu osnovat će se poslovnica, a u New Yorku podružnica. Definitivni plan organizacije, financijalno-gospodarskoga (savjeta predložit će se slijedećem kongresu. STATUTL Na temelju ovlaštenja, koje je 14. kongres podijelio Akcionom Komiteju zaključuje ovaj, da načini nacrt revidiranih organizacionih statuta, predloge glede revizije izbornoga reda i nacrt (statuta za cijonistički časni sud. PITANJE ČINOVNIKA, Zaključuje se, da Egzekutiva podnese nastajnoj Sjednici Akcionoga Komiteja plan za mirovni fond cionističkih činovnika. Osim toga se uzimlje na znanje izjava Egzekutive, da će se sastaviti komisija, koja če ispitati I urediti činovničke plaće, A. C. moli Egzekutivu, da plaće uredi i u ostalim cionističkim uredima pa da o tome podnese izvješće slijedećoj sjednici Akcionog Komheja. SLIJEDEĆA SJEDNICA AKCIONOG KOMITEJA održat će se u proljeću 1927. u Palestini.

Svršetak zasijedanja Akcionog Komiteja

sjednica Akcionoga Komiteja održana je u petak 30. juila pcd‘ ipređsjeđanjem g.- Motzkina. Dr. Artur Ruppin -odtžaje referat o zajmu, razjašnjava i iznpsi brojke, koje se odnose ma mogućnost da se postigne zajam. Izgled? nijesu nepovdljni, u pretpostavi, da doprinosi za Keren Hajesod ostattu na isloij visini. U debati, koja zatim slijedi, sudjeluju B. Rosenblatt, dr. Š. Levin, Remez i UsiŠkin. U popodnevnoj sjednici raspravlja se 0' pitanju hebrejske univerze i njezine uprave. Dr, Eder referiše opširno o svim pitanjima, koja su u savezu s univerzum. U .nedjelju, 1. augusta bavi se Akcioni Komitej isključivo odgojem u Palestini. Dr. Mossinsohn izvještava o kontroli odgoje. U živoj debati, koja je potom uslijedila, sudjeluje i Bjallik. Na večernjoj sjednici ođržaje predsjedatelj spomen-slovo za Mr. Izraela Zangwilla. Posljednju sjednicu održaje Akcioni Komitej u ponedjeljak, 2. augusta na večer u 9.45 sati, a završava je u 5 sati ujutro. Nakon odulje diskusije O' palestinskom i organizacionom budžetu primaju se rezolucije budžetne komisije s mekim promjenama. Mr, A. Goldberg predlaže, da Akcijoni Komitej upravi apel na sve Židove, da novom energijom namiču sredstva za Palestinu, koja bi omogućila uselenje od 40.000

Jevreja godišnje. Nakon što se primaju još daljnji zaključci, drži predsjedatelj g. Motzkin, završni govor, u kome naglašuie, da je ovo jedno od najuspjelijih zasjedanja Akcionoga Komitea. Problemi bili su teški, ali baš poteškoće jačale sii njihon snagu i pobudjiVale ih na veći cijonistiSki rad. Dr. Weiz m a nn priključuje se opaskama predsjedatelja. Sigurno je uspjeh usprkos poteškoća velik. Očekuje oć cijonista, da će si biti svJjesni svoje odgovornosti i svojih obaveza. Otvaraju se novi horizonti. Potrebna je koncentracija snaga, požrtvovno,st i odanost, da se iskoriste sve mogućnosti Moli prisutne, da đivostirukim naprezanjem rade u budućoj godini, tako da bi se na slijedećem kongresu mogao utvrdit veliki uspjeh obzirom na konsolidaciju postojećih, te osnutak i proširenje novih pozicija. Sjednica je u mnogom pogledu bila uzorna, te se nada, da će se duh, koji ju je provejjavao, Prenijeti na cijondste svih zemalja. Rabih dr. A. H. Si Iver veli, da je prije šest godina sudjelovao na završetku zasjedanja londonske konferencije. Konstatutje, da je porasao smisao za disciplinu i povjerenje u '*• dje. To je najugodniji znak ove sjednice Akcionog Komiteja, ozbiljnost za stvar se povećala, teška vremena prisila su & da individualne razmirice zapostave zajedničkoj stvari. Americi hoće da ovu godinu osobito iskoriste. Nakon govora rabi Meir Berlina i zahvale dr. Thona na predsjedatelja, zaključena je sjednica zvucima Hatikve.

SVJETSKI KONGRES ŽIDOVSKE OMLADINE U PARIZU.

Pariš, 9. augusta (JTA). Kongres Svjetskoga Saveza židovske omladine, koji je bio stvoren Jia prošlom cijonističkom kongresu, otpočeo je na vaiDrcdno svečan način 1. augusta. Predsjednik (pariškog municipalnog Vijeća g. Godien isporučuje pozdrave grada Pariza. Medju 'ostalim su pismeno pozdravili kongres g. Hcrriot i Ha’jim Nahman Bjalik. Mad'ame Netter posddravlja kongres u ime pariških žena, dok Hilel Zlatopoiljski drži hebrejski govor. Predsjednikom kongresa izabran je delegat Palestine Alka 1 a y, potpredsjednikom StaroseUki. Devet raznih komisija ima da obrade različite predloge za kongres. Na dnevnom su redu prije svega izvještaji iz različitih zemalja, u koštana taj savez imade članova. Budući da do danas ovaj Savez zapravo okuplja vrlo maleni dio organizirane židovske omladine, glavni je predmet rasprava stvaranje organizacije, koja će u sebi okupiti zaista pretežni dio židovskih omladinskih udruženja širom svijeta,-Prema cionističkim predio zima imao bi da bude cilj te orjganeacije: budjenjc moralne i materijalne solidarnosti iz™ cd ju omladinskih .»saveza različitih zemalja, pomaganje haluca, saradnlja pri obnovi Palestine, obrana židovskih omladinskih interesa, propaganda za ideje Saveza Naroda, i stvaranje centara za kulturu i odgoju. Na putu u Palestinu stigli su bili u bijedu Bjalik i Usiškiin u Pariz, pa sui još pri koncu vijećanja 'mogli da održe govore o zadacima omladine, • (Budući Ua članovi toga Saveza od veće česti pripadaju

orijentalnim zemljama, sastoji se čllanstvo uglavnom iz sefa- 1 ske omladine. Ali je netočna vijest »Jiidische Rundshau«, da ,e to savez sefardske omladine).

RAD HEBREJSKE UNIVERZE U PROŠLOJ GODINI.

Povodom sjednice upravnoga univerzitetskoga sa' '- ' koija je bila na početku ovoga mjeseca u Londonu, izvije-' 1 - 0 je kancelar univerze, dr, J. L. Magnes o minuloj radnoj g° a " Na judaističikom institutu, koji imade 60 redovnih slusJ 1 -' održane su istorijske i biologijske vježbe o Mišni i Talra predavanja o gaonejskoj periodi, o povijesti žid. mistike. z ‘ civilnog prava i o Palestini. Na arapskom odjelu orijenta-n°instrtuta, čitala su se dijela Ghahizova i predavalo o P°', ; jesti sufizma, o islamskoj filozofiji, umjetnosti i arheo te o arapskoj literaturi. Kemijski je institut s uspjehom stavio svoja istraživanja, Oi kojima svjedoči niz publik-' Novi odio za higijenu, pod vodstvom dr. Kliglera, istraži' at epidemije i odk-žavat će kurzeve o zdravstvu. Započete predradnje za uredjenje prirodoslovnoga instituta. Izradi e nacrti za zgradu na ime Wattenberga, u koftoj će biti smi esi __ Balfour-Einstein instituti iza matematiku i fiziku. biblioteka marom. »Prijatelja hebrejske univerze u Jerusc..-• obogatila vrijednim djelima. Prema nacrtu sveučilišnih ar kata započela se graditi nova bibliotekina zgrada. da će u kratko vrijeme biti dovršene priprave za ' z ° r3^, o . centralne sveučilišne zgrade, za koju je udovica amcn židovskoga filantropa L. Rosenbloma priložila 500.000

2

BROJ 33.