Borba, Feb 28, 1992, page 4

Vojislav Koštunica: Opravdan je zahtev Demokratske stranke za opoziv Miloševića 0 Borivoje P 6 Borisav Jović: Srbija je na najboljem putu da ostvari istorijske interese 0 Slobodan Rakitić:

Dragoljub Mićunović: Demokratija se meri odnosom prema opoziciji Đe Slobodan Milošević: vlasti u Republici

O nedoslednosti politike „čiji je arhitekta“ Slobodan Milošević govorio je Vojislav Koštunica (DS), rekavši da se predsednik najrpe zalagao za savez jugoslovenskih država, potom za jednu ili dve federalne jedinice, te da se „ogrešio“ o Ustav Srbije. Predsednik je, po rečima Koštunice donosio sam najveći broj odluka o ratu i miru „iako „Srbija nije u ratu“ sklopio je 14 primirja, tajno razugovaro sa Tuđmanom, nije obaveštavao O razgovorima sa predsednicima drugih republika, a „integracija Srbije i Crne Gore stvorena je u najužem krugu“. Citirajući Ustav Srbije Koštunica smatra da održavanje veza sa Srbima izvan Srbije ne znači i zastupanje nji-

Armija proporcionalna novoj Jugoslaviji

Postavljeno je pitanje: šta će biti sa vojskom? Ta država Jugoslavija, zajednička država mora imati vojsku. Neće biti vojska veća od ove koja je bila niti ova koja je bila u granicama Jugoslavije i kakva je postojala. Ali, neka koja mora biti proporcionalna našoj veličini i, bogami, odnosima simetrije i ravnoteže u odnosu snaga sa našim okruženjem.

hovih interesa. U tom kontekstu je rekao da predsednik Republike ne može smenjivati rukovodstva u Krajinama. Zbog svega toga, Koštunica smatra da je zahtev Demokratske stranke za

opoziv Milošcvića sasvim logiti-

man.

Borivoje Petrović, potpredsednik Parlamenta ukazao је „na dogovren scenario kako Srbiju baciti na kolena, te da SrbiJa ne bi smela da se proda za šačicu dolara“. Onaj kome Srbija nije dobra neka ide tamo odakle Je došao, poručio je Petrović. Cveće i sveće za 9. mart, po Petroviću, su gola laž, jer se izgleda priprema još gori pokolj nego prošli put. „Kao roditelj poruču-

Sednica je kasno sinoć, završena usvajanjem zaključaka, većinom glasova, за samo sedam protiv i 12 uzdržanih, kojima se daje puna podrška izlaganju predsednika Republike i njeвоушт dosadašnjim aktivnostima na rešavanju jugoslovenske krize. |

Odluka Saveta bezbednosti о upućivanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na krizna područja u Jugoslaviji predstavlja, kako se kaže u zaključcima, pobedu mira i afirmaciju napora Republike Srbije u svetu da se zaustavi nasilje nad srpskim narodom od strane hrvatskih vlasti, koje je u osnovi jugoslovenske krize, kao i da se ta kriza rešava mirno, političkim putem, a ne ratom. Očuvanje kontinuiteta Jugoslavije kao zajedničke države onih jugoslovenskih naroda koji to žele podržava, konstatuje se u zaključcima, i među-

jem roditeljima, da čuvaju svoju decu 9. marta.

Petrović je upozorio i na najavu Mesića da jedva čeka 9. mart, a upitao je povodom nastupa opozcije „da li je moguće da opozicija ne može da kaže ni jednu lepu reč ako već ne o predsedniku Srbije, ono bar o Srbiji.“

Ukazujući da niko nije dotakao problem položaja JNA, Dragan Jeftović /DS/ ističe da ovakva Armija _ nije potrebna

srpskom narodu da je ona otkupila sve raspoložive stanove za svoje oficire iz drugih republika i s tim u vezi pomenuo nekon-

„MNOGO RAZLOGA ZA PONOS“: Borisav Jović i Sejdo Bajramović

„Nemam nameru da tu nešto menjam“

Mislim da je od obraćanja mnogo važnije šta smo mi učinili — i svako na svojoj funkciji i zajedno u interesu naše repiiblike i našeg naroda. Neka se to, kao što je rekao jedan od poslanika, pokazuje delom a ne obraćanjem, hvaljenjem i kuđenjem.

Т: Što se mene lično tiče — ja se trudim da radim najbolje što umem i imam nameru da i dalje radim ovako kao do sada, odnosno — nemam nameru da tu nešto menjam“ (Slobodan Milošević) ~

__-----_- << <————io ===

bođenja srpskog naroda u Krajinama do zaštite UN“ rekao je da će na toj teritoriji važiti jugoslovensko zakonodavstvo ali i ono

na jučerašnjem zasedanju Skupštine Srbije.

trolisano štampanje novca za potrebe vojske.

Smatrajući da Srbija ima „mnogo razloga da se ponosi politikom koju vodi srpsko rukovodstvo“ član „Predsedništva SFRJ dr Borisav Jović izneo je i mišljenje kako je Srbija na najboljem putu da ostvari svoje istorijske interese i interese celokupnog srpskog naroda, „ako se pametno radi“. Govoreći o Republici Srpskoj Krajini „od oslo-

ZAKLJUČCI SKUPŠTINE POVODOM MILOŠEVIĆEVOG IZLAGANJA

odrška predsednikovoj politici

narodna zajednica. To doprinosi stabilnosti i miru u regionu i olakšava procese povezivanja i integracije u novim uslovima, u okviru političkog pregovaračkog, procesa. . Skupština i ovom prilikom ističe da je obezbeđivanje i zaštita nacionalnog, političkog i fizičkog integriteta srpskog naroda koji živi van teritorije Republike Srbije, neotuđivo ustavno pravo i obaveza organa Republike Srbije i njenih građana.Republika Srbija će pružati političku, materijalnu i svaku drugu vrstu pomoći srpskom narodu van teritorije Republike Srbije u cilju ostvarivanja njegovog legitimnog prava na samoopredeljenje i zaštite njegovih nacionalnih i ljudskih prava i sloboda. Skupština, u skladu sa ranije prihvaćenom Beogradskom inicijativom za mirno i demokratsko rešenje jugoslovenske krize i

krajinsko. Najvažniji je uspeh da se „hrvatsko zakonodavstvo u Krajini neće primenjivati“. Istakao je da se i u BiH.ne može ništa odlučivati bez sprkog naorda. Po mišljenju Jovića osovini između Srbije i Crne Gore moći će se pridružiti svi koji žele, prvenstveno Srbi u Krajinama i BiH.

Slobodan Rakitić (SPO) se kritički osvrnuo na Vensov plan

Osnovama za uređivanje odnosa u Jugoslaviji, daje punu podršku dogovoru najviših predstavnika Republike Srbije i Republike Crne Gore o zajedničkoj državi. Očuvanje državnog kontinuiteta Jugoslavije kao zajedničke države je od ogromnog značaja za ostvarivanje vitalnih interesa naroda Srbije i Crne Gore. Narodna Skupština potvrđuje svoju spremnost i obavezu da, u skladu sa svojim ustavnim položajem i ulogom, nastavi sa aktivnostima koje će dovesti do usvajanja ustava zajedničke države i njenog što skorijeg kontinuiteta.

Skupština traži od Vlade i drugih državnih organa, političkih subjekata i građana Republike da daju maksimalni doprinos da se što brže ostvare ustavna rešenja u cilju ekonomskog i socijalnog napretka Republike Sr-

smatrajući da se on sasvim proizvoljno tumači i da su njime učinjeni ustupci Hrvatima u pogledu dužine boravka mirovnih snaga. Plan je „dostigao“ visoku cenu: kroz mnogobrojne žrtve, izbeglice, uništavanje materijalnih i kulturnih dobara, siromaštvo. Rakitić je zamerio što na pregovorima o rešavanju Dproblema Jugoslavije nisu učestvovali predstavnici Srba iz Krajine. Smatra, dalje, da je po Vensovom planu Hrvatska zadržala suverenitet nad krajinama a „predsednikova tvrdnja da nije tako ne odgovara istini“. Po Rakitićevom mišljenju Milan Babić i njegova vlada su surovo politički likvidirani samo zato što nisu pristali na stavove sprskog rukovodstva. „Srbija ne zna ni gde je bila ni kuda ide, u njoj funkcioniše partijska država, skupština nema ulogu, vlada može sve sama svojim uredbama a podređena je vama predsedniče, dok opozicija služi samo kao pokriće za demokratiju“, rekao je Rakitić smatrajući da skupštinu treba raspustiti.

Analizirajući jučerašnju skupštinsku diskusiju Dragoljub Mićunović, lider Demokratske stranke, rekao je da se rasprava malo doticala teme i ukazao na poslednji deo iz Miloševićevog ekspozea u kojem se govori O političkom dogovoru rukovodstva Srbije i Crne Gore o ujedinjenju. „Žar mi treba da podmećemo kao kukavičje jaje pitanje ujedinjenja — to je trebalo objaviti sa fanfarama i zastavama“.

Mićunović je rekao kako veruje da će poslanici Miloševića pono-

bije i demokratizacije političkih odnosa u njoj zasnovanih na višepartijskom sistemu ı poštovanju ljudskih prava i sloboda.

Ovo se može uspešno ostvariti, kaže se u zaključčima samo ako se etničke, verske, političke i druge razlike, koje objektivno postoje među građanima Srbije, izražavaju i usklađuju u okviru demokratskih institucija i normi ustavnog sistema i ako se svi uzdržavaju od neustavnih postupaka koji nisu primereni demokratiji i vremenu u kome se nalazimo. Zato, kaže se na kraju teksta zaključaka, osnovni pravac delovanja svih subjekata treba da bude okrenut ka onome što je od interesa za Srbiju i njene građane, a to je obezbeđenje mironog života, ekonomskog napretka, poštovanja ljudskih prava i očuvanja i razvoja humanih odnosa među ljudima.

etrović: Cveće i sveće za 9. mart su gola laž Srbija ne zna ni gde je bila ni kuda ide e Ne može se postaviti pitanje uzurpacije podele

vo videti u parlamentu i oceniti „da li nam je bolje ili smo poto-

nuli još više“. I na kraju „de-

mokratija se meri odnosom prema opoziciji“.

Na kraju dvanaestočasovnog zasedanja u skupštinskom zdanju poslanicima se po drugi put obratio i predsednik Slobodan Milošević napominjući da će odgovoriti na po jedno vojno, političko, etičko i ekonomsko pitanje a da na uvrede neće odgovarati „kao što to nisam činio ni u prošlih pet godina“. Političko: „korišćenje sile“ i „korišćenje odnosa snaga“ su dve različite stvari. Prva znači rat a druga, u našem konkretnom primeru je uvažavanje ukupnog političkog, ekonomskog i kulturnog značaja Srbije. Mir je naš najpovoljniji ambijent i naš najstariji interes. Ekonomsko: kritike u vezi dovršetka industrijalizacije Srbije o kojoj sam govorio kasnije je u diskusiji povezana sa preživelim modelom. To je, otprilike, isti odnos kao kad bi neka zemlja koja nije elektrificirana imala program elektrifikacije a neko ga okvalifikovao kao prevaziđenu stvar. Srbija mora dovršiti proces industrijalizacije jer je to krupno pitanje u vezi sa našom ekonomskom budućnošću. Etičko: u vezi sa citatom mog gOVOra koji se odnosio na kritiku Tita moram reći da i danas mislim da o istorijskim ličnostima treba da se da istorijski sud a ne da se to čini huliganskim metodima.

Vojno: Nije tačna tvrdnja da se Armija raspala. Uprkos ogromnim problemima — pritiscima i izdaji, JNA je uspela da odbrani krajine i sa tog stanovišta je treba ceniti jer bi, drugačije, bili nepravedni prema patriotima u toj armiji. Ko bi odbranio Krajine, pitao je i Milošević.

Što se tiče parlamentarizma, predsednik Srbije je rekao kako se „ovde pokazalo da nije jasna ustavom definisana uloga parlamenta“. Niko nije doveo u pitanje princip podele vlasti. Skupština je ustavotvorni i zakOno-

” davni organ, politiku vodi vlada

a sudstvo je nezavisno. Ne može se postaviti pitanje uzurpacije te podele, ova skupština uvek može da izglasa nepoverenje vladi.

Novi ustav će donositi ovaj parlament ali — valjda niko neće osporiti da prethodno treba postići politički dogovor između svih učesnika. Dogovor Srbije i Crne Gore nije odluka već politički dogovor o započinjanju aktivnosti uređivanja buduće države. Navodeći da ima odgovor i na „Jedno evropsko pitanje“ Milošević je rekao da je „kritika o konstruktivnosti EZ kao u stanju amnezije“. Vi znate da je EZ poonudila svoje dobre usluge, bez mešanja u unutrašnje stvari · a da je posle napravila obrt izašavši iz mandata dobrih usluga i ispostvila ultimatum koji smo mi odbili. Potom smo, sledeći okolnosti, i mi imali drugačiji stav. Na opasku — zašto sam stajao uz himnu „Hej Sloveni“ želim da kažem da je meni čast da stojim uz himnu „Hej, Sloveni“ (aplauz).

S. P. STAMATOVIĆ M. TOROV V. ILIĆ

laza aa gaa ташно леша :: IO