Židov

Četiri Žabotinskijeva govora u Palestini

(Od našega redovitog palcstin. dopisnika). Tcl Aviv, u novembru 1926. U svom palestinskom radu poslužio se Žabotinski taktikom, da polagano i postepeno otkriva svoju osnovu ili »program«. Poslije prvog govora moglo se misliti, da ovdje os,obit o nastrojeni temperamenat gleda probleme, ali da ije taj temperamenat došao do zaključka, koji se mnogo ne razlikuje od konsekvencija cijonističkog pokreta uopće. Isti zahtjevi, ali iznešeni samo drugim tonom i naglaskom. Iste pretpostavke, zato i iste konsekvencije. Tu i tamo zalet preko cilja, mala borba protiv vjetrenjača, to je sve. U velikim potezima dobio si dojam, da se ovdje pokušava stvoriti sistem, kako bi se stara gradijevno kamenje drugačije poredalo. U slijedećim je govorima Žabotinski gledao Palestinu drugačijim naočarima. U krivulji, što se postojano penjala, postadoše glovori sve to radikalnijima, napustiše sve to više tlo činjenica i lutajući nadi oblacima izavršiše posve u apsurdu. Točnim promatranjem mogio si doduše ustanoviti i tu neki sistem, ali jao si ga onome, tko bi se usudio, dai te govore ispituje u vezi s uvjetima Palestine i polit i č. svijeta. fatamorgana, koja se ponajprije ukazuje jasnom! i realnom, ali se pri promjeni rasvjete rasplinja u ništa, tako se i ova velikom govorničkom snagom sazidana zgrada srušila u niz nerealnih od česti medju sobom opriječniih predloga i zahtjeva. Pogledajmo, kako je rasla lavina Žabotins'kijevih zahtjeva na putu od Tel Aviva u Jerusolim, odatle u Hajfu i opet na trag u Teli Aviv. U prvom predavanju imade još poznatih programnih točaka Cijonističke Organizacije; učestvovanje Židova u pograničnoj l straži, predaja državnih zemljišta u kolomzacijone svrhe, olakšanje naturalizacije i konačno kao prva točka diskusije: zaštitne carine za zemaljske proizvode. U Jerusalimu je već stvar postala živahnijom. !Tu je pridlržaoi zahtjev revizionističkog programa, koji' za palestinski parlamenat ne traži židovsko zastupstvo prema broju u zemlji, već u razmjeru s ukupnim' brojem Židova na svijetu. U Hajfi su pridošle neke sitnice, a u četvrtom govoru u Te! Avivu dobili smo konačno cijeli program od četrnaest točaka, koje nemaju nikiakova posla s Wiisonom, a koje su prava bujica maštanja, političkih pffotivurječja i gospodarstvenih osebujnosti. Ovaj pokušaj jednog programa treba prije svega da uzmemo pod kritično povećalo. Dosad je Palestina primala govore i zahtjeve Žabotinskog, a da nije -pravo ni reagirala). Svjetina je platila dva pijastra, što se tražilo za svaki nastup, s instinktom koji je valjda ispravan, da naime prisustvuje govorima kao nekoj predstavi. Štampa je vjerno donijela predavanja. Samo je jedino mjesto cenzurdsala iz ispravnog političkog shvaćanja time, ito je jedan dio Žabotinskijcvog govora pred mladeži'u Tel A rivu kao po dogovoru izbacila iz protokola. Radi žudnje zai senzacijama nije bilo potrebno iznositi -pređi javnost takove stvari, o kojima se ne bi smjelo nikada govoriti, jer su u najoštrijoj protimbi s duhom Jišuva. Referati Žabotinskog nisu dali prostora za diskusiju I kao da i oni sam izbjegava -svaku raspravu, jer daje deklaracije, što traju nekoliko sati, a zatim se povlači s bojišta. Ali ne može se dopustiti, da ovo gostovanje, koje završuje ove nedjelje, ostane bez odgovora. Valja dakle iznesene teze staviti na diskusiju. Dozovimo si u pamet njegove zahtjeve: izvlastba neupotrebljenih zemljišta od Židova i Arapa po vladi, vlada treba da osigura zajam za židovske kolonizacijone svrhe; zaštitne carine za zemaljske proizvode, zastupstvo Židova u palestinskom poslanstvu u razmjeru prema broju židovskog naroda; predaja obrambenih snaga zemlje žiteljima,, koji su vjerni konstituciji, to jest mandatu, neograničeno iseljivanje, intenzivno gospodarstvo; uvadjanje vodovoda; osnutak industrijske banke, snižen e nadnica, borba za »Toceret haarec. (industrija Palestine), svim sredstvima; pa akcija za centralnu banku, iz koje treba da proizadju, likvidni urna, industrijska i trgovačka banka; raspačavanje palestinskih proizvoda u galutu i konačno životno osiguranje Židova. Izlučimo li jezgru iz ovog konglomerata, ukazuje se ova slika: U središtu Žabotinskijevih nastojanja stoji vrlo jednostavna misao; stvaranje židovske većine u Palestini u najkraće vrijeme. Ovaj je program općenit i njega mogu da odobre svi cijonisti. Komplikacije počinju tek onda, kad Žabotinski napušt aovu platformu, koja može da znači sve i ništa, i pita kako da izgleda i što da radi Jišuv u Palestini,, za kojom svi teže i ta ,ovu platformu, koja može da znaci sve i ništa, i pila kako dalje ne izjavljuje. Gospodarstvenih smjernica nema. »Aristokratskom ravnodušnosti«, kako sam Žabotinski veli, potiskuje se na stranu sve, što miriše po socijalnim pitanjima. Pred gledištem revirifonista treba da iščeznu svi socijalni problemi; to ljest sva pitanja obnovnog rada, koja velikim naporima neprestano nastojimo riješiti upravo zato, jer je njihovo rješenje pretpostavka za sredjeno i normadno gospodarstvo. 0 kulturnim pitanjima takodjer ne čujemo ništa. Dovedemo li židovski narod u Palestinu, po mogućnosti sve Židove najedanput, oni će već naći svoj put na ekonomskom i kulturnom pol'U.l! Tako otprilike izgleda pr-ogram, ako gai proniknemo do dna. Tako se možda mogla vršiti cifonistička propaganda prije trideset ih četrdeset godina. AK danas mora svaki Židov, koji ima samo neki pojam o Palestini, a osobito onaj što u Zemlji živi i radi, započeti nizom -pitanja: Kako da se iseljivanje obezbijedi gospodarstveno i kulturno? Koja su sredstva za to potrebna : kako da se namaknu? Po kojem sistemu bi se vršilo to iseljivanje masa? Itd. Čini nam se, kao da smo bačeni u vremena utopističkih diskusija prve cijonističke perijode i mi se sa sirahom pitamo; Zar zbilja imade još u cijonističkom pokretu ljudi, koji nisu ništa naučili iz pokušaja kolonizacije od više decenija. Jer Žabotinski počinje s ovakovim odgovorima: Da bude dovoljno tla za naseljivanje. mora vlada zaplijeniti sva neupotrebljena zemljišta Židova i Arapa. Da namakne sredstva mora vlada dignuti zajam za Židove. Da dobije odobravanje j svih žitelja, za sve ove mjere mora vlada sazvati 1 parlamenat, koji daje mjesto i glasa Židovima cijeloga svijeta. Da se održi

mir u zemlji, mora vlada predati obranu samo onima,, koji priznaju konstituciju, to jest mandat. (Kako da se to definira?| Sve ostale točke programa, od intenzivne kolonizacije do obrane zemaljskih proizvoda terorom, su detalji i nuzgrednosti, ali od česti i priznati važni momenti. U Palestini se ne kolonizira bez vode, a mnogo se napora ill'aže u osnutak i izgradnju fin mcijalnih zavoda. Smjer misli, koji je utjelovljen u ,ovom programu, opasan je na dvije strane; Prvo se time naša vanjska politika opterećuje teretom,, koga ne može nositi. I kolikogod oficijelna politika Cijonističke Organizacije bila opravdana, oprezna d puna takta, ona će hiti vrlo smetana u radu ovakvim zahtjevima i deklaracijama. Cijonizam, koji je upleten u golemu zamršenu mrežu internacionalnih interesa i diplomatskih spletaka, što je bačena preko cijelog »Near EasU-a morat će konačno doći u položaj, da će mu s jedne ili druge strane prigovoriti radi takovih programa. A arapsko javno mišljenje, na koje utječu ličnosti, što traže mogućnosti, da svjetinu zastraše krivim obavještenjima 01 ciljevima Židova domoći će Se kimajući ovog l oružja, koje ion Žabotinski dbbacuje, Što se danas u Tell Avivu kao geslo baca u svjetinu, kruži već sutra u ulicama Nablusa i Tulkerema kao dobro, došla; dokazala i dospijeva preko granice u Damask, Kairo, Bagdad. Zar nije urednik »Palestine« tek nedavno izjavio u jednom intervjuu, da svoje informacije o ciljevima cijonista crpe iz »Rasvjeta«, pa ga zato ne može zavarati prikaz palestinskih političara, ma kako mudar bio. A što se tiče vlade, ona će gledati naše opravdane i umjerene zahtjeve u svijetlu »maksimalnog programa«, što moći vrlo oteščavati kooperaciju s palestinskom vladom i Colonial Officeom. Još je veća opasnost utjecaja ovih ideja prema unutra. Ovdje se pogibelje, zanimljive krilatice bacaju u masu, što hi u ovo teško dbba borbe mogle imati kao posljedicu demoralizaciju pokreta, ne suzbije li se pravim sredstvima. Ciijonizaitn, pokret za oslobodjenje židovskog naroda vlastitom snagom upućen je ipak na pomoć spclja. I jedan od prvih zadataka našeg politič.kog departementa sastoji baš u tome, da osigura u najvećoj mjeri ovu pomoć. Ali ako se ova spoljašnja pomoć, koja može biti samo okvir našeg rada i intcrnaicionallna zaštita stavlja iznenada u središte pažnje zahtijevajući od pokreta samo jedno: da traži što jasnije i što više od drugih orada to znači zavoditi pokret u golemu iluziju i otkloniti njegov pogled prema zamamljivoj fantaziji. Ovakovo shvaćanje, koje odbija svaku autokritiku, koje dianas objavljuje, da je Židov, narod) učinio svoju dužnost, i da je dijela nevolja posljedica pomanjkanja »kolonizatorne vlade«, koje danas govori o godišnjem useljivanju stotine tisuća na temelju financiranja po vladi, a pri tome ne spominje ni jednom riječi haluce—.ovakvo shvaćanje je kadro da koči obnovni rad naroda i Jišuva. Ono izvrgava preziru svakodnevni junački rad i ispunjava ljude bezumnim nadama, što se ne mogu ostvariti, ali nas moraju survati u kaos, koji će onemogućiti svaki sustavni kolonizatorni i kulturni rad.

Gerda Arlosoroff—G o1d! b e r j*.

ŽABOTINSKI OTPUTOVAO IZ PALESTINE.

Berlin 12. novembra. (JTA) Telegrafski nam javljaju iz Jcrusolima, da je vodja ci onista-rcviz-ionista 1 , Vladimir Žabofinski, iza višetjednog boravka u Palestini vraća u Evropu. Dne 7. o. mj. priredjen mu je u Tel Avivu svečan banket, kome je prisustvovalo oko 230 židovskih vodja iz cij-le Palestine. U svom govoru istaknuo je tom prilikom, da je oduševljen onim, što je vidio i da čvrsto i nepokolebivo vjeruje u dobri razvitak Palestine. Iz Soluna javljaju, da se je Žabotinski na povratku iz Palestine zadržao u Solunu, gdje ga je žiđ. .pučanstvo oduševljeno pozdravilo. Žabotinski stizava 22, novembra u Berlin, gdje će još istu večer govoriti o temi »Što se u Palestini može da nauči«.

KOLIKO SU ŽIDOVI CIJELOGA SVIJETA DOPRINIJELI ZA KUPNJU ZEMLJIŠTA U PALESTINI?

Jerusoldim, 8. novembra. (PC) Prema godišnjem izvještaju o primicima Keren Kajemeta u godini 5686. (1925. 26.), što ga je izdao Glavni Biro KKL u Jerusolimu, iznosi ukupni primitak 281.450 funti. Od te svote doprinijele su pojedine zemlje kako slijedi (brojke u zagradi naznačuju iznos sabran u god, 5685.); Udružene Države 99.595 Lst.; (osim jednoga izvanrednoga dara u iznosu od 2.692 Lst.; 1924. 25. 54.960 Lst.); Poljska (sve provincije) 36.308 Lst. (60.127 Lst.); Engleska 19.541 Lst. (15.196 Lst.); Južna Afrika 15.761 Lst. (17.1% Lst.); Rumunjska (sve provincije) 14.249 Lst. (15.443 Lst.); Njemačka 12.080 Lst. (21.617 Lst.); Čehoslovačka 7.800 Lst, (7.648 Lst.); Kanada 7.123 Lst. (3.592 Lst.); Argentina 6.522 Lst. (4.911 L«t.J; Erec Jisrael 6.147 Lst. (8.066 Lst.). Ostale su zemlje doprinijele manje od 5.000 Lst.

DAN PROGLAŠENJA MIRA U PALESTINI

J eru solim, 12. novembra. (JTA) Jučer se u čitavoj Palestini slavio dan proglašenja mira. U 11 sati mirovao je dvije minute svaki rad. Svečane službe božje održavane su u katedrali St. Georga i u dvije sinagoge. Na grobu žid. vojnika na Scopusovu brdu položeni su vi ; enci i održani govori.

CIJONISTIČKA KUĆA U JERUSOLIMU.

J eru sol im, 15. novembra. (JTA) Naskoro će se započeti sa gradnjom djonističke kuće u Jerus.olimu. U toj će se kući smjestiti uredi cijdn. Egzekutive, Keren Hajesodia, Keren Kaje me ta i drugih cijon. institucija. U blizini će se podići kuća hebrejske srednje Škole.

Sjali sto k, 11. novembra. (JTA). Ovdje je umro hebrejski pisac i pedagog Moderhaif Kap 1 a n.

Rumunjska traži zajam...

AMERIKANSKI NOVAC I RUMUNJSKA. New-york, 14. novembra. (JTA) Amerikanski Odbor za Prava Vjerskih Manjina, ikome pripadaju i vodeće Žid. ik. nosili, kaio Louis M'ars h a I, Srtephen S. Wis e, Henry Mo rgenthau i Bernard M. Baru c h, izdao je protestnu izjavu protiv onih amerikanskih bankara, koji s Rumunjskom pregovaraju u stvari zajma. Traže, da se Rumunjskoj sve dotle ne smije dati amerikanski novac, dok ondje ne zadobiju ravnopravnost pripadnici sviju konfesija. LONDONSKI ŽIDOVSKI BANKIRI NE DAJU NOVACA RUMUNJSKOJ. London, 15. novembra. (JTA) Rumunjski su delegati posjetili više židovskih političara i bankara i zamolili ih da pomognu rumunjski zajam. Kako JTA saznaje, iz'a vio je član Donje Kuće S. Fiabu r g h, da će se dotle suprotstavljati podjeljivanju za : ma Rumunjskoj, dok će se ondje progoniti fj. dovi. G. Finburgh dobio je oficijelno saopćenje sa strane rumunjske vlade, da je ustrojena komisija, koja će ispitati protu—tidovske udare.

Uspješni pregovori o pitanju Jewish Agency

Newyo ir k, 17. novembra, (JTA) Pregovori u pitanju proširenja Jewish Agency izmedju gospode Louis Marshi-la, Feliks M. Warbu r g a, Herbert Lehmanna i predsjednika Cijon. Organizacije dr. Ch. Weizmanna na drugoj Strami, krenuli su .povoljnim tokom. Na konferenciji u Bostonu dne 21. novembra očekuju se značajne izjave u tom smislu.

ZAJAM PALESTINSKE VLADE TEL AVIVU.

Je ruso lim, 15. novembra. (JTA) Palestinska je vlada namijenila gradskoj upravi židovskoga grada Tel Aviva zajam od 50.000 funti.

JERUSOLIM POSEBNI UPRAVNI DISTRIKT.

Major Keith Roa c h imenovan je upravnikom distrikta jeruso timskoga, koji potpada izravno pod glavni sekretarijat. Time lje Jerusolim odvojen od 1 južnog palestinskog distrikta i tvori svoje zasebno upravno područje. (Ziko)

MIDSURREY-GOLFCLUB NE PRIMA VIŠE ŽIDOVE ZA ČLANOVE.

London, 15. novembra. (JTA) U Londonu je pobudila senzaciju vijest, da Midsurrey-Golfclub, kojemu stoji na čelu britski prijestolonasljednik princ od Wa les a, ne će da prima Židove za članove. Štampa se veoma opširno pozabavila tim slučajem. »Evening News« konstatira, da jedanaest najuglednijih golf-kTubova Midsurrey-Saveza i nadalje prima Židove.

PUKOVNIK KENWORTHY IDE U PALESTINU.

Lo’ndon, 15. novembra. (JIA). Pukovnik Kenw c rth y, član engleske Donje Kuće, koji je dao inicijaitivu za stvaranje nadstramačkog pari ament arnog odbora za Palestinu posjetit će u prosincu Erec Jisrael. Ondje će proučiti židovsko djelo izgradnje. Zatim će putovati' u Sjedinjene Države, da pomaže kampanju Keren Hajesođa.

MASARYK ĆE POSJETITI PALESTINU.

Prag, 12, novembra. (JiTA) »Pravo Lydu« javlja, da će predsjednik Masaryk prilikom svoga putovanja u Egipat koncem godine posjetiti i Palestinu. Davna je želja predsjednika Masaryka da posjeti ta historička mjesta.

DR. HANTKE U JERUSOLIMU.

Je ruso lim, 15. novembra. (PC) Dr. Arthur Hantkc, koji je zajedno sa g. Lejb Jaffeom preuzeo vodjenje poslova Keren Hajesođa. stigao je ovih dana ovamo. Dočekali su ga zastupnici Keren Hajesođa i Keren Kajemeta.

POLJSKI REVIZIONISTI PROTIV FELIKSA ROSENBLUTHA.

Var šava, 17. novembra. (JTA) U Varšavi držali su djonisti-revizioinisti skupštinu na kojoj je prihvaćena oštra protestna rezolucija protiv govora člana Čijom. Egzekutive g. F. Rosenbliitha, koji je održao na Vijeću austrijskih cijonista. U rezoluciji uzimlje se osobito stav protiv izjave g. Rosenbliitha, da je sam Herzl napustio ideju o žiđl državi i da zato bazelski program više ne govori o žid. državi, nego o javnopravno osiguranoj domaji. Pozivlje se Egzekutiva, da izjavi, da ideja Herzlovog »Judenstaata« još živi. Zatim se traži odsup dr. FeMksa Rosenbliitha.

POLJSKA VLADA PROTIV BOJKOT-PROPAGANDE.

Var šava, 14, novembra, (JTA) U odgovoru na interpelaciju Židovskoga Kluba u stvari otvorene amtižidbvske pr»pagande bojkota sa strane antisemitskoga Rozwoj-Saveza, izjavio je ministar za unutrašnje poslove, da vl'ada osudjuje sviku politiku bojkota. Ovo je prvi puta, da se je jedna poljska vlada oficijelno izjavljuje protiv bojkotovanja Židova.

TEŠKE KAZNE ZBOG ANTISEMITIZMA U LITAVSKOJ.

Kow no, 17, novembra. (JTTA) U građu Wilki osudjenc su četiri osobe na tri mjeseca zatvora zbog proširivanja fašističkih antisemitskih proklamacija za vrijeme posljednjih izbora. To je prvi puta, da se pred sudom osudjuje antižidovsko huškanj e.

Naskoro treba da izadje zbirka svih zakona i odredaba, koje su izdane od vremena britske okupacije u Palestini. Izdavač je upravnik pravnog odjele nj a kod palestinske vlade, Norman Bentvich. (Ziko)

2

»ŽIDOV.

BROJ 47.