Borba, Apr 24, 1992, page 11

срна

a-š

DRUŠTVO

PETAK, 24. APRIL 1992. GODINE 11

IMA LI ŠANSI DA HRVATSKI I SRPSKI INTELEKTUALCI ZAPOČNU DIJALOG | KAKO I ZAŠTO JE UBRZANO USAGLAŠAVANJE I PROGLAŠENJE USTAVA NOVE JUGOSLAVIJE

Ko su sagovornici mira | Фри

Za sada je najizvesnija inicijativa Nezavisnih intelektualaca okupljenih oko „Beogradskog kruga“ o poseti Zagrebu koju gotovo „u hodu“ sustiže predlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (na inicijativu Ivana Supeka) za sastanak u Kninu

Nakon višemesečnog monologa srpske i hrvatske inteligencije koji je — ako ne direktno, a onda sigurno posredno — režiran zvaničnom politikom Beog-

_ rada i Zagreba — intelektualci _ pokušavaju da se vrate dijalogu _ Као elementarnoj formi komu_ niciranja. Mada još uvek u na-

znakama, uz obazrivost i rezerve,obe strane nastoje pronaći

_ adekvatnog sagovornika. Za sa" да je najizvesnija inicijativa Nezavismih intelektualaca okuplje_ nih oko „Beogradskog kruga“ o _ poseti Zagrebu koji gotovo „u - hodu“ sustiže predlog Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti

- za sastanak u Kninu.

Ideja za susret potekla je od

- predsednika HAZU Ivana Supe-

ka, što je na poslednjoj sednici podržalo i Predsedništvo Akademije. Reč je zapravo o međunarodnom simpozijumu sa nazivom „Europski mir i suradnja nakon raspada Jugoslavije“ za čiju je organizaciju zadužen ugledni zagrebački pravnik, akademik Eugen Pusić. и — Želimo taj skup održati u

. Kninu — stoji, između ostalog u

zaključcima sa sednice Predsedništva Akademije. Budući da se radi o privremeno okupiranom području zatražićemo zaštitu trupa Ujedinjenih nacija, kojei će garantirati sigurnost sudionika simpozija. S jedne strane nam je želja da takvim jednim dolaskom Hrvatske akademije

PLAVI

ŠLEMOVI „OBEZBEĐUJU“ RAZGOVOR: Dr Ivan Supek

pridonesemo povratku Hrvata na privremeno okupirana područja pod kontrolom trupa UN a s druge strane, da pokušamo uspostaviti razgovore sa svim srpskim intelektualcima koji priznaju integritet Republike Hrvatske i žele mirotvorno rješenje. ;

S druge strane vodeći srpski intelektualci, od kojih su neki i članovi Srpske akademije nauka i umetnosti, traže sagovornike na hrvatskoj strani, ali čini se, nezavisno od Supekove inicijative. Za sada se ne zna ništa bliže o tome, jer inicijatori kažu „da nemaju mandat da govore O tome, ali nastoje da dođu do neče-

ga“.

Ipak rezerve postoje na obe strane budući da se o modusima eventualnog susreta još uvek nezna ništa pouzdano. Tako nam akademik Dobrica Ćosić kaže

_ da u načelu prihvata razgovor,

mada uslovljava zahtevom „sa kim bih razgovarao i o čemu“. — U principu sam .za razgovor, kaže Ćosić, samo je pitanje kompozicije, da taj razgovor ima neki smisao, da ima praktični rezultat, da ipak ima jednu konvergenciju među stranama da ne bude to jedna svađa, jedna apsolutna razlika. Ako bi se pripremio taj razgovor tako da to ipak bude nekakav dogovor ljudi koji mogu da nađu zajedničke interese, razume se da bi u toj stvari učestvovao. Istovremeno akademik Dalibor Brozović upozorava da bi s obzirom na emocionalni naboj i situaciju kojom je Hrvatska strahovito pogođena moglo sa hrvatske strane biti postavljeni prethodni uvjeti koji bi onda

- mogli konstruktivne ljude sa

srpske strane kompromitirati u njihovoj sredini.

Učestvovao bih u razgovoru između srpskih i hrvatskih intelektualaca, kazao je za „Borbu“ Brozović, ukoliko bi situacija bila takva da ne obećava krah, blamažu i kompromitaciju takve stvari. A uslov su — slično kao i sa srpske strane — ljudi sa kojim bi se razgovaralo i teme eventualnog razgovora. -

S. KOSTIC

PRED PREDSTOJEĆU SEDNICU CENTRALNE UPRAVE SPO

Talasanje iz Gradskog odbora

U Predsedništvu SPO tvrde da nema nikakvih svađa i raskola u stranci i da neće biti kadrovskih izmena Ф Srđan Lakić, sekretar beogradskog odbora, obećava da će u ponedeljak u „Sava centru“ sve biti isterano na čistac

Između predloga da se u ponedeljak sednica Centralne uprave Srpskog pokreta obnove, samo dan nakon što će se Vuk Drašković vratiti iz, Londona, održi u Nevesinju (u znak podrške Srbima u BiH) ili u beogradskom „Sava centru“, članovi Predsedništva Vukove stranke nisu se mnogo dvoumili. Zakupljena je sala na Novom Beogradu u kojoj će, kako „Borba“ saznaje, predsednici okružnih i opštinskih odbora, kao i članovi Centralne uprave, „razmotriti aktuelni politički trenutak“.

Još je neizvesno hoće li ovaj veliki skup biti otvoren za javnost. Razlog možda leži i u zanimljivom dnevnom redu po kojem će se poraditi na takozvanom organizacionom unapređenju rada stranke, a biće dopunjen i Statut SPO. Neki članovi Predsedništva su ovih dana najavili i „nova kadrovska rešenja u rukovodstvu“, odnosno da će 27. aprila „biti promovisan novi Izvršni odbor“. Sve to, dakako, razbuktalo je maštu simpatizera, ali i protivnika ove stranke koji su sve glasnije počeli da pričaju kako je došlo do raskola u SPO.

U Smederevu je naime 19. aprila održano savetovanje sa predsednicima okružnih odbora SPO radi pripreme sednice Centralne uprave. Tom prilikom prof. dr Jovan Marjanović, jedan od potpredsednika ove stranke, rekao je d3 će se „usvojiti nova dokumenta koja će biti osnova budućeg delovanja“ a

. Mihajlo. Marković, narodni po-

slanik ove vodeće parlamentar-

ne opozicione stranke u Skupštini Srbije, je dodao da će u „Vrh SPO stići neki novi ljudi“. To, po njima dvojici, nikako ne znači da u SPO postoji podela na dve struje, o kojoj se inače govori Još od prošle godine kada je došlo do nesporazuma oko usvajanja treće verzije Haškog dokumenta. Tada je Drašković glasao za davanje podrške ovom dokumentu, a njegovi poslanici su u parlamentu digli ruku protiv ove odluke, pa su šuškanja o „bratskoj svađi“ postajala sve glasnija.

U Javnosti o tome nije bilo puno reči pa su priče postepeno utihnule, ali ovih dana ih je aktuelizovala „frka“ koju je priredio Okružni odbor SPO u Beogradu, koji okuplja najviše članova ove stranke. Pre izvesnog vremena na njegovo čelo je došao Radomir Urošević, u trenutku kada je već polako bivala zaboravljena svađa Draškovića sa njegovim prethodnikom Dejanom Lučićem. Strasti je uzburkao Srđan Lakić, sekretar beogradskog odbora, koji je svom predsedniku Uroševiću zamerio da se malo bavi radom na terenu i da mu je skupštinska klupa daleko draža od razgovora sa takozvanim običnim ljudima. Njega je podržao, kako on kaže, gotovo celokupno gradsko rukovodstvo, a „vrhovna vlast“ umesto da vidi o čemu se zapravo radi i ima li mesta kritikama ili ne, naredila je navodno da se svi članovi Gradskog odbora suspenduju kao i da tročlana komisija u kojoj su Milan Komnenić, Borivoje Borović i Jovan

Marjanović ispita ko to u Beogradu svađa espeovce. Ulje na vatru, kaže Lakić, dolila je upravo činjenica što se među partijskim komesarima za ispitivanje (ne)podobnosti našao upravo dr Marjanović koji, kako se ocenjuje u gradskom odboru, svojim (ne)delom to nikako ne zaslužuje. Zato Lakić i obećava da će u ponedeljak u „Sava centru“ biti isterano sve na čistac.

U Predsedništvu SPO tvrde da nikakvih svađa i raskola nema. Da neće biti kadrovskih izmena, da ne znaju otkud to Marjanoviću, kao i da će najbolje odgovore na ovakve priče dati sam Drašković koji će po povratku iz Londona održati konferenciju za štampu. Prljav veš, ako ga ima, očito niko na svoju ruku za sada ne želi da iznosi, ali dobro upućeni kažu da razmirice između Gradskog i Glavnog odbora nisu jedini kamen spoticanja u odnosima među funkcionerima SPO. Nezvanično, već se sami dele na takozvanu tvrđu i mekšu struju i po pitanju položaja srpske nacije, ali i po pitanju odnosa sa drugim opozicionim strankama u Srbiji.

Malo je poznato i da je saradnja sa liberalima zategnula žice među članovima Predsedništva SPO. Jedni su, kako saznajemo, za to da liberali čvršće sarađuju sa Draškovićem, dok drugi to odbijaju, plašeći se, valjda, za O pozicije u stranci.

ta je od svega ovoga istina i kako će SPO isplivati iz ovih intriga ili stvarnih činjenica ostaje da se vidi nakon ponedeljka. —

Branka MITROVIĆ

u iznuđenoj

trci?

Najavljivano za maj, proglašenje dogovoreno 27. aprila, dva dana pre isteka ultimatuma Srbiji 0 U žurbi nije bilo vremena za uvažavanje vrlo ozbiljnih kritika i primedbi, pa čak ni za javnu raspravu

Građani Srbije i Crne Gore dobiće novi, zajednički Ustav i novu ostatak — državu — Saveznu Republiku Jugoslaviju, a da ni sami neće biti potpuno svesni kako se to dogodilo.

Sudeći po prekjučerašnjem dogovoru u Skupštini SFRJ (između predsednika Saveznog veća Bogdane Glumac Levakov i koordinatora republičkih delegacija), 27. aprila novi Ustav proglasiće Savezno veće, s tim što se računa i na usvajanje paketa takozvanih konstitutivno-izbornih i ustavnih zakona. Od efikasnosti u dovršavanju ostatka posla na pravljenju buduće srpsko-crnogorske zajednice zavisiće da li će treće Jugo-novorođenče postati samoproglašena država u maju ili početkom juna. Što se Ustava tiče — kao da je sve već gotovo. Političko-pravna brzina

Pravni stručnjaci i teoretičari skoro i ne pamte da je najviši pravni akt neke države napisan, usaglašen i proglašen takvim političko-pravnim sprintom kakav kod nas traje. Kažemo „proglašen“ jer se već danima, a i po novom dogovoru u Skupštini, sa fascinantnom samouverenošću i sigurnošću računa da će tako i biti (rečenog 27. aprila). O kontinuitetu i srpsko-crnogorskoj sukcesiji Jugoslavije govori se već podugo, o novom Ustavu buduće države — zvanično od marta ove godine.

Naime, sredinom marta objavljene su pripreme, da bi već krajem marta bilo održano žabljačko ustavno uokvirivanje nove Jugoslavije. Najavljivano je takođe da će, posle striktnog rasporeda usaglašavanja, parlamenti Srbije i Crne Gore Ustav proglasiti, tj. usvojiti tokom maja. Međutim, rokovi se u hodu pomeraju tako da su po novom rasporedu, kao istorijski datumi, zakazani 23. april (utvrđivanje Ustava u skupštinama Srbije i Crne Gore) i 27. april — proglašenje Ustava u Saveznom veću Skupštine nekadašnje SFRJ.

Ova trka sa vremenom može se objasniti na mnogo načina, odnosno — ı sama mnogo toga objašnjava. Ili se, u najboljem slučaju, vrlo indikativno uklapa u neke, od nedavno bitne, kalendarske rokove. Naime, dogovoreni datum je dva dana pre 29. aprila koji je ostavljen Srbiji kao rok da pokaže koliko i kako uvažava mišljenje Evrope i SAD. U protivnom, sudeći po „rutinskom saopštenju“ koje nije ultimatum, mogu se — između ostalog — „dovesti u pitanje i pogledi na kontinuitet Jugoslavije? onako kako ga zamišljaju dve republike. S toga je logično upitati — da li ubrzano finiširanje Ustava i naručeni datum proglašavanja treba da pribavi drugačiji ustavno-pravni i geopolitički položaj Srbiji kada je u pitanju odnos prema zahtevima KEBS, EZ i SAD? I da li je to, osim žarke želje za budućom Jugoslavijom, odraz samouverenosti da će se međunarodni pogledi promeniti prema novoj dvodelnoj državi čija federalna jedinica postaje i Srbija.

Akt napisan u kabinetima

Metodi i načini na koje je država pripremana i pravljena, ako sc

Ustavna matematika

Po članu 80. novog Ustava savezni poslanici za Veće građana biraju se u republikama članicama tajnim glasanjem po sistemu „jedan poslanik na 65.000 birača“, s tim da se bira 30 narodnih predstavnika po republici. S obzirom na veličinu biračkog tela u Crnoj Gori kritičari Ustava izveli su računicu po kojoj crnogorski narod neće izabrati ni sedam „celih“ poslanika pa je nejasno šta će biti sa preostalih 23. Po računici Koste Čavoškog izborom poslanika među 13 do 14 hiljada birača Crnogorci će biti „i6 puta ravnopravniji“ od Srba.

posmatraju makar i samo kroz prizmu Ustava i brojne neuslišene kritike i primedbe ljudi od struke, učiniće da vrlo skoro počnemo razmišljati šta se u međuvremenu događalo i šta nas je snašlo. A iz poširoke lepeze primedbi na tekst Ustava moglo bi se izdvojiti puno toga. Recimo — da je Ustav pravljen nedopustivo brzo, da su ga pisali „eksperti jedne partije“ bez značajnijeg. učešća ekonomskih stručnjaka, da nije logična i ispravna metodologija usvajanja tj. proglašavanja (dve republičke skupštine plus Savezno veće umesto Ustavotvorne skupštine). Zamereno je što je Ustav nemušt, a mnoge odredbe nedorečene tako da se 05tavlja mogućnost za voluntarizam i zakonodavcu omogućava da popunjava ustavne praznine onako kako se u tom trenutku opredeli politički vrh. Dalje, da je ustavom ostavljena i mogućnost veta zbog usvajanja odluka dvotrećinskom većinom, da će Crnogorci „biti ravnopravniji“, da se odustalo od principa „jedan čovek — jedan glas“. Osporene su i neke odredbe o ljudskim, građanskim i pravima nacionalnih manjina. Uz epitete da je opterećen „kardeljizmima“ Ustavu, tj. ustavopiscima, zamera se i podela suverenosti „koja je nespojiva sa pojmom suvereniteta“, Iz ugla ekonomista — u Ustavu nisu utvrđeni ni garantovani svi cicmenti tržišnog sistema, ne jemče se svi oblici svojine, izostavljen je pojam preduzeća bez koga nema tržišne privrede, pogoršava se položaj stranih ulagača, sveukupno — nova Jugoslavija biće polovično definisana и sferi ekonomskog uređenja.

No, ni ovakve kritike a ni mnoge druge nisu pokolebale naručioce i pisce Ustava. Čak nije bilo ni naročitog obaziranja na ozbiljne zamerke da je Ustav pravljen kabinetski i da je narodu uskraćena Javna rasprava. Tako je, uz redaktorske izmene, neznatna preinačenja nekih odredbi i kombinovanje pojedinih članova (sa 146 Ustav je „skraćen“ na 144 člana) i bez radikalnih promena „žabljačke verzije“ usaglašen predlog koji će 23. aprila razmatrati republički parlamenti. Sigurnost sa kojom se unapred govori O „zelenom svetlu“ daju komotne većine vladajućih partija u obe skupštine, a shodno tome ı u Saveznoj.

V. ILIĆ