Židov

Iza, službe Božje bila je svečana sjednica u dvorani jevrejske općine, kojoj] su prisustvovali opet predstavnici vlasti i svih ijevrejskih korporacija. Velikoga župana zastupao je podžupan g. Deanović, općinu grada Osijeka gradonačelnik g. dr. Vjekoslav He n gl, a vojsku g, divizijski general D i mitri j e vi ć. Sjednicu otvorio ie predsjednik općine g. dr, Hugo S pi t z er, ocrtavši u lijepome govoru zasluge svečareve oko napretka jevrejske općine i njezinih institucija. Ujedno mu je predao prigodbi dar, velelijepi srebrni pehar s napisom i druge l predmete. Iza njega pozdravili su svečara za Hevre Kadišu g. dr. Josip Horn, za donje,gradsku osječku .općinu g, Befl'a, Her m a nn, predstavnici jevrejskih humanitarnih institucija, srednjih škola, izvanjskih jevrejskih općina i t. d. Ispred; Židovskog Nacionalnog Društva čestitao lje svečaru g. dr. Nikola T o 1 na u e r, bivši učenik svečarev, istaknuvši, kako je svečar uvijek gajio mnogo simpatija za naš pokret još u vrijeme kad je bio u začetku, i zaželiv§i mu, da doživi plodova svoga rada i izvršenje zavjetne misii našega naroda i Obnovu Zemlje, Od pozdrava svećenika dirugih konfesija treba spomenuti srdačni govor evangeličkoga pastora Wa 11 era, pun duboke čovječanske misli, koji je mnoge prisutne ganuo do suza. Prisutne pozvao je po završetku sjednice g. dr. Spitzer na zakusku, koju je .općina prirediHa l u počast poizvanika. Proslava završila se banketom u zimskomu vrtu Grand Hotela uz prisuće Vrhovnoga Rabina i mnogih uglednih članova općine. U mnogim duhovitim zdravicama iznošen je uz rad svečaroiv i rad g. Vrhovnoga Rabina te predsjednika opčine g, dra. Spitzera kao vodije jugoslavenskoga jevrejstva. | Izak Levi. Prilikom posjete svojim pčerima u Sofiji, 14. ovoga’ ruie'seca | preminuo je u 68. godini života g. Isak Levi niški rabiner. Povodom njegove smrti niška jevrejska opština, priredela mu je pcmen u ovdašnjoj sinagozi. Da je peko luk bio veliki i uvaženi ne svedoiči samo mnogobrojno gradjanstvo koje je prisustvovalo potnenu u Nišu. Kako se doiznaje, u Sofiji, prilikom pogreba, pored mnogobrojnog gradjanstva i sveštenstva, prisustvovao je i sam Vrhovni rabtlner sofijski. Oproštajnu propoved održao je njegov drug, iz zajedničkog službovanja u Nišu, sveštenik čajiruit, koji slovi kao jedan od najboljih sofijskih govornika. Isak Josi! Levi, rodio sg je u Nišu 1858. godine. U mestu rodjenja izučio je »Heder«, gdje je pored alahe učio i gemar Od svih koji su onda učili on je hip najbolji. Svršio je »Heder« u ono vreme, kada je Niš bio najslavniji najčuveniji po svojim sveštendeima učiteljima. Po svršenoj školi ode u trgovinu. Pošto, se taj poziv nije mogao slagati sa pogledima i mišljenima mladoga čoveka, to se on posle izvesmog vremena posveti pravome pozivu sveštenstvu. Diplomu »Sinaha« sa nazivom rabinera dobio je u Sofiji, Može se Slobodno reći, da je nekoliko generacija poučavao u jevrejskom jeziku. Cionisti Niša smrću »babama« Isaka, gube jednog oa najagilnijih radenika. Niski Jevrei gube posljednjega babama domorodca. Omladinac. JUBILEJ GOSP. WEISERA. Naš ugledni sumišljenik i član predsjedništva Izr. Bogošt. Općine u Zagrebu gosp, Izidor \X eiser, jedan od najuglednijih trgovaca u Zagrebu slavi 1. novembra 50-god." šnjicu svoga trgovačkoga zvan a. Toga je dana, pred pedeset godina stupio kao dvan a estgodišnji d'cčak u nauk 'kod 1 ijedne zagrebačke tvrtke. Godine 1890. postao je gosp. Weiser samostalan. Gosp. Weiser uživa lijep ugled u trgovačkim krugovima što svjedoči činjenica da je članom obrani čkog suda kod Trgovačke i Obrtničke Komore u Zagrebu od njegova osnutka. Gcsp. W eiser mnogo ;e štovan zbog svoga rada na humanu i socijalnu polju. Već jie šest godina član Kuratorija Schwarzovoga Doma. U našim redovima gosp. se Weiser ističe iskrenim i predanim radom. Uz mnogobrojne čestitare i mi mu ovime isporučujemo naše najiskrenije zelje 1 čestitamo mu za sav dosad'ašni njegov rad, T.EREM« ZABAVA ŽH). NACION, DRUŠTVJ U subotu dne 23, oktobra uveče bila je u dvorani »Makabijeva Doma« veoma uspjela »Kerem zabava, (berba) Žid. Nac. Društva. Animoi bio je vanređan, tek se veoma zapažalo, da medju publikom nema baš ljudi iz najužih krugova oko društva. Dvoranu je veoma ukusno i živo udesio za zabavu kipar g. Sl'avko Briil. Plafon je bio sav ukrašen gustim zelenilom a uz pobočne zidove na uspravnim je gimnastičkim lljestvama bifljo iraiprovizirano gusto vinogradsko: rašoe s mnogo grozdova. Do Ijcstava stražarilii su naročiti detektivi, i hvatali svakoga tko bi kralo grozd e i predvodili ga sudStji na priredbi g. dr. Žigi Neumamnu, koji je dosudjivao novčanu globu. Zabava je počela plesom, a nakon pola sata ušlo je u dvoranu 12 parova halucim i halucot, koji zaplesahu stilizovand baltički ples »Havu«, Glazbu je za, ovu točku udesio mladi i talentirani Marko A, Rothmiiller, ples ije uvežbao nemom ni »Makahijev« učitelj! gimnastike, gosp. Jan k o v ić, a gđlja Bela Neumann odredila je sastav parova i stilističke slike, Bulfet bio je veoma bogat. I uz maleni broj publike animo je bio, kako rekosmo vanređan. Od gopodlja koje su se naročito trudile za priredbu zabave i njen što bd'jjii uspjeh valjaistaknuti gdju Belu Neumornu, gdju Julija Koniga, gdju Diano Romano, gdju Huge Schlesingera, gdju Fridu Licht, gdju dra. 0. Spiegjlera, gospod e Schrengcr, gdju dr. Nijemirovskoga i gdjiu Danicu Rothmiiller, NajViše je truda uložio za zabavu gosp. Ferdo Schwarz, koji se nesustalo brigao za svaku i najmanju sitnicu.

Vjesnik S. Ž. O. U.

Uredjuje Vodstvo S Ž. O. U.

Omladino! Došli su mjeseci rada, n kojima naša aktivnost mora da dosegne najviši stupanj. Stlcajeni prilika upravljalo je našim Savezom provizorno vodstvo, koje se moralo više da bavi sređivanjem nesuglasica, nego li uputama za poz tivan rad. Vrijeme odmiče, do konca ovoga mjeseca bit će izabran Radni Odbor. Ali već sada trebaš da upraviš pogled i htijenje svoje na dvije aktuelne zadaćo. Za nekoliko dana počinje ŠEKELSKA AKCIJA koja u ovoj godini mora u nas da dostigne broj od ■BOOO šekaiim. Ne zaboravimo, da je ovo tridesetgodišnjica Svjetske Cijonističke Organizacije, ali ne zaboravimo i to, da rrnade mnogo neprijatelja, koji svim silama i sredstvima nastoje da priječe cionistički rad. Kliktali bi dušmani, veselo i obijesne, kad bi se smanjio broj naših organiziranih pristalica (jer iza t h organiziranih stoji snaga neorganizirane i teško dohvatljive mase), jer bi u tome s pravom vidjeli malaksanje naše organizatorno-konstruktivne snage. Treba da osvjetlamo lica svoja u provođenju akcije za prikupljanje šekela. Ove godine nema šckela bez prinosa Savezu Cionista. Mi, omladina, priznajemo iskreno, da smo u tom pogledu dosada prilično Zanemarili dužnosti. Priznajmo i spoznajmo, Ja nam je dužnost pomagati Savez Cionista već i zato (ali ne samo zato!), što nam on obilnim subvencijama olakšava rad. Omladinski je prinos (osim omladinaca namještenika!) jednak prinosu neimućmh članova porodica, dakle Din. 5.—. Zajedno sa šeke:om ima da uplatimo Din. 20.—, dok glave i imućni članovi porodica plaćaju Din. 50.—. Šek e 1 moraju da plate svi pristale cionizma bez obzira na starost! Omladino! U tim prilikama mi moramo da skupimo 2000 cmladinsk.h šekela. Ne radi nam se o delegatu za svjetski kongres. Nama je o mnogo većoj stvari: da održimo smotru redova, da ih zbijemo i okupimo barem u vršenju te najprimitivnije cionističke dužnosti. Na potvrdnice za prinos

Savez rji metu ite oznaku »omladina«.. Neka to bude mjerilo naše organizatorne snage! ♦ A druga je akcija pitanje naše ustrajnosti, povezanosti s Erecom i pristajanja uz ideal socijalne pravde. Ova je godina jubilej Keren Kaj em e t a, naše najpopularnije institucije. Zemlja zove za otkupom iz tudjih ruku, a Keren Kajemet u jubilarnoj god ni nema sredstava da iskupi tlo, koje je prijeko potrebno za naseljenje novih haluca. Ideja Keren Kajemeta treba da prodre u sve židovske krugove; tu ne smije da bude izuzetka. U siromašnoj kućici mora da visi modra kašica; u poslovnici, u dućanu trgovca treba da se nadje; u salonu fine dame, koja dosad i nije čula za Keren, ima ona da za izgradnju Ereca. Na 1. dan decembra počinje JUBILARNA AKCIJA KEREN KAJEMETA. U jubilarnoj godini treba da jugoslavenski Zidovi svojim prinosom omoguće sađenje nove šume u Ereci. Treba da sakupimo 10.000 drveta po 100 dinara. Akciju će voditi povjerenici, a1 i omladina im a d a stvori potreban štimung. Naša je zadaća, da priredbe na Hanuku budu u znaku Keren Kajemeta, da se igra komad ■Modra kašica-, (koji su primili povjerenici Kerena). da se deklamiraju u prvom redu pjesmice o Erecu i o Keren Kajemetu, da svi govori budu upravljeni tim jednim ciljem: neka se stvon štimung, u kome će svaki Židov bez mnogo nukanja dati svoj obol na izgradnju Ereca. * Priprave za Hanoar već su dovršene. Prvi će broj izaći 10. novembra, a list će po tome izlaziti 10. i 25. svakoga mjeseca. Neka su se mjesta javila upravo uzorno, ali mnoga se i nisu oglasila. Znači: ona prva treba da budu još uzornija i ustrajna, da bi »Hanoar« nesmetano izlazio i da imade vremena, da osvoji čitavu omladinu. Li Zagrebu, 27. septembra 1926. Za vodstvo S. Ž. O. U. Cv i Roth m u 11 er.

PRIVREDA Engleski i jugoslavenski kapital

Iz Londona javljaju, da se je velika Anglo Inte,-. national Bank Ltd., koja iuivelike radi na evropsk,, kontinentu, fuzionirala s Britisch Trade Corporatio Budući da oba ova zavoda učestvuju i u financ nom životu u našoj državi, ovom bismo zgodom kažemo nešto v.še o sistemu rada novoga konce naročito s obzirom na Kraljevinu SHS. U našoj javnosti koia bezbroj glasina o priticaij stranoga kapi-.ala i o angažovanju naših zavoda : poslovima velikih, naročito engleskih i talijanC bankovnih kuća. U današnjem teškom stanju na : šhn novčanim tržištima vijesti o ovim predmeti!,; djeluju na prvi mah senzacionalno, Ja se začu razbiju sve kad su eventualno i ispravne zuvladaloj zaista nepozitivnoj skepsi. Ovoga pm možemo da javimo i dokumentiramo s detajima vijest ,da je jedan veliki koncern, nastao udruženje n Anglo International Bank Ltd. u Londonu i tamu < British Trade Corporation pojačao u znatnoj r-.ie.i .svoje poslovne veze s jednim od naših najjači a • inostranstvu najuglednijih novčanih zavoda, Ht . skom Eskomptnom Bankom u Zagrebu. Anglo Internationa! Bank već je ranije u g Ji i 1922. stupila u, vezu s Hrvatskom Eskomptnom Ba:kom, udešujući tu vezu tako, da je Hrvatsi Eskomptna Banka preuzela njene poslove kao a, i birani zavod. U to je vrijeme Hrvatska Eskomp:o Banka preuzela podružnicu Anglo Internati :;1 Bank Ltd. u Mariboru. 1 u ostalim zemljama A a International Bauk u tom je smjeru revidirala s i rad. Ponajprije je to učinila u Cehoslovačkoj, koi je od svih zemalja nasljednica prva sredila svoja novčane prilike. Za njom došle su Austrija, pa Italija i mi. Novo načelo banka je provodila postupna. Tražila je uvijek zavode s najboljom reputacijom i razgranatim poslovanjem, pa je počela da ulazi : najjače nnancijalne zavode pojedinih zemalja. Sad nakon fuzije Anglo International Bank Lul s British Trade Corporation preuzet če Hrvati. Eskomptna Banka i podružnicu British Trade Corporation u Beogradu. Tako Hrvatska Eskompu Bauka učvršćuje svoje veze s engleskim kapitalom a obzirom na zavode, o kojima se radi, postaje sada i našim vodećim posrednikom izme d i '■ engleskih i jugoslavenskih novčanih tržišta. Ne valja izgiubiti iz vida da iza Anglo International Bank stoji najjača financijalna ustanova svijeta, Bank of England. Novi koncert koji u Engleskoj uživa odlično povjerenje moći te da se posluži obilatim londonskim novčanim vrelima. Toj koncern, kojemu je na čelu Anglo International Bank Ltd. imade u Engleskoj akcijski kapital od 2,000.000 funti i 1,000.000 funti rezerve. U Ceiio slovačkoj u njegovu je okvim; Anglo Cthoslovačka banka s dioničkim kapitalom od 120 milijuna čehoslovačkih kruna i rezervama u iznosu od Kč 70 milijuna. U Austriji njezin je afiliirani zavod Oeste rreichische Kreditanstalt ftir Handel und Qewerbe a Beču s dioničkim kapitalom od 65 milijuna austr • skih šilinga i rezervama od 24 milijuna šilinga: 'J Madjarskoj Anglo Austrian Bank Ltd., Represeutarion Budapest; u Italiji; Banca italo-Britannica, lano, s dioničkim kapitalom od 100 milijuna L (dosada uplaćeno 50 milijuna) i rezervama od 3 milijuna. U Jugoslaviji afiliirani zavod koncerna. Hrvatska Eskomptna Banka sa svojim podružnicama Beogradu, Subotici, Os jeku, Mariboru, Dubrovnika Sušaku, Petrinji, Vinkovcima i ekspoziturom f Senti ima akcijski kapital od 140 milijuna dinara 50 milijuna rezerve.. Koncern ima prema tome efektivno uplaćeni kapital i rezerve u iznosu od nešto iznad dvije i Cetv-' 1 milijarde dinara! Rekosmo da se koncern može posluži i vrelima londonskoga novčanoga tržid 2 unoseći raznim transakcijama obilat kapital ri evropski kontinenat. U nas, gdje se baš sada zK> ponajviše neosnovanih glasina toliko konipUchw i onako zamršene prilike na novčanim tržištima m e vijesti o odličnim vezama Hrvatske EskomP tne Banke unijet će nešto korisna svijetla. Rezultati transakcije novoga koncerna A ngi International Bank i British Trad-? Corporation •' Hrvatskom Eskomptnom Bankom jamačno ce u °' skora da povoljno djeluju na naše novčane ptibj odstranjujući prije svega verzije, koje priječe brz 1 afirmaciju novih, pozitivnih poticaja.

8

•ŽIDOV.

BROJ 44