Židov

oora da zahvatom svoje idejne važnosti utiče na savremeno gledanje na židovski svijet. Danas je sve stavljeno na jednu kartu; Palestinu. Ako je ondje i nešto loše, dobro je, jer je nužno stvoreno. Spoznaje o važnosti palestinskoga rada, o zadaći Ci on. Organizacije treba širiti u gaiutu. Ovom bih zgodOm da istaknem jedan pojav. U općinama, a kojima su cjjomste zadiobili većinu, kao da je šuštao stvaralački impulz oijonizma, koji je ranije, kad su cijoniste bili u opori d-i utjecao na rad općinskoga vodstva. A na nama je, da baš ovim putem ostvarujemo zadaće cijonističkoga pokreta u gaiutu. Pokazalo se da nam fali palestinska svijest potrebna ia istrajni rad unutar židovstva'. Pokret treba da se aktiviše u nas. Svaki za se mora da nadje put, na kojemu će da se aktiviše. Ali mora da ostvaruje svoj put! I tako ćemo moći da i druge privedemo smjeni i radu, koji je po našem nariranju, potreban i odlučan.« Govor g. dr, Rothmullera popraćen je oduljim odobravanjem. Iza toga završen je zbor, kojim je u Zagrebu započela sistematska šekelska akcija.

PROFESOR ALBERT EINSTEIN O »DRUGOJ AMERIČKOJ KONTROVERZI«

Berlin, 9. novembra. (JTA) U interviewu zastupnika »Jevrejske Telegrafske Agencije« sa prof. A. Einsteinora govorio je ovaj učenjak o relacijama židovske kolonizacije u Palestini i kolonizacije Krima.. Medju ostalim kazao je, da se nada, da će nastojanja dr. Weizmanna u Americi oko ostvarenja Jewish Agency, uroditi uspjehom. Izgradnja Palestine gigantska je zadaća, koja iziskuje ogromne napore čitavoga židovstva. Trebalo bi duboko žaliti, ako pregovori ne bi doseli željenoga rezultata uslijed kontroverze o krunskoj kolonizaciji. Držim, da se može samo u Palestini stvoriti djelo trajne vrijednosti, i da sve, što se u dijaspori radi imade :ek palijativnu vrijednost. Pored svega toga ne treba ponijati nastojanja, kao što je kolonizacija Židova u Rusiji, jer a hoće da tisućama, koje Palestina ne može absorbirati, daje litniu pomoć. A i takova nastojanja vrijedna su da se pomažu. Trebalo bi dakako ispitati, ne bi li se našlo uspješno polje »lonizacije i rada, kad bi se Tra n, s jor dan i j a otvorila tidovima. Ni u kojem slučaju ne treba da se damo uplivisati iri svom radu oko izgradnje Palestine današnjom krizom, u emlji. Kriza je prirodno morala nastati l , a Židovi sviju zemaa treba da upru sve svoje snage, ne samo da osiguraju ono, lo je već stvoreno u Palestini, nego da se pokroći što brže u idu.

RUMUNJSKA VLADA I ŽID. NARODNA DOMAJA

Bukurešt, 9. novembra, (JTA) Rumunjski ministar za vanjske poslove Mitilineu izjavio je u razgovoru s direkTom Keren Hajesoda Lejb Joiteom, da rumunjska vlada simpatijama prati cijonistički pokret i rad oko izgradbje žid. irodae domajeu Palestini. Vlada je štaviše spremna, đia poet pomaže. Joffe (je govorio hebrejski, pa je njegove riječi g. ibaišan prevodio na rumunjski jezik.

NOVI GRAD ŽIDOVA, KOJI SVETKUJU SUBOTU

W i e n, 9. novembra. (JTA) Saznajemo, da je grupa Židova pitalista odlučila podignuti pokraj New-Yorka grad, u koji bi sad stalo oko 10.000 duša. Po statutima smjet će u tom grasi auo vati samo oni Židovi, koji će savjesno svetkovati botu.

Cijonizam u Engleskoj

PISMO IZ LONDONA

WEIZMANNOV OPTIMIZAM. VELEDUŠAN DAR G. BARONA. ENGLESKI PARLAMENTARCI ZA CIJONIZAM. (Od našega londonskoga dopisnika). U brojnim govorima, što ih je prof. Weizmam» izrekao u engleskim gradovima izbija i opet snažno njegova nepokolebiva vjera u židovsko obnovno djelo. Ova jaka vjera nije promašila učinka ni kod 1 elemenata, koji su inače hladni prema židovskim odnosima. Osobitog je zamašaja posljednji Weizmannov govor u Londonu neposredno prije odlaska u Ameriku. Oštrim je riječima žigosao pesimizam radi časovite krize u Palestini. Imajući u vidu sve poteškoće, on tvrdi, da nema razloga zabrinutosti tim više,, što će snažnim zahvatom cijonista i ostalih Židova situacija moći naglo na bolje da krene. Palestina se nalazi u prolaznom stanju i izvrgnuta je gospodarstvenim kririma kao svaka druga zemlja. Ako godišnje uselimo i ukorijenimo 25.000 Židova, onda nema mjesta pesimizmu. Dakako, to će uspjeli samo onda, ako će židovski narod shvatiti historijski zadatak, što mu nameće sadašnjost. Ovom govoru prof. Wedzmanna slijedio je čin g. B. Baruna, koji je sv.oj interes za zemlju otaca i svoje razumijevale za potrebe .obnovnog rada dokumentirao veledu-šmm darom od 25.000 funti Keren Hajesodu. G. Baron je već jednom zgodom darovao 35.000 funti tako, da je njegova požrtvovnost iznad svake hvale. Gest g. Baruna imao je silan moralan učinak, a nema sumnje, da će i materijalni slijediti. On je sjajan primjer tradicionalnog Židova, iz čijeg srca bogatstvo nije moglo istisnuli židovske osjećaje. Kao što je g. Baron učinilo obnovnora djelu veliku zaslugu svojom materijalnom pomoći, tako mu je pružio moralnu p moć g. Finburgh, član Donje Kuće. Njegovom inicijativom osnovan je odbor, kome su Članovi pripadnici svih engleskih stranaka, sa zadaćom da pripomogne .ostvarenju Balfourove deklaracije. Političko značenje osnutka ovog odbora je veliko tim više, što se je držanje Arapa prema Balfourovoj deklaraciji znatno promijenilo u zadnje vrijeme. Čuju se već ozbiljni glasovi iz krugova arapske egzekutive, da se obustavi suzbijanje ove deklaracije i da se zajedno sa Židovima poradi ,oko podizanja Palestine. Svakome će biti jasno, koliko je znamenit ovaj preokret iza židovske interese u momentu, kada parlamentarcd svih engleskih stranaka uporno traže, da se Baljourova deklaracijla pretvori u djelo. Zanimljiva je činjenica, da u gore spomenutom odboru ima 40 ' članova vladlajuće konzervativne stranke, od liberala je pristupio Lloyd George, a od Labour-party njezin vodja Maci Dona 1 d. S, Goldb e r g, |

RATIFIKACIJA ZAKONA O ZAŠTITI RADNIKA U PALESTINI

J eru sol im, 9. novembra. (JTA) Palestinska je vlada nedavno objavila tekst zakona o zaštiti radnika pri nezgodama. Ako radnika u radni zađlesi smrtna nezgoda, mora po tom zakonu poslodavac radnikovoij familiji platiti odštetu do 250 funti. Ako je tko nesposoban za rad' uslijed* nezgode, mora poslodavac cijelo vrijeme, što je radnik nesposoban za rad, plaćati radniku tjedno 150 pijastra. I sama vlada, kao poslodavac, potpada pod taj zakon, koji je izdan po obvezi vlade prema Ligi Naroda.

PLAN CIJONISTKKE ORGANIZACIJE ŽENA

Jer u s o(I im, 9. novembra. (PC). Uvažujiući gospodarsku depresiju- u Palestini, zaključila je egzekutiva Svjetskoga Saveza Cionističkih Žena, da će sve napore uložiti, e da bi najveći dio godišnjega budžeta za 1926. i 1927., odmah početkom* godine namaknula, pa da skoncentriše svoj rad oko djevojačkih krvucot (grupa). P.osljednja je konferencija za tu svrhu predlvidjela sumu odi 3000 funti« Taj bi projekat mogao da stotinama djevojaka, koje su sada besposlene dadne mogućnost seoskoga niaiseleaja.

DVA ZASTUPNIKA ŽIDOVA U MADJARSKOJ GORNJOJ KUĆI

Budimpešta, 9. novembra. (JTA) Po zahtjevu ortodoksnoga židovstva u Madjarskoj, imat će ortodoksi u madžarsko) gornjoj kući svoga zastupnika. Prema najnovijem planu ■vlade birat će ortodoksi i neolozi >o jednog zastupnika.

ZEMALJSKA KONFERENCIJA CIJONISTA ZAPADNE GALICIJE

Dne 31, .oktobra bila je ti Krakova zemaljska konferencija cifonista Zapadne Galicije. Na toj Je konferenciji sudjelovao 221 delegat. Bdio je zastupano 60 mjesnih organizacija. Predsjednikom organizacije ponov.ono je izabran nar. poslanik Dr. Thon. Za predsjednika egzekutive izabran je dt, Zimmerm an.

Darius Milhaud

Ima već više od deset godina što je Darius Milhaud izdao rku od devet židovskih pjesama. (»Poems Juifs«]. Sudbina bijela da se dulje vremena ne pjevaju mnogo. Tek kad je etska muzička javnost Darius Milhauda priznala markantnijim i najrevolucionarnijim predstavnikom francus-1 moderne«, došle su i ove pjesmice »čednog« naslova u ci“■ Čuli smo ih dosta puta u evropskim koncertnim đvoraSjećamo se i jedne izvrsne izvedbe u Zagrebu. Ne ćemo Q h danas u detaljniju ocjenu te zbirke, nego bismo da na’lmt> da je Milhaud zaista Lijepio udov.oljio geniju svoje rase, 1 je zahtijevao da napiše tu zbirku. Odgojen u francuskoj bai i sredini bio je inspirisan jedino onim duhom, koji je 2 francuski prijevod odis.a odličnih tekstova budio u njemu S°vu, MJlhaudovu muziku. Ta je muzika više njegova nego lv ska. Nama u dobroj mjeri strana. No drugi su razlozi da na ovom mjestu gov,orimo o MilI on se indirektno priključio pokretu židovskih muzi-1 1 vjerojatno je, da će nakon proživljenih kriza (nekoliko e i proživio) dati židovskoj muzičkoj literaturi djela, o kojfe konačno da sude oni koji dolaze. Nedavno sam čuo u dvorani pariškog konzervatorija ne<o »Židovskih pjesama« Darius Milhauda (Madekine Grey c star Pas de loup), koje am najavljuju bez sumnje novi u njegovom stvaralačkom radu. Da uzmogne svoj sarini kompozitorski rad kasnije plodno upotrijebiti za ži,<u: muziku, on se baca na upoznavanje! oibra’anje i s t o č n o-ž i d o vs ki h jidiš pjesama. Ob■'e ih na način dosad najslobodniji neobuzdan u pogledu kliničkih izražajnih sredstava i frapantan 'u postavljanju bivaćkih problema. Kritičar stroge »Revne Musicale« kaže da su te pjesme tako obradiene, te predstavljaju 'eritable recreation«. re krasni »Hamavdil« (Kaufman, br. 10.) sa svojim divnim '■ >ol »git voh. . .« pa poetička uspavanka »Šluf šluf . . .« br. 16.) i »Ahavat raja« (Engel I. sv. narodnih) bik ' e najnovije obradbe, koje su nas ponukale da ovdje na ' mjestu konstatujemo. ariu s Milhaud konačno je ispravno shvatio, da će slo-0 • neovisno komponiranje biti za židovsku muziku tek Plodonosno, kad naši kompozitori ne preznu ove čedne jidiš

melodije, nego ih postave u centar svega svog stvaranja jer će one i u buduće biti ognjište žid. muzičara, jer će njihovi elementi biti elementi buduće nove židovske muzike. E. G-r.

Lesser Ury

K šezdesetgodišujici njegova rođjenja. čim su Židovi izašli iz tjesnoće zidina geta i imalli mogućnosti da se slobodno razvijaju, počele su se posvuda isticati ličnosti, koje su i na .području umjetnosti dokumentovale upravo čudesnu duševnu snagu kr.oz stoljeća potlačenog naroda. Naročito u slikarstvu vidimo velike židovske talente, koji su u neku ruku dapače vodje i krčitelji putova novih smjerova i pokreta. Francuski impresioniram ne možemo zamisliti bez Camilla Pissarra; nizozemsko slikarstvo probudio je nanovo veliki Josef I z r a e 1 s, vodja mladje švedske slikarske škole je Ernst Josephson; vodja njemačke secesije je Maks Liebermann; Chagal i Meidner su poznati prvaci moderne. Svi 1 su ovi umjetnici samo tipovi židovskog intelektualnog mentaliteta. Njima se pridružio, premda ide svojim posebnim putem, Lesser Ury, koji je još danas unatoč svojih 65 godina impulzivan, originalan izražaj ćutilne ekstaze u bojama Prvi puta izložio je Ury svoje slike 1889. u Berlinu Izazvao je opće čudjenje, jer su njegove slike značile revolucijoniranje do tada priznate umjetnosti. Što je on slikao i kakove je boje bacao na platno to se nitko nije usudio iprije njega. »Tko je taj drznik«? pitali su kritičari i umjetnici. I tako se dočulo, da je taj novi talenat Lesser Ury, neki siromašni, gladujući Židov. U ono doba najveća sila med ju umjetnicima, Adolf Menzel upozna u Ury-u velikog umjetnika I pribavi mu nagradu, da može poći u Italiju. Kad je Ury god. 1893. opet izložio, vidilo se, da je postao nedostiživ slikar prirodnih kraseta. Sve je njegove slike provejavala divna poezija, a njegove žarke boje bijahu prelivene suptilnom čuvstvenosti tako, da su na gledaoce učinile golem dojam. Već ovom izložbom stupio je Ury u prve redove njemačkih impresionista. Duga je borba bila potrebna, dok je Ury izvojštio priznanje za svo'u osebujnu, ali snažnu i oduševljcnniu tehniku slikakanja prirode. Medjutim njegove goleme kosmioke i biblijske

kompozicije nisu do danas pravo shvaćene. Ove revolucionarne slike u pogledu tehnike i naziranjaj još čekaju na svoje vrijeme. Medju njima se ističe grandijozni prikaz boli i tuge naroda bez zemlje »JerusoJim« Kao što je nekad' Rembrandt oživio biblijske priče svojim slikama, tako i Ury slika simboličke prikaze Biblije, »Izgon iz raja*, »Jeremija«, »Da,vidi«, »Potop« »Mojsija« »Rut« i »Lea«. I u .grafici jc Ury pokazao da je majstor kao i u slikanju kistom. Ury ,je doživio mnogo razočaranja i borba, ali on nije klonuo, već je ostao vjeran svojoj umjetnosti. Morao je ostariti da postane uvažen. Godine 1916. izložio je 80 »Tika, koje su pobudile oduševljenje općinstva i pohvalu stručnjaka, A prigodom njegove 60-godišnjice odlikovala ga Berlinska secesija osobitim počastima. Što je prije 40 godina izazvalo zgražanje danas se hvali i slavi! Majstor Lesser Ury radi još uvijek neumorno mladenačkim žarom i poletom. Njegov je atelje pun slika, izmedju kojih se najviše ističe nedovršeno monumentalno djelo »Jakobov blagoslov«. Ova slika treba da bude kruna Uryeve stvaralačke snage. Na njoj će se jasno razabrati, da umjetničkom djelu neprolaznu vrijednost ne daju samo boje, svijetlio i kompozicija, već takodjer umjetnikova duša, koja se zrcali u slici. (Prema dru. Karlu Schwarzu »Jueđ. Rundschau«).

Časopisi

»HANOAR« LIST JEVREJSKE OMLADINE U JUGOSLAVIJI GOD. L BROJ i. Tko je pratio sva kretanja unutar naše omladine u zadnjim godinama, sjećat će se sa koliko muka i teškoća nastojala je ta omladina da pronadjc mogućnosti i sredstva, kako bi što više pridonijela obnovi židovskoga života u na®. Predstavnik te omladine, »Savez Židovskih Omladinskih Udruženja«, u tom je cilju izdavao listove (Gideon, Sav. Vjesnik), knjige (Kolonizacija Palestine i razne litografirane edicije), pisma, brošure i cirkulare. Vijećalo se, govorilo se, učilo. Ta je borba bila i jest mučna. Šačica svijesne i samosvijesne omladine godinama se bori protiv bujice tromosti, zamrlosti i dezinteresmana. A u toj borbi najvećim dijelom zakazala je svaka pomoć sa spoIjašnje strane. Ima doista smionosti u te omladine, koja se već godinama suprotstavlja negativnim tendencijama zamiranja u našoj židovskoj sredini.

BROJ 46.

■z i n o v«

3

Nerazdruživi su Jelen i Schicht, znakovi pravoga Schichlovoga sapuna. Oni su pojam i jamstvo čistoće. Čuvaju rublje i ruke. Neprijatelji su muke i naprezanja. Pazite, da Vam ne podmetnu drugi sapun ~dobar kao Schlchtov". Ostanite kod onoga, što se tokom 77 godina pokazalo kao