Borba, Feb 17, 1988, page 6
_ cija da je reč o dobro orga-
DNEVNIK
BORBA, 17. februar 1988. strana G.
Vijesti
JUGOSLAVIJA — MMF
Pribli/avanje S?GVOVI
(Beograd, 16, „februara, Tanjug). — Prema saopštenju Saveznog sekretara za informacije, u Beogradu je danas okončana druga runđa pregovora jugoslovenske dele gacije sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda o korišćenju sredstava Fonda u narednoj godini.
Ocenjuje se da je u toku pregovora postignut naprcdak u približavanju gledišta obeju strana o mnogim razmatranim pitanjima.
Posebna pažnja bila je pos večćena pitanjima efikasnosti
instrumenata kojima bi se obezbedilo sprovođenje utvr đene jugoslovenske ekonomske politike u borbi protiv inflacije, naročito u oblasti opšte i zajedničke potrošnje, kreditno–monetarne- politike i raspodele ličnih dohodaka.
Pregovori će se nastaviti uskoro pošto se u međuvrenu obave potrebne konsultacije. Jugoslovensku „delegaciju u ovim pregovorima predvo dio je član Saveznog izvršnog veća dr Oskar Kovač.
SSSR — VELIKA BRITANIJA
Ofnosi Bitno p010ljšuii
(Moskva, 16. februara. Tan jug). Britanski ministar inostranih poslova Džefri Hau izrazio je zadovoljstvo razgovorima koje je juče i danas u Moskvi vodio s naj višim sovjetskim funkcioncerima. „Naglašavajući da je njegov susret s Mihailom Gorbačovom bio konkretan i otvoren, Hau je ocenio da su odnosi dveju zemalja bit no poboljšani.
Hau je na konferenciji za novinare izrazio uverenie da će se odnosi Istok i Zapad sve više razvijati na osnova ma realizma i otvorenosti. Hritansko=sovjetskim dijalogom zadovolina je i Moskva. To je potvrđio predstavnik za štampu Gerasimov. ocenjujući da je stvorena dobra osnova za sovjetsko-britanske odnose.
EE" air ISdr: Jr ITE DJE BBUrıRNJEAU m ui CZRıısa SR NEMAČKA
jugoslovensko preduzeće U Hrankfurlu
(Bon. 16. februara, Tanjug) — »Pa:;oma vest« ime je novog jugoslovenskog preduzeća u SR Nemačkoj sa sedištem u Frankfurtu koje s', ulažući po polovinu neoOphodnog kapitala, zajednički osnovali »Sladkogorska« u Slatkom Vrhu i beogradski »Generaleksport«.
Godišnji „promet novog preduzeća trebalo bi, kako ie saopštio direktor firme »Generaleskporta« u Frankfurtu »Kombik« Božidar Gavrilović, da iznosi oko 30 miliona zapadnonemačkih maraka. Reč Je uglavnom o izvozu hartije i proizvođa od hartije Maramice od papira »paloma« su među retkim jugoslovenskim proizvodima koji su uspeli da se izbore za sopstvenc tržišno ime (»marku«) u SR Nemačkoj.
—-– _ _ ____ _
ŠRI LANKA NOVO UDISIVO (Nju Delhi, 16, februara,
Tanjug). — Rađio Šri Lanka je popodne javio da su danas u blizini Kolomba ubijeni vođa levičarske opozicione partije Mahađana Vidajaja Kumaranatunga i nje gov saradnik Sarat Silva. Na njih su iz automata pucala dvojica motociklista za koje se predpostavlja da su pripadnici zabranjene ekstre mistićke partije Džanata Vimukti Peramuna.
Kumaranatuga je zet bivše predsednice vlade Šri Lan ke Sirimavo Bandaranaike i trebalo je da bude kandidat levačarske ujeđinjene socija lističke alijanse na predsedničkim izborima kojii treba da se održe do kraja ove godine, U današnjoj eksploziji u jednom hindustičkom „hramu u Kolombu poginulo je sedam, a ranjeno 13 ljudi.
ilyey rar ı aa DPC nVkPaiiAi n KAANE.- nur anazmuuNaNı KINA
DočešX IUnttne nove G0dine
(Peking, 16. februara. Tan jug). — Kinezi večeras pro slavljaju · tradicionalni ·praz nik — lunarnu novu godinu. Najveći broj njih će no vu godinu dočekati kođ kuće, kao i njihovi stari.
Simbolici ove nastupajuće godine, koja je u znaku zma ja, u Kini se pridaje veliki značaj. Ta godina je već pro glašena za godinu međunaro dnog turizma, pa se očekuje da će u njoj biti bitno povećan priliv turista i devizni prihod od turizma.
Tako po starom kineskom verovanju »zmaj« donosi sinove, Kina čini napore da smanji natalitet, ier ie u prethodnoj godini rođeno preko 22 miliona beba. To se smatra »bebi bumom« i bitno ugrožava kineske pla nove o ograničavanju stanov ništva, ali i razvoj privrede, jer kako se ističe, više de ce, lošiji je standard, a veće opterećenje za privredu.
ZAPADNI BERLIN
Unosnt 1rgovint t051jeimua
nicisia
(Zapadni Berlin, 16. februara) — Javno tužilaštvo i američka vojna misija u Zapadnom Berlinu potvrdili su istinitost pisanja lista »Berliner morgenpost« o krađi viŠe desetina hiljada dosijea bivših nacista iz arhiva ber-
linskog Dokumentacionog centra, izveštavaju novinske agencije.
Mnoge ođ fih dosijea ot·kupljivali su sami nacisti, kako bi izbegli ruci pravde, a na ukradenim dokumentima zgrnute su ogromne svoOte — po nekim procenama oko 20 miliona maraka (oko 192 miliona dolara). Ima indi-
nizovanoj mreži firgovaca dokumentima, radi zarade, ali i radi ucenjivanja ličnosti sa »nečistom prošlošću«, koje su se posle rata našle na položajima. Predstavnik tužilaštva ·u Berlinu saopštio je da je u periodu između 1983. i 1986. godine već vođena bezuspešan istraga u vezi sa nestalim dokumentima. Prošle godine, posle jedne anonimne dostave, istraga je obnovljena. Saslušano je više trgova– ca nacističkim znamenjen i nekoliko visokih službenika centra. Oko 1.500 dokumena– ta je pronađeno.
Berlinski dokumentaciomi ceniar, smešten u prostori-
jama bivšeg Gcsiapoa, pod američkom je upravom, a imn
najveću arhivu o dobu nacizma, sa više*od 30 miliona do-
kumenafa. Piema pisanju
»Berliner morgenposta«, liz
njega je nestalo 80.000 dosijea nacista. i
ARAPSKE OKUPIRANE TERITORIJE
ewo
fališje
pred
buru
& Izraelske snage u maksimalnoj pripravnosii jer očekuju novu eksploziju proliesta na Zapadnoj! obali i Gazi zbog sabotaže na brodu koji je ircbalo da vrati proterane Palestince
(Tel Aviv, 16. februara, Ta njug) — Izraelske okupacio ne snage su danas u maksimalnoj pripravnosti u očeki vanju novih masovnih palestinskih demonstracija na Zapadnoj obali i u Gazi. Izrael ci su, zapravo, ubeđeni Ga će palestinski bunt ponovo proključati, posle „dva-tri dana relativnog primirja, ali ne znaju gde i kada će se io dogoditi. Izraelci svoje.procene o novom ·palestinskom buntu grade na dvema činjenicama: na ogorčenju Palestinaca sa
Tvrdokorni Šamir
(Rim, 16. februara, Tanjug)
— Nikakav rezultat nije po-
stignut u dosađašnjim razgovorima koje je izraelski premijer Jicak Šamir imao u Rimu kokom zvanične posete Italiji. Šamir je samo potvrđio nepopusiljivost i negativan odgovor ma svaki pokušaj sazivanja međunarodne Konferencije o Bliskom isloku koja bi bila održana „pod patronatom Ujedinjenih nacija.
okupiranih teritorija posle ve sti o sabotaži na kiparskom brodu »Sol brin«, koji je iz luke Limasol trebalo da pre veze oko 130 proteranih Palestinaca, kao i na najnovijem apelu palestinskog ustaničkog komiteta da se ustanak nastavi nesmanjenom že stinom,
Što se brođa tiče, svi izraelski zvanični predstavnici danas odbijaju da bilo žta ka žu o jučerašnjem incidentu. Zna se da je Izrael još ranije odlučio da brodu ne dopusti ulazak u izraelske teritorijalne vode. U današnjem telefonskom razgovoru sa ne kolicinom palestinskih akti-
vista u Gazi saznali smo da će, prema informacijama ko jima oni raspolažu, brod ipak krenuti za Izrael. »Pitanje je samo vremena kada će PLO otkloniti sve teškoće oko iznajmljivanja novog brođa, ili pak popravke ovog oštećenog«, rekli su nam danas Pa lestinci iz Gaze.
Druga činjenica na Mojoj Izraelci grade uverenost u novi palestinski bunt jeste najnoviji apel ustaničkog komiteta. Jedan detalj u tom apelu privlači danas posebnu pažnju: poziv Palesfincima da pruže otpor jevrejskim doseljenicima. Naime, po sle sve učestalijih vesti o napadima jevrejskih doseljenika na Zapadnoj obali stvo rena je nova veoma ozbiljna tenzija. I sa palestinske i sa izraelske strane se čuju upozorenja da građanski rat neće biti izbegnut ukoliko izraelske vlasti ne obuzdaju jevrejske doseljenike.
Bilo šta da je u pitanju, iz palestinskih izvora danas se saznaje da se Palestinci, zapravo, nalaze pred suštinskom odlukom — kako i kojim putem dalje. Dilema nema kada je u pitanju nastavak ustanka, ali se javljaju i objektivne teškoće. Ustanič ki komitet insistira na nasta vljanju takozvanog lIlcomencija lInog štrajka, ali arapski trgo vci upozoravaju da se bojkot jevrejskih radnji i robe vraća kao »finansijski bumerang« pošto i njima presušuju ekonomske moći.
Nisu samo iscrpljena sva finansijska sredstva već danonoćni, neprekidni sukobi sa pripadnicima izraelskih okupacionih „snaga i. fizički iznuravaju Palestince. To se može videti i na Zapadnoj obali i u Gazi. A đa bi bar koliko — toliko osvežili i obnovili svoje ređove, na barikadđe sve češće odlaze golobradi dečaci od 13, 14 i 15 godnia. Zbov toga i nije neobično da ovi neiskusni borci sve češće ginu.
DELEGACIJA SKUPŠTINN |
SFHJ U AUSTRALIJI
· Susret Rožiča i Sipre
0) Članovi delegacije sastahi se odmah po dolasku u
Kanberu sa predsednikom Senata (Kanbeia, 16. “ebruara,
Tanjug) — Delegacija Skupštine SFRJ, koju predvodi predsed.uV dr Marjan Rožič, doputovzia je danas u Kanberu, gae će razgovurati sa najvišim predstavajeima australijekog parlamente i vlade.
Odmah po dolasku u slavni grad Australije, jiugoslovensku dclegaciju primio ie predsedr)k Senata Keri Sipra. a
Večera u čast Mikulića u »Valdorf-astoriji«
(Njujork, „16. februara, Tanjug) Stalni predstavnik SAD u UN i član ame-
ričke vlade, ambasađor Vernon Volters priredio je u ime američke vlade večeru u hotelu »Valdorf-astorija« za predsednika SIV Branka Mi-
Prijatelistvo izdržalo probu
đe Učesivovao sam u procesu nor malizacije odnosa SSSR i Jugoslavije kada su u Beogradskoj de klaraciji 1955. fiksirane principijelne osnove, piše u svojoj knjizi pod naslovom »Nezaboravno« dugogodišnji šef diplomatije
(Od stalnog dopisnika »Borbe«)
(Moskva, 16. februara) U Moskvi su se pojavili prvi primerci memoara Andreja Gromika, predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, dugogodišnjeg diplomate, a potom „ministra spoljnih poslova Sovjetskog Saveza. Dva toma sećanja pod naslovom »Nezaboravno« i na oko 870 stranica jednostavno su razgrabljena. Gromikovu knjigu svi traže, i znatiželjni sovjetski čitaoci i naravno radoznali strani predstavnici i novina– ri. Može se reći da su me-
kulića i članove jugosloven= !moari postali bestseler istog ske delegacije koji su se na! dana kađa su' se pojavili u povratku iz zvanične posete |ponekoj od mnogih moskov-
Kanadi kraće vreme zadržali u Njujorku.
Večera je protekla u razgovoru o međusobnim odnosima i saradnji, kao i o temama na dnevnom redu u UN.
Na večeri su bili i stalni predstavnik „Jugoslavije u UN, ambasador Dragoslav Pejić i ambasador SFRJ u Vašingtonu Živorad Kovačević. protokol
U BEOGRAD je juče doputovale studijska partijska sovjetska delegacija. Po dolasku delegacija, koju predvodi Boris Kiberiv, drugi sekretar KrasnodarsuP DOkrajinskog komiteta KPSS razgovaiale je sa rukovodiocem sektora Predsedništva CK SMJ za informamtivnopropagandnu delatnost Jovanom „šiakićevićem o ulozi javnih g asila u našem društvu. REAGOVANJE NA VALDHAJMOV GOVOR
U Bonu se čude
0 Veoma nopovoljno primljena izjava austrijskog predsednika u kojoj je — govoreći o ratnoj prošlosti — sebe uporedio
(Bon, 16. februara. Tanjug) — U Bonu je vrlo nepovoljno primljena izjava austrijskog predsednika Kur ta Valdhaima u kojoj je, nastojeći da opravda svoje ponašanje u prošlosti, sebe uporedio sa šefom zapadnonemačke države! Rihardom fon Vajezekerom.
Valdhajm je u juče objav ljenom intervjuu bečkom bulevarskom listu »Kurir« izjavio: »Ako pogledate prošlost. odnosno ratni učinak nemačkog predsednika — on je takođe bio oficir za vezu u štabu više komande i oči to nikom u tome ništa nije zasmetalo«.
Vajczekerov predstavnik
za štampu odbio je da na bilo koji drugi način komen tariše Valdhajmovu izjavu,
osim da ukaže da je zapad- lj
nonemački predsednik o vre menu koje je proveo kao vojnik u drugom svetskom ratu iscrpno položio račun i da nikad nije nešto prećutao. Ipak, dnevnik »Zidojče cajtung« piše danas da je »u krugovima bliskim Vajczekeru« izjava „austrijskog predsednika „primljena sa »izrazitim čuđenjem«, jer je »neshvatljivo« kako Valdhajm svoju biografiju može da poređi sa Vajcezekerovom.
Zapadnonemačka „štampa danas jednodušno nepovolj-
sa Vajezekerom
no komentariše sinoćno Vald hajmovo televiziisko obraća nje naciji, i izražava mišjenje da će se unutrašnjopolitička kriza u Austriji još produbiti ukoliko šef države ne odstupi.
Bonski »Generalancaiger«, koji obično izražava mišljenje Ministarstva inostranih poslova, ukazuje na »šte tu« koju Valdhaim nanosi Austriji svojim »indiferentnim držanjem prema istini«, i naglašava da Valdhaimovo »tvrdoglavo zadržavanie na položaju neće doprineti da se smire strasti i okonča di skusija«, što će usloviti da
»inostranstvo ostane na di-|normalizacije
stanci«.
naigrao yunnnnnnanui na Za O a uni aa
skih knjižara. Velika većina kupaca — je zakasnila. Bilo je, kažu prodavci, a više nema.
Velika potražnja
O velikoj potražnji knjige Andreja Gromika govori i podatak da je Međunarodni pres-centar pri kome je akdreditovano više od 400 stranih novinara uspeo da za svoje potrebe rezerviše svega 40 primeraka koji tek treba za dan-dva da stignu. Telefoni stranih ambasada samo zvone. Čuje se samo jedna molba: »pomozite nam da kupimo memoare Andreja Andrejiča«.
Za jugoslovenske čitaoce svakako je najinteresantniji deo u kome se Gromiko osvrće na odnose” između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Tom pitanju autor je posvetio jednu stranicu, poseban odeljak, sa naslovom »tradicionalno sovjetsko jugoslovensko prijateljstvo«.
»Sećam se, piše Gromiko, kakva su dobra osećanja gajili naši ljudi u odnosu prema Srbima u vreme prvog svetskgo rata« Svi su znali, nastavlja on, da se Rusija zauzela za Srbiju kada su na nju napali Nemačka i Austrougarska. »Naš narod je saosećao sa Srbijom«.
Ta blagonaklonost nije iščezla ni u periođu između prvog i drugog svetskog rata. »Ona je živa ı sada, bez obzira na sve složenosti kroz koje su SSSR i Jugoslavija prošli u posleratnom periodu. Odnosi sa Jugoslavijom su dobili mnogostrani karakter«. Pouzđana osnova za to je tradicionalno prijateljstvo naroda koje je učvršćeno zajednički prolivenom krvlju u borbi protiv zajedničkog neprijatelja — fašizma, »To prijateljstvo je izdržalo probu vremena,« ocenjuje Gromiko. Važno je da su obe zemlje našle snage da ispolje dobru volju i uzajamnu težnju za saradnju u najrazli čitijim oblastima.
Dolazak u Beograd
Andrej Gromiko podseća da je učestovao u procesu sovjetsko odnosa
jugoslovenskih »od
prvih koraka«. Bio je u sastavu „sovjetske delegacije koja je 1955. godine došla u glavni grad Jugoslavije, gde su održani pregovori posle kojih se pojavila Beogradska deklaracija. Ne pominjući da je tu delegaciju predvodio Nikita Hruščov Gromiko dalje kaže da su u tom dokumentu »fiksirane principijeln- osnove odnosa među našim zemljama kcje su zatim učvršćene u Zajedničkoj izjavi potpisanoj u Moskvi 1956. godine«.
Šef sovjetske države dalje kaže da je imao mogućnosti da se više puta sretne i da razgovara sa predsednikom Titom i u Moskvi i u Beogradu. »Razgovori s njim su proticali u dobroj atmosferi, O tome sam sačuvao žive uspomene«, piše Gromiko.
Napominjući dđa su fa sećanja tužna, Andrej Andrejič dodaje da je bio na sa-
govi i bliski ljudi govorili su mu da bi trebalo da napiše memoare. Dobijao je i pisma u kojima su ga gradani pitali: »da li će se uskoro pojaviti memoaric«.
Pola veka diplomatije
Autor napominje. đa već više od pola veka ima poslovne odnose sa desetinama i stotinama javnih radnika iz raznih zemalja sveta.
Govoreći o konferenciji u Teheranu u kojoj, su novembra 1943. godine učestvovali Staljin, Čerčil! i Ruzvelt Gromiko kaže da je »Staljin delovao odlučno da bi podstakao saveznike da otkriju drugi front u Zapadnoj Evropi najkasnije do maja 1944. godine«. Gromiko je
učestovao i na kasnijim konferencijama »velike trojice«, u Jalti na Krimu 1944. godi-
AKNTIVNOST KAO VEČNOST: Andrej. Gromiko
hrani Josipa Broza Tita. Posle pogrebne ceremonije održan je susret sa jugoslovenskim rukovodiocima. Sovjetska delegacija koju je predvodio Leoniđ MBrežnjev dala je izjavu: »Sovjetsko rukovodstvo izražava svoju zainteresovanost za to da u odnosima između SSSR i SFRJ uvek vlađa atmosfera uzajamnog „razumevanja i poverenja. U Sovjetskom Savezu narodi Jugoslavije imaju pouzdanog prijatelja o čemu svedoče mnoge godine sovjetsko jugoslovenske saradnje«
»U tom duhu je bio dat odgovor od strane jugoslovenskog rukovodstva«, završava deo memoara Andrej Gromiko u kome se osvrnuo na odnose između Sovjetskog Saveza i naše zemlje.
Andrej Gromiko ističe u
uvodnom tekstu da se \knjiga.
njegovih sećanja nije pojavila. neočekivano. Mnogi dru-
ne i u Potsđamu neposredno posle završetka drugog sveiskog rata.
Sa interesovanjem će se svakako čitati i stranice memoara posvećene »kubanskoj krizi«, tadašnjim Gromikovim razgovorima sa američkim predsednikom „Kenedijem, kao i o drugim dramatičnim događajima koji su u toku njegove dugogodišnje diplomatske i državničke karijere potresali svet.
_»Postoji paradoks 20. veka, piše Gromiko. Covečanstvo je dobilo mogućnost da kori sti atomsku energiju i vinulo se u kosmos, ali je uporedo stvorilo pretnju za same us-– love svog daljeg postojanja«. Svoja sećanja Gromiko zzvršava opisom važnijih zbivanja u Sovjetskom Savezu i svetu koja su se zbila 1986. godine.
T. MILINOVIĆ
poncusku delegacija u Tirani
Polilika nije isključena ·
Državnog sekretara za inosirane poslove prate dv adesetak privrednika, grupa novinara i šansonjeri Ma-
ri Pol Bel i Mark Lavuan. — Ovo je druga posleratna delegacija koja posećuje Albaniju
(Od stalnog dopisnika
(Pariz. 16. februara). — Državni sekretar za spoljne poslove Didije Bariani »drugi čovek« Ke d' orseja otputovao je danas u dvodnevnu posetu Tirani. To je drugi put posle 1945· godine da iz Pariza u »poslednji bastion marksizma — staljinizma« (kako vla di bliski »Figaro« karakteriše Albaniju) ode predstavnik na »političkom nivou višeg ran ga«. Prvu posetu učinio je posle punih četr deset godina u septembru 1985. godine Bari
anijev prethodnik Žan Miš«l
Francuski državni sekretar za inostrane poslove ovog puta ne ide sam. Zajedno s njim je i dvadesetak poslovnih ljudi, grupa novinara i »reprezentacija francuske šanso
»Borbe«) vuan.
žište«.
Baile.
Vladi bliski »Figaro« je jedini list, posle jučerašnje vesti APP. koji donosi informaciju o putu državnog sekretara i nje govih pratilaca. Dok je pre smrti »crvenog sultana« Envera Hodže put u Albaniju bila izuzetna avantura danas je to samo privilegija piše »Figaro«.
Tako je karakter posete naglašeno ekonomski u Parizu se ne isključuju »politički 'aspekti« u vreme kad se u »najsiromašnijoj i najarhaičnijoj zemlji 1 znaci »otvaranja«. Pariz između redova žali
nene« u sastavu Mari Pol Bel i Mark La-
Barianijeva poseta najavljena je kao »is pitivanje mogućnosti izlaska na albansko tr
dnevni
Evrope« primećuju
što pomalo zaostaje sa otvaranjem svoje stra ne vrata, jer se ne bez razloga podseća da poseta francuskog državnog sekretara dolazi posle posete grčkog i zapadnonemačkog ministra inostranih poslova Papuljasa i Gen
šera.
Najavljeno je da' će Barianija primiti Ra miz Aljija za koga se kaže da nastavlja En verovu politku — bez iznenađenja i poneš
to ipak menja bez potresa.
U Parizu se s pažnjom prati koliko se iz ekonomskih razloga Albanija otvara pre ma izvesnim zemljama Istoka kao Što su Rumunija, Čehoslovačka i Nemačka DR.
Ista ekonomska nužda menja zakon i prema Zapadu. Otvaranje u tom pravcu iš
|
rom o miru sa Grčkom. U oktobru je Alba nija uspostavila diplomatske odnose sa SR Nemačkoj, a u dobro obaveštenim krugovi-
stoprocentnoj
je francuske
ma se saznaje da se razgovori na sličnu te mu vode sa Britanijom.
Principi postavljeni za vreme' Hodže važe i dalje. Oni zabranjuju uzimanje inostranih kredita i nalažu da se spolina ekonomska saradnja može zasnivati samo na
Envera
kompenzaciji. To je, kako se
ističe u Parizu, obeshrabrivalo i obeshrabru
privrednike. Francuska ie
1985. godine bila treći zapadni spoljnotrgovinski partner Albanije, a sada je pala na
šesto mesto posle Grčke. Jugoslavije, SR Ne
sko-kulturnih
lo je »južnim putem« — simboličnim ugovo
mačke, Italije i Holandije:·
Bariani je očigledno poveo privrednike, novinare i šansonjere da ohrabri obeshrab rene privrednike! da novinarima omogući da vide šta se i koliko menja i u »načinu rukovođenja i upravljanja i u životnom standa rdu«, a »pošetom pevača pddseti na simpati je za francusku kulturu koje »nisu od juče«. | U odnosima sa Albanijom Prancuska razmišlja na duge staze i iz ekonomskih i iz političkih razloga. i
Iako se poseta odvija u duhu »elonom
odnosa«, javnost i posmatrači
treba da u svemu vide političke aspekte Otvaranja s obe strane vrata koja su između 'Tizane i Pariza već odškrinuta.
A. ĐUKANOVIĆ