Židov

staji Kapadjordjevića, jer se ovaj visoki vladalaćki dom jednako briga za svakoga građjanina ove zemlje i jer svi gradjani bez razlike vjere i narodnosti jednako leže na srcu našem ljubljenom gospodaru. To treba naročito naglasiti i to baš zato što u ovoj državi ima više nacija, raznih vjera. Mi Jevreji s ponosom možemo ustvrditi da ije naša dinastija u svakom pogledu s mnogo razumijevanja shvaćala bivanje u nas. Dozvolite mi da zablagodarim našim uvaženim gostima, velikom županu zagrebačke oblasti g. Kramariću i komandantu armije gosp, generalu Maticu, što su nas počastili svojom posjetom. Posije toga gospodo imam da blagodarim na posjeti predsjedništvu i rabinatu jevrejske bogoštovne općine iz Zagreba, predsjedništvu Hevre Kadiie, Izraelitskog gospojinskog društva, Ferijalne kolonije, Benevolencije, Makabija ) koji je domaćin i koji nam je ustupio salu, Židovskom Akademskom Društvu »Judeji«, Židovskom Akad. Potpornom Društvu, Jevr, Sef, Studentskom Klubu i predstavnicima štampe. Svima njima blagodarim na njihovoj prisutnosti.

Prije prelaza na dnevni red sekretar gosp. Drago Steiner komemorira u minulom godištu umrle odlične židovske muževe koji su radom i ličnošću svojom zadužili ,općeno židovstvo, a zatim sumišljenike iz naše zemlje, koje je smrt ugrabila iz naših redova. Usto je gosp. sekretar istaknuo da se ove godine navršuje deset godina od smrti jednoga odi pionira cijonjzma u jugoslavenskim zemljama blagopokojnoga Hermanna Lich t a. Vijeće je komemoraciju saslušalo stojeći.

Nakon toga pozdravio je predsjednik goslp. dr. David Alkalaj prisutnoga člana i delegata Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije gosp. Feliksa Rosenblutka izaslanika Glavnoga Ureda Keren Hajesoda, g. prof. Šalem Pa z iGoldmanna i predsjednika zagrebačke Mjesne Cijon. Organizacije gosp. dir, Aleksandra L i c h t a. Iza govora gosp. dr. Alkalaja Sita tajnik gosp. Steiner stigl e brzojavne i pismene pozdrave. U ime Izraelitske Bogošloivne Općine u Zagrebu pozdravio je Vijeće njen potpredsjednik gosp. dt. Lavoslarv Šik. U svom govoru istaknuo je ulogu Zagreba u širenju cijonističkoga pokreta na slavenskome jugu i korisni učinak cijonizma na terenu zagrebačke Izr. Bogošt. Općine. Za nas cijoniste, ne znači sve samo broj pristaša nego je snaga u ustrajnosti i čvrstoći organizacije. Treba podesne moralne i materijalne forme za oiživotvorenje naših ciljeva. Na njemačkom jeziku pozdravio! je g. dr. Šik ispred! .općine prisutnoga člana Egzekutive Svjetske Cijon. Organizacije gosp. Rosenbliitha i delegata Keren Hajesoda g. prof. Goldmanna. Zaželio je da gosp. Rosenbliith odavde ponese što svježije utiske i da isporuči Egzekutivi, da ovdje u Zagrebu ima jedna čvrsta židovska skupina, koja nastoji da kroči u smjeru nacionalnoga rada potpuno svijesna svojih zadataka. Nastavljajući hrvatski dr. Šik naglašuje potrebu saradnte svih Židova za obnovu Palestine. Cijonizam treba da okupi židovstvo, da skoncentriše snage njegove za veliki cilj narodne domaje. Želi Vijeću najbolji uspeh svim delegatima najugodniji boravak u zagrebačkoj židovskoj sredini i pozdravlja ih sa »Šalom«. Nakon gosp. dr. Šika uzima riječ rabin g. dr. Gavro Schvvarz iz Zagreba: Kad je organizovani cijonistički pokret započeo, ideja je cijonizma našla lijep odjek u zagrebačkoj židovskoj mladeži. Postepeno je pokret i ovdje stao da zahvaća sve šire slojeve. Nakon rata pokret je znatno pokročio donoseći konkretne rezultate. Ima doista nešto paralelno izmedju židovstva kao cjelokupnosti a cijonističkoga pokreta. I židovstvo traži punu privrženost i predanost baš kao i cijonistički pokret. Židovstvo nije olaka jeftina stvar i njegove stanice mogu da vrše svoju dužnost tek oiz punu aktivnost, svijesno ili nesvijesno pregalaštvo pojedinaca. A jednako je i u cijonističkom pokretu. Uspjesi su cijonizma uspjesi židovstva. I ja držim da će i ovo Vijeće poći već ranije nadjenom stazom pridobivanja i necijonista za sa radnu u obnovi Palestine, a nadam se usto da će se ta staza, danas jošte uska, proširiti do potrebnoga opsega i da će se učvrstiti veze cijonista i onih, koji sa simpatijom prate .ovaj veliki i lijepi rad. U ovoj nadi zahvaljujem se na pozdravu gosp. predsjednika, pozdravljam Vijeće i želim mu potpun uspjeh. Gosp. dr. Aleksandar L i c h t pozdravlja Viječe Ikao predsjednik zagrebačke Mjesne Cijon. Organizacije: Gospodje i gosp,odo delegati! Ispred Židovskoga Narodnog Društva kao Mjesne Cijonistićke Organizacije a mislim i ispred svih omladinskih društava i cijonističkih i nacijonalnih udruženja ovdje u Zagrebu, ja vam svima želim srdačnu dobrodošlicu: Šalom! Gospodje i gospodo! Ovdje su pročitani brzojavi iz svih krajeva Evrope iz svih organizacija gdje god imade Cijonista. Svi mi, gdje god bili na cijelom svijetu, osjećamo se jedno ne samo organizatora© nego i dušom i vaspitanjem svojim, kao jedno nerazdvojivo jedinstvo. Moguće da ovo Savezno Vijeće ne predstavlja sve dijelove djonističke u ovoj našoj prostranoj državi. To je jedan fakat, koji je sporedne naravi i koji će da se popravi zaslugom ovog Saveznog Vijeća do idućega Saveznog Vijeća. Ali svi vi, koji ste ovamo došli iz svih krajeva ove naše domovine ( svi vi imate osjećanje da niste samo organizatorno, već da ste srcem i dušom jedino, jedno u htijenju, jedno u ciljevima koji nas udružuju, jedno u volji da se održimo kao narodna jedinstvena cjelina. I ja. ovd'e kao predstavnik zagrebačkih cijonista, onih cijonista, koji mogu da se ponose i daće, da su, od prvih časova cionističkog pokreta, visoko digli i neokaljano držali stijeg djonizma, bez pportuniteta, ja mogu da izrazim želju, da se ne staramo samo oko namicanja sredstava za Erec Jisrael, nego da nastojimo da ovo Savezno Viječe bude pokretačem da se skupi jedan nužni fond duševnog kapitala ( koji je izgleda u našim redovima ponešto smalaksao. Gospodje i gospodo, cijonizam nije mehanički pokret. Cijonizam ne može da stvara velika djela, ako se on

bude sr.ozao tek na sabiralački aparat. Potrebno je mnogo vise. Nas ne vežu i ne spajaju materijalni interesi. U našem pokretu ne mogu da se ispoljavaju nikakovc ni materijalističke ni političke ambicije. Mi možemo samo da budemo sluge i radnici u vaskrsavanju našega naroda u jednoj bliskoj budućnosti. Za sve to treba jedan optimizam, jedna povećana aktivnost, treba da, se ulije u dušu onaj elan, koji je bio u djonistićkim organizacijama onda, kad nas je bila samo šačica, u svu onu široku cijonlstićku masu, koja se danas okupila oko naše cijonističke misli. Ovu zadaću tek treba da izvršimo. Onda kad budemo ojačani u našoj savjesti, kada, budemo ustaljeni u našoj cijonističkoj svijesti, kao jedna hridina, kap jedan rocher de bronce, onda će svaki od nas cijenista moći da bude sudija svakom onome, koji će nastojati da ruši, jednovitost naroda i cijonističke organizacije. Onda ne će moći nikakovd rušilaćki elementi, da se uopće pojave u našoj sredini, a pojave li se, mi ćemo s njima znati da obračunamo. Želeći vam još jednom dobrodošlicu, (ja želim ovom Saveznom Vijeću da ima u vidu ovu vaspitava'uću zadaću oijonističkog pokreta, pa da bude zaista temelj jednog novog poleta, jednog novog naprezanja za uspostavu cijonističke duše u Jugoslaviji. Gosp. Oto Gro s s (hebrejski): Ispred Hapoel Kacama Jugoslavije pozdravljam godišnje Vijeće Saveza Cijonista u kraljevini SHS. Nakon toga, što se upravo sada navršuje godina dana, da je naša partija u Jugoslaviji pristupila zajedničkom radu sa Savezom Cijonista u Jugoslaviji, kad se m,ogu da ustanove tek prvi zamjetljivi uspjesi toga zajedničkoga rada, izjavljujem ispred svoje partije spremu, da taj zajednički rad nastavimo, u svrhu intenziviranja cijonističkoga rada kod nas. Želeći Vijeću što plodniji rad, pozdravljam ponovno svo prisutne. Dr. Cvi Rothmiiller pozdravlja hebrejski Sav. Vijeće u ime omladine, organizovane u Savezu Žid. Omi. Udružena, koja je doduše razdijeljena u nekoliko skupina, ali su sve povezane zajedničkim ciljem; obnovom naroda po izgradnji narodnoga doma. Dr, Šalom Freiberger pozdravlja Vijeće hebrejskim jezikom ispred Ahdut Haoofima. Ispred žid. gomb. i šport, društva »Makabi« pozdravlja Vijeće potpredsjdnik »Makabia«. G. dr. Oto Bra u n: Zamoljen od predsjednika »Makabija« g. Julija ko;i ne može da učestvuje na Saveznom Vijeću kao, delegat imam čast dla pozdravim toplo i srdačno ovo Savezno Vijeće, a naročito delegata londonske Egzekutive gosp. Feliksa Rosenbliitha i profesora Pozi-Goldmanna. Čineći t,o dajem izražaja našoj velikoj radosti, što vas vidimo okupljene u tolikom broju u našem vlastitom domu izgradjenom velikim i požrtvovnim radom našeg predsjednika gosp. Julija Kdni g a. Želim da vaš rad bude okrunjen najboljim uspjesima d obećajem u ime vodstva i članova »Makabija« da ćemo vas svim silama i dušom podupirati. Klićemo vam: Dobro nam došli i još b.olje se osjećali u našoj sredini! Iza toga održao je živo pozdravljen g. Pazi-Gooldma nn ovaj govor:

Govor g. Pazi-Goldmanna

Gospodje i gospođo ! Dofezim upravo- iz Palestine gđlje sam prije 15 dana na jugoslavenskom naselju govorio s Goldstednom i Zalosoeirom, i isporučujem Vam pozdrave ove naše braće. Bio sam na naselju, kad se gradila prva baraka, a prije svega naokolo barake sadio cvjetnjak. Vidio sam kad je traktor zaorao prvu brazdu, kad je položen prvi kamen novome životu. I zaista, novi je ono život -ondje ( nov sistem, što odiše i iz sitnica. Rekoše mi- vaši pioniri: Polazite u Jugoslaviju! Pozdravite nam braću, I eto ovaj vani njihov pozdrav isporučujem. Ne ću da održim dugačak govor, jer mi ćemo imati još dovoljno prilike da raspravimo po koje pitanje. Donosim Vam i pozdrav centrale -Keren Hajesoda, koja se upravo preselila: u Jerusolim. Vazda, kad vam dolazi netko donosi vam pozdrave majke ili, braće. I kazuje se, da je majka zdrava i da su braća čila. Ali ovaj puta istina je nažalost drugačija, Majka nije zdrava, oboljela je i traži vašu pomoć. Stanje u Palestini nije dobro. Govore i o krizi. Mnogo mladih ljudi čeka na uposlenje. Novaca nema u Palestini, jer Židov u galutu oe vrši svoju dužnost. I gov,orahu mi ondje: gospodine Pazi, vi odlazite u galut. Radite štogod znate, govorite što počele, ali novac morate da nam namaiknete. Ne očajavamo. Dvjesta hiljada funti skupit ćemo. Zagreb je rekao je i g. dr. Šik bio vazda- na čelu. I sad ima opet da pokaže, što umije i kakav je.

Braća čekaju! Nemamo časa da časimo i da mnogo. Treba da radimo. A ova konferencija, koju pozdr a » Ijam od svega srca, valja da bude poticaj efikasnoga rada Opasnost je velika, sredstva jasna valja izvršiti duž nost! (Živo i dugotrajno odobravanje).

Predsjednik dr, Alka 1 a j zahvaljuje se na pozdravim, i daje riječ izaslaniku i članu Egzekutive Svjetske Cijonističk« Organizacije gosp. Feliksu Rosenblutba.

Govor g. Rosenblutha

Gosp. Rosenbliith živo pozdravljen rekao je: Oospodje i gospodo! Kad srno u Londonu primili Vaš poziv za ovogodišnje Vijeće, stojali smo pred pitanjem, hoćemo li i ove godine da Vas tek pismeno pozdravimo. Mijesmo to učinili, i tako sam poslan u Vaš krug, jer smo uvjereni, da je danas potrebna uska veza izmedju vodjstva i pokreta. Današnje stanje traži, da se u krugu svijesnih cijor.ista porazgovorimo ozbiljno i trezveno o položaju i o zadacima pokreta. Navikli smo, da prošlih pet godina smatramo pripravnom periodom, koja se možda upravo sad završuje, pa iza nje mora da počne pravi sistematski rad. U taj čas treba da gledamo i natrag i naprcd, a Vijeće je zato najbolja prilika. Moj govor ima da bude prijelaz iz svečanog nastrojenja pozdrava u ozbiljnost vijećanja. Što hoćemo mi, cijonisti? Hoćemo, da židovski narod bude opet stvaralački. Mislimo, da je za novo stvaranje potrebno, da se židovski narod opet s v e ž e s Pa 1 e s t i n o m. Ali kako zamišljamo ovo vezivanje naroda sa zemljom? Time smo došli do problema, koji je važan za djonistička diskusiju. To je pitanje većine. Uvjereni srno. Ja se stvarati može samo u slobodi. Za slobodu treba snažno, slobodno stanovništvo na svoj oj i zdravoj osnovi. U našem slučaju to znači, da moramo imati u Palestini n’aseobu židovskih masa na autonomnoj osnovici. Prema »ome treba da se na godinu useli najmanje 30.000 ljudi. Već sad hoću da spomenem, da je to n e p o m ič n i cilj našega rada. Vjerujemo, da ćemo političkim radom doći do takve većine, a Vi budite uvjereni, da čitava Egzekutiva teži za tim ciljem. Ali kako ćemo ga postići? Ostvarivanje toga cilja škodi onakvoj židovskoj politici, koja bi da učini židovsko pitanje svjetskim problemom, pa da ga raspravi pred internacionalnim forumom, ali rješenje odgadja za neizvjesno vrijeme. U posljednj.h pet godina p o k r oč i i i smo na tome putu napred. Židovsko je pitanie postalo medjunarodnim svjetskim problemom. Koliko se kristaliziralo u palestinskom pitanju, diskutira se ono pred internacional. forumom. Imademostalno političko zastupstvo u Jerusolimul i Parizu, Ženevi, Rimu i Londonu. Danas imamo djonistička politiku, koja se svim sredstvima bori, da bi rastumačila čitavom kulturnom svijetu, kako je cijenizam jedino rješenje židovskoga pitanja. I ako su naši uspjesi spori, ipak nema razloga sumnjati, da i mandatarna vlast i Savez Naroda žele izgradnju našega National Home. Lnade razlika u mišljenju u pogledu našega političkoga djelovanja, ali nas one ne smiju smetati u aktivnome radu. Uvjereni smo, da će uspjeti p o 1 .t i K a, koja vodi računa o realnim snagama. Egzekutiva je mišljenja, da je samo takva politika dobra. Upravo su posljednje rasprave mandatske komisije pokazale, koja je politička metoda bolja, metoda Egzekutive ih demonstrativnih protesta. Vaad Leumi poslao je u Ženevu svoju delegaciju, a sigurno Vam je poznato, kako je ona demonstrativno nastupala. Sigurno je, da Velika Britanija protežira Arape. Bilo bi naše pravo, da se zbog toga potužimo mandatskoj komisiji. Bilo bi i naše pravo opominjati Englesku, neka započne aktivno saradjivati u izgradnji, jer jm to nalaže mandat. Ali je Egzekutiva mišljenja, da ovi putevi ne bi bili dobri. Dr. Welzmann znade posve dobro, da u ovako delikatnim odnosima mo^» :0 unapred osjećati, kakav će da bude odgovor na naš rad, jer bi odgovor na naše pritužbe mogao da bune vrlo neugodan i škodljiv. Danas je glavni zadatak, da se aktiviramo n a svim linijama, koje vode do cilja. Upravo dolazim s konferencije, koja u Londonu pod predsjedanjem Herberta Samuela u nazočnosti najodlicnijih evropskih gspodarskih stručnjaka raspravlja o stanju u Palestini i o našim ekonomskim mogućno-

2

»ŽIDOV<

Broj 4,t

Nabavite Vaš pisaći i risaći pribor kod najjeftinije tvrtke te struke A. BRUS INA K. D. (Vlasnici V. » M. Steiner) ZAGREB, MESNIČKA UL. 4 €J)enlcl badava.

U slučaju potrebe ogledala, bruje noj* »takla, umjetničkog ustaklivanja a mjedi kao i u mesingastim čipkama i .olovu nemojte zaboraviti na adreau: Mališo Roth, Zagreb, Robova ul. Z. Cijene umjerene. Solidna Izradba.