Židov

ŽIDOV

Pred Savezno Vijeće

Osnovna cijonistička misao Uzroci slabosti u organizaciji Cijonizam kao životna sadržina Ulazak žena u pokret —Financijski zadaci Dolazak g. Rosenbliitha

Da zastanemo časkom u svagdašnjemu poslu pa da vidimo, gdje stojimo. Ne da se zadržajemo predskazivanjem i proricanjem onoga, što će za dan dva da ispuni naše razgovore i da se potom oliči u odlukama Saveznoga Vijeća. Teška je služba proročka, jednako nezahvalna i nepotrebna, kad će i onako ti najskoriji dani pokazati, što će da bude. Razmotrimo situaciju i ukažimo, što nam treba da donese Vijeće.

Organizacija je naa slaba, raskomadana. Nije to krivnja ni samoga vodstva ni pojedinih stanica, a najmanje je toj rasparčanosti uzrok iu biti same cijonističke ideje. Cijonistička je ideja snažna i imperativna. I danas ona može da bude životnom sadržinom čitavih generacija; može i mora da bude poticajom i izvorom snaga za društveno djelovanje naše i za židovski život naš. Njena je opravdanost danas još jasnija i uvjerljivija no u danima prije rata ili u izaratnom vrtlogu. Danas imademo bezbroj stvarnih dokaza, kako je stvaranje narodnoga doma jedino rješenje židovskoga pitanja. Sjetimo se, u čemu je bit židovskoga pitanja. Naprosto ui tom, da je u rasulu čitava eksistencija židovstva u pitanju. Pojedincu Židovu može da ide dobro ili zlo, židovstvu ide neovisno od toga sve gore. Prije je galutsko židovstvo bilo jednovito, u punom značenju te riječi, jer je imalo jednu jedinu životnu bazu: povezanost tradicijom, vjerom u smisao židovstva, snažnim instinktom zajednice. Onda nisu diferencije i nijanse bile ni od kakvoga opasnog značenja, nego su naprotiv bogatile nutarnji život židovske zajednice. Danas je drugačije. Iz jednoga židovstva nastade bezbroj židovstava, koja se, omeđuju jedno od drugoga državnim granicama ili galutskim razlikama. Pomalo se gubi sve ono, što je nekad vezalo Židove, slabi vjerska povezanost, kida se kulturno jedinstvo, nestaje instinkt zajednice i pripadništva. Židovi sve više sliče i priliče sredini, u kojoj slučajno žive, a sve slabije biva ono jedinstveno židovstvo u njih. Eto, u tom je, prosto i jednostavno rečeno, židovsko narodno pitanje. Treba tim rasijanim Židovima dati nešta, što će opet biti svima zajedničko, što će opet vezivati pojedine stanice, na što će pomišljati s ponosom i sa srećom i što će da bude u središtu njihova života. Treba da ima nešta, što će biti jednako sveto onom prostom Židovu iz Pinska ili Soluna, onom asimiliranom iz Pariza ili Berlina, onom ortodoksnom hasidu i liberalnom učenjaku, ukratko svakome bez razlike na njegove životne prilike, na sredinu, na političko ili religiozno uvjerenje. A za sva vremena imat će takvu snagu tek narodna domovina. U njoj će naći dom prognani i progonjeni; u njoj će se smiriti potukači i selice. Ona će svojim životom da postane centar naroda, koji će da crpe iz nje židovskih i ljudskih moralnih energija. Ovo je osnovna i jednostavna bit cijonističke ideje, ma koliko nam ideologija bila razgranala i složena. Danas su pred nama dokazi, nepobitni i očiti, da je ta ideja ispravna i tačna. Ima i drugdje pokušajeva, da se Židovi koloniziraju, da se vrate produktivnim zvanjima. Ima kolonija u Argentini, na Krimu; ima seljaka u Bukovini i t. d. Ali tko zna pravo za njih. Tko osjeća njihov uticaj? Po čemu su one vrijedne za židovstvo? Dobre su one i treba da se poaupiru, ier su zdrave, i jer se tu Židovi produktiviraju i jaćaju kao pojedinci. Ali židovski se narod produktivna i diže samo u Palestini. Narod osjeća, da tamo, u domovini, kuca srce narodno. Tamo se čisti narodna krv, da svježa i zdrava iznova počne kolati žilama. Mali i nesistematski rad u Palestini, koji nije ni izdaleka dovoljan da se njime ostvari veličajni cilj Cionističkoga pokreta, dokazao je ipak svima i s\ aitome, da je taj cilj ostvarljiv i da su Zidovi sposobni da ga ostvare. Treba samo većih napora, da se dostigne cilj. Bez njih se dovodi u opasnost i ono, što je stvoreno dosad mukotrpnim radom naših pionira. Bez većih napora nema rješenja krize, koja Čada u Palestini.

A pogledajmo, koliko li stvarno radimo za ostvarenje cilja. Premalo. Teške su prilike. Ekonomska kriza übija svaki viši polet. A mi se ne zadovoljavamo samo milostinjom. Mi hoćemo čitave ljude, njihova srca, njihove umove, pa tek onda i novac iz njihova džepa. Cijonizam je revolucionaran pokret u onome smislu, da hoće stubokom promijeniti čitavu strukturu židovstva A to je teško. Dvostruko i mnogostruko teže u vrijeme, kad naši ljudi moraju da se brinu za nasušni hljebac. Život današnjice protivi se cijonizmu. U tom je najveći i možda jedini uzrok nazatkir Organizacije. Nikakvi sporovi, nikakve sabotaže pa čak ni neodlučnost vodstva ne bi mogli da oslabe pokret, da su danas onakve haotične, ali bogate mogućnosti kao u prevratnim danima. Dabome: danas je svaki čin sabotaže za stostruku osudu, jer samo koncentracijom svih snaga može cijonizam da ojača, da prodre u židovska srca i u mozgove. A može to, jer su naši Židovi u dnu duše puni idealizma. Samo treba skinuti s njih koru svagdašnjih briga, treba zaviriti u srce, pa da se osjeti, kako im gori čežnja za nečim ljepšim od trgovine, za sretnijim, boljim životom, za vrijednom sadržinom. Cijonizam im sve to daje punom rukom. Zar onaj trgovac u provincijskom blatu, koji zanemaruje posao, da bi vršio povjereništvo Keren Kajemeta, nije idealista? Samo mu treba prići, treba i njemu i svima drugima pokazati, što se stvara u Erecui i od koje je to vrijednosti za svakoga pojedinca. Koji imadu mogućnost da budu apostoli cijonizma, moraju da se podvrgnu tome teškom pozivu. To znači pribirati snage: ovako prilaziti svakome, ui posljednjemu zabitnom zakutku, da bi opseg i sadržaj našega rada rastao u isti mah.

Prilaziti i govoriti sa srcem k srcima to je osnovna značajka našega rada. Takav rad treba naročito da provode i židovske žene. One su dosad stojale postrance. Možda je to razumljivo: nije ih mnogo mogao da zahvati cijonizam sjednica, vijećanja, problema i diskusija. One traže svojih putova. Trebala su da se nađu između njih lica, koja će započeti ženski cijonistički rad, pa da se unese više topline u čitavo djelovanje. Treba da se obnovi židovski dom, da se riješi pitanje židovske odgoje. Omladinska nastojanja zastala su na početku puta. Sad ima da žene pokažu, je li im ozbiljno stalo do toga, da im djeca ostanu Zidovi. Rad za Palestinu treba da se potpuno izgradi. Ulaženjem žene ui pokret naša financijska nastojanja dobivaju više duše. U svemu ima da se pokaže pozitivna saradnja židovskih žena.

KerenHajesodiKeren Kajemet istom stoje na početku svoga velikog razvitka. Keren Hajesod bio je u nas kroz nekoliko godina zanemaren, pa se istom u posljednjoj godini počelo opet da radi. Iza Vijeća počinje odmah akcija uz učešće g. Pazi Goldmanna. Misao poreza za narednu domovinu ima da sve snažnije prodre u židovske slojeve. Bez rnaasera, bez poreza ne može se graditi domaja. I Keren Kajemet traži u ovoj, jubilarnoj, godini podvostručenje prinosa. Mjesto milijun dinara ima da namaknemo dva. Koliko li truda i koliko ljubavi treba za ovo povišenje, znadu možda samo naši povjerenici. Ali koliko li ljubavi u domaji rađa njihov trud, koji su uspjesi Kerenovoga rada, to često i oni ne osjećaju. Treba svagdje i svakome učiniti pristupnom ideju Keren Kajemeta, treba demonstrirati njegove uspjehe! Onda će i rad biti lakši, a uspjeh veći.

Na Vijeće dolazi član Cijonističke Eksekutive u Londonu g. Feliks Rosenbluth. Nama je osobito milo. što će nam u stvaranju odluka pomoći takav odličan cijonista, koji dobro poznaje i naše prilike, jer se već ranije bavio u našoj sredini. Pozdravljamo ga srdačnom dobrodošlicom.

Cijonska ideja i palestinska stvarnost neka nam budu pobudom za ozbiljna i plodna vijećanja. Vrijeme nas goni na rad, na zbijanje redova i na koncentraciju snaga. c " ~

Osiguran Ruthenbergov plan elektrifikacije Palestine

Londonski ured Palestine Electric Corporation (Društvo za provedbu Ruthenbergova plana) izdao je saopćenje, koje je potpisao inž. Ruthenberg. U tom kratkom saopćenju stoji, da je financiranje hidroelektričnoga preduzeća osigurano. Jevrejska Telegrafska Agencija doznaje usto iz autentičnoga vrela, da je kapital potreban za provedbu elektrifikacije padova Jordana već obezbijedjen i da je veliki dio toga kapitala uplaćen u gotovom. Sav kapital, uključivši ovamo i investicije u elektrane u Hajfi, Jafi i Tiberijasu, subskribiran za Palestine Elektric Corporation Ltd iznosi 950.000 funti. U skoro vrijeme otići će inž. Ruthenberg iz Londona, gdje sada boravi, u Palestinu, pa će tuđe zatim započeti predradnje za gradnje na padovima Jordana. Početkom godine 1927. bit će radovi u punome tečaju, pa će uposliti kojih 1000 do 1500 radnika. Dalje saznaje Jevrejska Telegrafska Agencija da su bivši potkralj Indije, markizl Reading, sir Alfred Mond, sir Hugo Hirst i James de Rotschild pristali. da budu izabrani u nadzorno viječe Palestine Electric Corpooration. ,

Konferencija za gospodarsko jačanje Narodne Domaje

Konferenciji u Londonu predsjeda sir Herbert Samuel, Jrondon, 11. oktobra. (JfTA)J U nedjelju dne 11. oktobra započela je konferencija vodećih židovskih ličnosti iz različitih zemalja, kojoj je svrha, da raspravi gospodarske mogućnosti i auspicije židovske narodne domaje u Palestini i da pertraktira, koje su mjere potrebne za njeno gospodarsko jačanje, Sir Herbert Samuel, bivši Vrhovni Komesar za Palestinu i bivši ministar u britanskoj koalicijonoj vladi preuzeo je predsjedništvo konferencije. Inicijativu za ovu konferenciju dao je sam Herbert Samuel, a pozive potpisali su Samuel i dr. Weizmann. Cijonističku organizaciju zastupaju članovi Egzekutive i njezinoga gospodarskoga i financijalnoga savjetodavnoga odbora.

RAD Dr. WEIZMANNA ZA KEREN HAJESOD

Odmah nakon svojega povratka u London učestvovao je dr_ Weizmann u konferenciji engleskih cijon. vodja, održanoj u stvari Keren Hajesoda. Na toj' je (konferenciji dr. Weizmann ponajprije ocrtao stanje u Palestini i upozorio, da Ciljem. Organizacija mora na sebe uzeti zadaću i odgovornost da pomogne Židovima u Palestini f da svladaju sadašnju krizu. »Ništa nas ne smije priječiti da izvršimo svoju zadaću«. Na kraju je dr. \Veizmann apelirao na prisutne da odmah dadu svoje doprinose za Keren Hajesod, Nakon govora dvojice vodja engleskih cijonista gg. Speelmanna i Gustava Tacka, koji su isticali zamašitost rada dr, Weizmanna, saopćeno je, da je na samo; konferenciji darovano 2000 funti za Keren Hajesod. Prvi se obvezao za doprinos od 500 funtii sam dr > Weizmann. U svemu je u posljednjim danima sabrano u Londonu 4000 funti. Ovdlje je uračunat i doprinos g. Naidiča u visini od 1000 funti. Mnoge židovske (korporacije odlučile su, da dadu od svoje imovine oveće svote za Keren Hajesod. Na kraju spomenute konferencije apelirao je g. Paul Goodmann, da se odmah započne sa sistematskom akcijom. Javili su se mnogi dobrovoljni saradnici.

ORGANIZOVANJE AKCIJE UDRUŽENIH PALESTINSKIH FONDOVA U AMERICI ZA NAREDNU GODINU

U Americi su već dovršene sve pripreme oko organizacije kampanje Udruženih Palestinskih Fondova u Americi u narednoj godini. Očekuju se lijepi rezultati.

1.000 USELJENIKA U MJESECU SEPTEMBRU

U mjesecu septembru o. g. ušlo je u Palestinu 1000 imigranata. U augustu uselilo se u Zemlju 910 ljudi, u julu 1060, a u junu 1500. Lcrd Plumer vratio se u Jerusolim. Jer u solim, 8. oktobra. (JTA) Britanski Vrhovni Komesar za Palestinu maršal lord Plumer vratio se sa ljetovanja u Italiji.

LUBLINER KUPIO ČITAVU PALESTINSKU ŽETVU DUHANA IZ GODINE 1924.

Poznata berlinska tvrtka za preradbu duhana Malka, kojoj je šef uvaženi njemački industrijalac Lubliner kupila je više od 220.000 duhana žetve godine 1924. u Judeji, Samari;! i u području Doline Ezdrelon. Ovim kupnjama znatno se popravila situacija proizvadjaca duhana. Kupnja iznosi vaše od 80 postotaka čitave žetve iz godine 1924, Ostatak bio je već ranije prodan i izvezen iz Zemlje,

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽID O V “ STOJI GODIŠNJE D ICO.-, POLUGODIŠNJE D 60-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUŽIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV* JE 33.831.

GODINA X.

DNE 15, oktobra —7, hešvana 5687,

Pojedini broj stoji |2 dinara ,Ž!DOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA” NALAZE SE ZAGREB ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-

BROJ 42,