Borba, Feb 28, 1992, page 23
ава вон не-кае
зовва __ = SEDNICA SAVETA GRA
Savet Gradskog fonda za zdravstvo nije usvojio Privremeni finansijski plan za prva tri meseca ove godine, s obrazloženjem da je nerealan. Neophodno je doneti novi plan, na osnovu realnih proračuna, da bi Savet uopšte mogao da odlučuje, zaključeno je na jučerašnjoj sednici. Na konferenciji za štampu, održanoj pre sednice, finansijsku situaciju opisala je Svetlana Vračarević, sekretar Fonda:
— Zakonom ograničena sredstva za prvi kvartal ove godine predviđaju 1,6 milijardi dinara mesečno za sve troškove u zdravstvu grada (lekovi, bolovanje, plate zaposlenih...) Plan je
ŠTRAJK GLAĐU U BRODOGRADILIŠTU „BEOG-
RAD
Štrajkom
Osamdeset pet radnika Brodogradilišta „Beograd“ juče je nastavilo štrajk glađu bez obustave proizvodnje. Oni već treći dan zahtevaju od građevinske firme „Rad“ da im što pre omogući useljenje u njihove stanove, za koje su rešenje dobili još pre četiri godine. Zahtevaju i isplatu duga u vrednosti od 16,5 miliona dolara od Savezne direkcije za promet za koju su obavljali određene poslove.
Radnici ostaju na svojim radnim mestima do trenutka raspleta ove višegodišnje drame. Oni su svoje zahteve uputili Vladi Srbije i drugim nadležnim organima Republike i Grada, i mole da im se što pre izađe u susret, jer će u protivnom štrajk 85 radnika prerasti u nešto mnogo više. Momčilo Petrović, predsednik Štrajkačkog odbora nezadovoljstvo radnika objašnjava: „Mi tražimo samo ono što je naše — naše stanove ı naše pare. Brodogradilište je sklopilo ugovor sa „Radom“ još 1987. Ta-
PREDBRURNJA DEPRESIJA — BOLEST SAVREMENOG DRUŠTVA, iz ciklusa Strah i depresija — najaktuelniji problemi psihijatrije, predavač dr Vladimir Paunović. Ko-
larčev narodni univerzitet, u 18,15 sati.
ONOMASTIKA „(NAUKA O IMENIMA) KOD SRBA, iz ciklusa Onomastika (nauka o imenima kod Srba), predavač dr Svetozar Stijović. Kolarčev narodni univerzitet, u 19,30 sati.
FRANCUSKA MISAO U BEOGRADU, iz ciklusa Bezbednost u Evropi — posledice rata u ZaliVu I njihov uticaj na promene američkog i evropskog shvatanja bezbednosti, predavač Alain Johne. Amfiteatar Filozofskog fakulteta, u 19,30 sati
TRIBIME | PREDSTAVLJANJE, STVARNOSTI U ZAPADNOJ UME7TNOSTI, voditelj mr Miroslav
Babić. Atelje mladih NUBS-a, u 18 sati
MUZICKA TRADICIJA I KOREOGRAFIJA — PLES TELA: Tehnika po Marti Grem i Luiđi Baletu. Voditelj Olja Romić. Baletski studio NUĐPS, u 19 sati
et „pl
_ је zdravstvo oštećeno nespretno
„pukao“ već u januaru — samo za plate 35.000 zdravstvenih radnika isplaćeno je 1,48 miliJardi dinara.
·U Fondu se nadaju da će država pokriti manjak iz prošle i pretprošle godine od 2,4 milijarde dinara, što bi pomoglo da zdravstvene ustanove dobiju izvesna sredstva za izmirenje obaveza. Predloženo je da Savet traži od Republičkog fonda, koji sada ima sve ingerencije, da preuzme mere da se ovo stanje iole popravi. U suprotnom, preti opasnost da zdravstvo prestane sa radom jer za to nema sredstaУ. а. Branko Radović, predsednik finansijske komisije, smatra da
do stana
da smo uplatili 65 odsto cene stanova, a oni su obećali da će naše zgrade u naselju „Dr Ivan Ribar“ biti gotove za 14 meseci. Do dana današnjeg, radovi nisu završeni, a cena je porasla 10 puta. Mi od 1990. više i ne dajemo nikakva finansijska sredstva jer ih nemamo“. Тако рага даnas gotovo da niko nema, radnici Brodogradilišta svoje finansijske probleme obrazlažu drugačije. Milutin Nikolić, član štrajkačkog odbora, o tome kaže: Brodogradilište „Beograd“ je obavljalo neke poslove u SSSR-u, Iraku i Sudanu za Saveznu direkciju za promet rezervi sa posebnom namenom. Rusi su dobili svoje remorkere ali mi naše pare nismo. Zato ne možemo da isplatimo lične dohotke radnicima (za januar je isplaćena samo akontacija u vrednosti 5.600 dinara) niti da uplatimo još 4 miliona dolara za naše stanove. Zato će štrajk potrajati sve dok ne dobijemo ključeve.
M. I. M.
SUSRET POSEBNE VRSTE: MILIĆ OD MAČVE, o životu, misiji delu i projektima Milića od Mačve govore: Zoran Gluščević, Olja Ivanjicki, Đorđe Kadijević, Moma Dimić, Radislav Trkulja, Srba Ignjatović, Adam Puslojić, Milić od Mačve, Ivana Žigon i Petar Kralj. Kulturno-prosvetna zaiednica Beograda, u 12 sati.
КМШТЕММЕ VEČERI
SUSRETI BLISKOSTI, Studio znanja i umetnosti življenja (Logodinamička ekološka škola); a) knjige koje osećamo: ciklus Tomasa Mana „Josif i njegova braća“ b) smisao koji rekreiramo: Biodramske igre, autor programa Dragoslav Grujičić. Biblioteka grada Beograda, u 19 sati.
LEK OD BRESKVINOG LISTA — autor Zorica Kuburović, u razgovoru učestvuju autor i Vesna Ćosić. Knjižara Prosvete (Те-
· razije broj 16), u 17 sati
KONCEBTI |
VEČE VAGNERA: dirigent Ihnar Lapinš. Solista Snežink Avramova, muecosopran (Вирагska), program Tristan i Izolda: Prelidijum i smrt Izolde. Pet pesama „Matilde уехепдапк“; Majstori pevači, Locngrin uvertira za treći čin, Ricnci uvertira. Dvorana „Kolarca“, uu 20 sati.
DSKOG FONDA ZA ZDRAVSTVO
izvedenim sistemom doprinosa. „Zdravstvo dobija samo 16 pro-
cenata sredstava namenjenih
društvenim“ delatnostima, tretiramo se kao tržišna delatnost, a prema nama se ponašaju kao da smo osnovna škola“.
Ispada prema predloženom planu, da bolnice imaju 1.900 dinara za dnevne troškove lečenja (operacija, lekovi, plate), a potrebno je najmanje 4.000, izračunao je prim. dr Predrag Jelača. Računica za dom zdravlja iznosi 300 dinara. „Nema mere koja može da poništi „krst smrti“ između porasta zaposlenih i broja bolesnika, uz istovremeni pad sredstava“, upozorio je dr Jelača. ODLOŽENA RASPRAVA
Na sednici Je bilo reči i o platama. Najniža neto plata za januar je 11.000, a za iekara specijalistu 36.000 dinara. Saopšteno je da će Republički fond obezbediti razlike za januar, a da će меrovatno nešto veće plate za februar, biti isplaćene oko 20. marta. lako je odlučeno da зе о februarskim platama raspravlja na sledećoj sednici, čuli su se predlozi da se teret krize podjednako raspodeli. Dr Milinko Bjelogrlić predlaže da se plata lekara specijaliste za februar umanji za 100 odsto u odnosu na prošlu godinu — što bi, u dinarskoj protivvrednosti, iznosilo 1.000 DM.
· SZP;
O REFERENDUMU NA
VRACARU: Sednica Skupštine Srbije „omela“ je održavanje sednice Skupštine opštine Vračar. Nakon polučasovne i bezuspešne „jurnjave“ za članstvom (radi uspostavljanja kvoruma), koje nije želeo da prekine praćenje direktnog televizijskog prenosa iz republičke Skupštine — sednica je odložena, a datum nove biće naknadno određen. Tako će i građani Vračara morati da sačekaju, izvesno vreme, odluku Opštine o (ne)sprovođenju referenduma, koji se odnosi na realizaciju DUP-a Vračarski plato.
5. Е.
„ĆIRILICA NA RASKRŠĆU VEKOVA“:Kroz sedamnaest
polemički pisanih i naučno obrazlaganih ogleda, sabranih u knjizi „Ćirilica na raskršću vekova“, predstavljenoj sinoć u knjižari „Kod Kiša“, profesor dr Radmilo Marojević, ponudio je pažljivom čitaocu istraživanje i promišljanje o ćirilici, proučavanoj i sagledavanoj, ne samo kroz prizmu tradicionalne lingvistike i filozofije, već i drugih
društvenih nauka.
N. TT.
ZEMUN CENTAR SVETA: Dok jedan deo stanovnika Zemu-
na ni sinoć nije odoleo gledanju TV prenosa iz Skupštine, drugi deo naroda zemunskog napunio je zgradu stare kapetanije na promociji knjige Dragana Rumenčića „Zemunci u karikaturi“ sa željom da vidi — sebe. Istina, i u kapetaniji je bila jedna replika ı jedno „tiše tamo“,
ali mnogo više zdravog smeha.
— Rumenčić svojom knjigom (karikaturom) želi da kod nas izazove pravi smeh. On nije zloban prema svojim junacima. Većina nas se smeje bez obzira na situaciju — objašnjava blagotvorno dejstvo Rumenčićeve karikature, Davdi Albahari. Po njegovim rečima, posle ove knjige, ,na pitanje „Gde je centar sveta“, možemo reći ovde
— u Zemunu.
R.D.
„POLICAJAC SA PETLOVOG BRDA“: Sinoć je, posle novosadske premijere, i beogradska publika (u bisokopu „Kozara“) videla film „Policajac sa Petlovog brda“. Nakon beogradske premijere publici je predstavljena brojna ekipa filma u kojoj su bili glumci Ljubiša Samardžić, Milena Dravić, Maja Sabljić, Svetlana Bojković, Nada Arnerić, režiser M. Vukobratović i scenarista P. Perišić, koje je publika pozdravila burnim aplauzom.
Na fotografiji našeg saradnika A. Stankovića je Lj. Samardžić okružen publikom pred početak predstave
„Sram nas bilo Srbi“: Otac bez sina ispred Skupštine sa predsednikom, juče pre podne
RODITELJSKI PROTEST PRED SKUPŠSTINOM SRBIJE
Jeftin dečji život
Protestujući protiv „besmisla naše stvarnosti, ali i. bezosecajnosti među običnim ljudima“ naš sugrađanin, penzionisani radnik koji zbog: „straha od mogućih posledica“ ostaje anoniman, zaustavio se juče sa povećim transparentom ispred zgrade republičke Skupštine, nadajući se da će osim slučajnih prolaznika opomenuti i one, možda, najcdgovornije — poslanike i samog Predsednika.
U svoj ovoj opštoj nesreći, on ima i svoju ličnu — sin jedinac „odveden sa posla u rat, Koji je trebao najviše Tuđmanu i Miloševiću“ tamo negde kod Vinkovaca je i popinuo. Zauvek, i neće ga vratiti nikakva naknadna priznavanja strateških političkih, nacionalnih i istorijskih grešaka bilo koje zaraćene strane.
„Ni Narod, ni opozicija, ni Crkva, nisu kakvi bi trebalo da budu. ! sve je skupo u ovoj Srbiji, u kojoj nema razlike između fašizma i socijalizma, sve, osim života dece“, zapisao je na svom transparentu. On veruje samo u omladinu, ali će i njoj „trebati još puno da se oporavi posle ove pogibelji“.
Stajaće, reče nam, dok izdrži. A možda i manje, čini se, jer ga je obezbeđenje već nekoliko puta opomenulo da se njihovo „strpljenje polako, ali sigurno tanji“. đe Deset minuta po našem odlasku, kako nas je u toku jučerašnjeg. dana obavestio čovek sa transparentom, „strpljenje“ obezbeđenja se sasvim istanjilo. „Gurnuli su me da sam skoro pao, oteli i iscepali transparent. Bto baš tako“. Iscepane komade čuva, još nam je rekao. Verovatno, kao još jednu potvrdu ispravnosti svog, protesta.
Мт.
Ес па ва ва