Borba, Jul 17, 1992, page 8
8 PETAK 17 JUL 1992. GODINE
NAKON PRVOG UPISNOG ROKA NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU SLOBODNO JOŠ 2.517 BRUCOŠKIH MESTA
Sledeća šansa
u septembru
Drugi upisni krug od 1. do 10. septembra 0 Odlukom Skupštine Srbije mimo upisne kvote upisaće se još 2.729 kandidata koji su položili prijemne ispite u junu, ali su ostali „ispod crte“ 0 Van planiranih mesta u septembru konkurišu i državljani SRJ
Beograd. — Na 11 fakulteta Beogradskog univerziteta u drugom upisnom roku ostalo je još 2.517 mesta za buduće brucoše. Potencijalni · kandidati mogu konkurisati od 1. do 10. septembra. Odlukom Skupštine Srbije 14 fakulteta mimo prvobitno utvrđenog plana moći će da podeli još 2.729 indeksa, što baš nije dočekano sa velikim oduševljenjem, naročito na Farmaceutskom, Veterinarskom i Biološkom fakultetu. Brucoši ovih fakulteta postaće oni koji su položili prijemne ispite u junu, ali su zbog ranije utvrđenih kvota ipak ostali „ispod crte“. Upis ovih novopečenih akademaca je na nekim fakultetima u toku, a pojedine visokoškolske ustanove će ovaj posao okončati tek u septembru.
Za 9.040 (prvobitno propisanih) brucoških mesta konkurisalo je u junu 14.946 potencijalnih visokoškolaca, što je za 65 odsto više nego lane. Najžešća konkurecija bila je na Fakultetu za fizičko vaspitanje, na Arhitekturi, Defektologiji, Stomatologiji, Filozofskom, Filološkom i Ekonomskom fakultetu, gde se za jedno mesto borilo i po četiri-pet kandidata. Kvalifikacioni ispit položilo je 11.490 učesnika konkursa, odnosno 76,9 prijavljenih. Prag znanja na fakuiltetima društvenih nauka položilo je čak 90 odsto kandidata, a svega 50,8 odsto onih koji su se „borili“ za indeks jednog od tehničkih fakulteta. Upućeni kažu da
je ovakva disproporcija rezultat težine zadataka na kvalifikacionim ispitima. U junsko-julskom upisnom krugu na Fakultete Univerziteta u Beogradu upisano je ukupno 7.178 studenata prve godine (5.669 redovnih i 1.509 vanrednih). Najviše su popunjeni fakulteti društvenih usmerenja — 124 odsto, fakulteti medicinskih nauka — 98,1 odsto, a najmanje indeksa razdelje-
najmanje isti broj bodova koji je ostvario i poslednji upisani kandidat sa rang liste iz juna.
U drugom, septembarskom, upisnom-roku, mimo naknadno odobrene kvote Skupštine Srbije, Građevinski fakultet upisuje još 141 redovnog i 30 vanrednih brucoša, Rudarsko-geološki 450 redovnih i 64 vanredna akademca, Saobraćajni 153 (60), Tehnološko-metalurški 261 (45), Teh-
Dodatna brucoška mesta
Ukoliko ne bude nekih dodatnih izmena, po odluci Skupštine Srbije, a na predlog Vlade, 14 fakulteta upisaće još 1.580 redovnih i 1.149 vanrednih brucoša. Po dobijenom spisku, Arhitektonski fakultet treba da upiše još 34 redovna studenta, Građevinski 20, Elektrotehnički 115, Ekonomski i pravni po 200 redovnih i 300 vanrednih, Filozofski 218 (207), Filološki 157 (152), Fakultet za fizičku kulturu 35 (70) i Fakultet Narodne odbrane 50 (60).
Iako zbog prostornih, kadrovskih... i ostalih uslova Veterinarski, Farmaceutski i Biološki fakultet nisu u mogućnosti da prime nove brucoše, odlukom poslanika, Veterina treba da upiše još 50 redovnih studenata, Farmaceutski 40, a Biološki-75. Za ove fakultete Beogradski univerzitet je zatražio preispitivanje Skupštinske odlu-
ke.
Defektološki fakultet dobija mogućnost da primi još 60 redovnih i 20 vanrednih akademaca, Medicinski 250 redovnih, Stomatološki 41 redovnog i PMF 110 redovnih i 40 vanrednih studenata.
= =———==
no je na prirodno matematičkim fakultetima — 51,9 odsto.
Državljani SRJ koji su prethodno školovanje završili u inostranstvu za brucoški indeks moći će da konkurišu u septembarskom roku — mimo upisne kvote fakulteta koji su realizovali upisni plan već u prvom roku. I ovi kandidati moraju da polože prijemni ispit, a stiču pravo na upis ukoliko osvoje
nički u Boru 124 (30), FON 27 (17), FNO 13 (13), Veterinarski 15, Poljoprivredni 109 (140), Šumarski 70 (41) i PMF 517 (220). Matematički fakultet prima još 99 redovnih brucošs i 78 vanrednih, Fizički 304 (52), Hemijski 41 (60), Fakultet fizičke hemije 67 (20), Biološki 11 (10) i Geog-
rafski — samo šest vanrednih studenata prve godine. O. NIKOLIĆ
PRVO ISTUPANJE SULEJMANA UGLJANINA POSLE VIŠEMESEČNE ŠETNJE
PO EVROPI
Sandžak kao Tirol
Sjenica. — Juče je u Sjenici u prepunoj bioskopskoj sali govorio lider SDA dr Sulejman Ugljanin. To je bilo njegovo prvo istupanje posle višemesečnog odsustva iz Sandžaka i Jugoslavije. On je istakao da se ponovo vraća posle višemesečne borbe u Evropi i svetu za status muslimanskog naroda u Sandžaku i samog Sandžaka. Istakao je da je ta borba konačno završena povoljno za muslimanski narod koji će biti napokon ravnopravan u budućoj državi sa ostalim njenim narodima i građanima. Zato su dali garancije KEBS i Amerika.
— Sada je najvažnije da očuVate mir sa srpskim narodom koji je zaveden od strane rukovodstva Srbije na čelu sa Miloševićem i koji je žrtva sopstvenog komunističkog režima. Takođe, pozivamo srpski narod da prihvati miran život sa nama, ali da po svaku cenu zbaci sa vlasti sadašnji režim u cilju sopstvenog opstanka — naglasio je Ugljanin. . U Sandžaku 90 odsto vojnika ı rezervista su dobri građani koji su na silu mobilisani ı dovedeni sa ciljem da izazovu krvoproli-
с
ze, ali se Muslimani moraju suzdržati od svake provokacije, dodao je Ugljanin. Optužio je TV Beograd za informativnu blokadu i zato što služi samo interesima SPS i Miloševića. Sandžak će imati status autonomne regije, specijalne teritorije i demilitari-
zovane jedinice, nešto slično kao što je Tirol. Ako Bosna bude jedinstvena građanska država, onda će Muslimani u Srbiji imati status nacionalne manjine, a ukoliko bude podeljena na kantone, Muslimani će i u. Srbiji i Jugoslaviji biti narod. M. B
U najnovijem broju
"Monitor"
donosi:
n Božje ili đavolje poslanje: KAMO TI NAROD, RISTO?
e Za što Princ Nikola Petrović tvrdi da je Jugoslavija mrtvorođenče koje je prevarom prisvojilo ime?
n Na Prevlaku iz zaleđa, ili: ŠTA JE SUŠTINA
HRVATSKE OFANZIVE U HERCEGOVINI? e Istraga je u toku: KO TERORIŠE PLJEVLJANSKE
MUSLIMANE?
ri Ekskluzivno: Šta je sve vidio i zabilježio reporter "Monitora" kao saučesnik šverca robe iz Albanije? e Novi Crnogorski ustav: "ONAMO, 'NAMO", ili- ovdje? m Svešto odvas pokušavaju sakriti, u"Monitoru" se vidi! "Monitor" je istinski glas evropske Crne Gore!
Granice precrtale
penzionere
U Srbiji i Crnoj Gori danas ima oko 11,5 hiljada penzionera-izbeglica kojima penzije.ne stižu godinu dana
Beograd. — Oko 11,5 hiljada penzionera-izbeglica se u ovom trenutku nalazi na teritoriji SR Jugoslavije — više od 8.000 su
bivši stanovnici Hrvatske, koji
svoje penzije iz ove republike nisu primili skoro celu godinu (a neki i duže), dok su njih oko 3.000 _ Бозапзко-ћегсероуаска penzioneri, kojima redovna mesečna primanja ne stižu od marta ove godine.
Penzioneri-izbeglice su tek jedan segment ukupnog problema tzv. međurepubličkih penzionera, kojih na području bivše SFRJ danas ima oko 100.000 i koji su zbog „međudržavnih“ nesporazuma dovedeni u težak materijalni položaj. Prema rečima Ljubivoja Bogičevića iz Saveza zajednica penzijskog i invalidskog osiguranja Jugoslavije, ovaj Savez Je pokrenuo inicijativu da se do uređenja međudržavnih odnosa bivših JU-republika uredi makar pitanje penzija. Do sada je, međutim, postignut sporazum jedino između Hrvatske i Crne Gore i on funkcioniše. Osnovni razlog za nezaključivanje sporazuma između drugih fondova je nemogućnost postizanja dogovora oko kursa različitih novčanih jedinica.
Taj kurs je, naime, u početku bio, kako kažu u Savezu, ravnopravan, odnosno — jedan prema jedan. Ali sada se u Sloveniji, na primer, insistira na odnosu jedan tolar za 6,6 jugo-dinara, dok se u Hrvatskoj utvrđuje odnos jedan hrvatski di-
nar za četiri jugo-dinara. Međusobni odnos valuta je takav da je krajnje nepovoljan za srpske i crnogorske penzionere koji žive u Sloveniji ili Hrvatskoj. Sredstva za ove penzije je Republički fond Srbije dostavio Poštanskoj štedionici i čini to redovno, a kakva je njihova dalja sudbina zavisi od dogovora o odnosu уаluta. Najnepovoljnije je stanje penzionera koji su svoje pravo 05tvarili kod hrvatskih, slovenačkih i bosansko-hercegovačkih fondova. Njih oko 13,5 hiljada svoje penzije nisu primili od aprila i ovde je, po svemu sudeći, reč o priključivanju embargu svetske zajednice. Do sada je ovaj problem rešavan tako što su za ove penzionere u Srbiji izdvajana sredstva Republičkog fonda. Posebna je priča bosansko-hercegovački fond, koji je, kako se moglo čuti, čak i oštećen u ratnim sukobima i iz koga je obustavljena svaka isplata još marta. U toku su neki pregovori sa novoustanovljenim Penzijskim fondom Srpske republike BiH, koji bi navodno mogao obezbediti isplatu penzija između SRJ i SR BiH.
Sankcije Saveta bezbednosti su uticale i na to da su prestale da stižu penzije iz inostranstva (zadnje su isplaćene u maju). Ovim je pogođeno oko 58.000 inostranih „penzionera, čije ukupne godišnje penzije iznose oko 220.000.000 maraka.
E. PETRONIJEVIĆ
REFORMSKA DEMOKRATSKA STRANKA VOJVODINE O PANIČEVOJ VLADI
Podrška sa zadrškom
Novi Sad. — Bez obzira na odsustvo legitimiteta sastava Savezne skupštine koja je konstituirana nakon izbora koji nisu bili ni fer ni demokratski, polazeći od realno pristune situacije, Reformska demokratska stranka smatra da treba pružiti svaku podršku predsjedniku Vlade Milanu Paniću u realizaciji neposrednih ciljeva koje je zacrtao.
Ovo će biti neophodno, smatraju „reformisti“, što je već početna atmosfera u samoj Skupštini ukazala da su u njoj koncentrirani eksponenti dosadašnje anahrone i pogubne politike, te je realno pretpostaviti da će Vlada u svojim pozitivnim nastojanjima imati najvećeg protivnika baš u Vijećima svoje Skupštine. To je još jedan razlog za hitno obezbjeđivanje demokratskih uslova za što skorije održavanje novih izbora na svim nivoima.
Izvršni odbor glavnog odbora RDSV sa žaljenjem konstatira da predsjednik Panić već pri prvom iskušenju nije uspio da odoli pritisku SPS. Jedino time
se može objasniti da su se u novom Kabinetu našla mjesta i za dva ključna ministra republičke vlade, čija dosadašnja politika nema nikakve dodirne tačke sa najavljenim programom gOspodina Panića, smatraju vojvođanski „reformisti“, posebno ukazujući na imenovanje Vladislava Jovanovića, čime je, po njihovom mišljenju, ugrožen preko potreban kredibilitet za pregovore sa međunarodnom zajednicom. Izraženo je očekivanje da će Milan Panić, kad mu vrijeme dozvoli, izvršiti odgovarajuće podešavanje i pojačati najavljeni ekspertni karakter Vlade.
Zbog potrebe zamrzavanja aktivnosti u radu Stranke prof. dr Momčilo Grubač i akademik prof. dr Tibor Varadi to su učinili. Za vršioce dužnosti šefa resora za politički i pravni sistem imenovan je na sinoćnoj sjednici prof. dr Nenad Dimitrijević, a za predsjednika Komisije za međuncionalne odnose prof. dr Dejan Janča. LP
Panić primio ruskog ambasadora
Beograd. — Predsednik savezne vladc Milan Panić primio je juče ambasadora Rusije u Jugoslaviji Genadija Šikina i zadržao se s njim u dužem prijateljskom razgovoru.
Tom prilikom ambasador Šikin uručio je Milanu Paniću pismo ruskog premijera Jegora Gajdara. Premijer Gajdar čestitao je Milanu Paniću izbor za predsednika savezne vlade i izrazio ubeđenje da će Panićev rad korisno uticati na veze Rusije i Jugosla-
vije, kao i nadu da će njegovi energični napori za razrešenje jugoslovenske krize, biti uspeš-
i.
Ambasador Šikin uručio je Paniću i pismo ministra inostranih poslova Rusije, Andreja Kozireva, koji je Paniću takođe čestitao izbor i izrazio nadu da će njegov izbor označiti prekretnicu u razvoju događaja u SavezZnoj Republici Jugoslaviji, ponudivši istovremeno čvrstu podršku Rusije.
ai