Borba, Jan 19, 1993, page 23
BORBA UTORAK 19. 1. 1993.
MILOŠ PETROVIĆ, PIJANISTA, KOMPOZITOR
Covek
Ivica Petrović
- Miloš Petrović, pijanista i čembalista, docent Muzičke aka-
demije u ovom trenutku je svakako jedan od istaknutijih muzičkih umetnika mlađe generacije. Njegobe muzičke kreacije, kompozitorske i interpretativne, kreću se u rasponu od elektroakustičke i kamerne, do džez muzike, kojom se sada najviše bavi, a Miloš Petrović Je i autor romana „Žitije Mardarija monaha“. Svoje muzičke radove nedavno je predstavio na gostovanju u Berlinu:
— Na poziv Instituta za saradnju sa Istočnom Evropom, u Berlinu sam proveo osam dana zajedno sa mojim kolegom kompozitorom Milimirom Draškovi-
ćem. Tamo smo napravili mu-.
zičku radionicu za koju su se prijavili nemački muzičari, a nakon toga sam održao i dva koncerta, a ceo taj ciklus se zvao „Vizantija i posle“. Znači, upoznali smo ih sa starovizantijskom muzikom i njenim kasnijim uticajem na srpsku muziku. BORBA: Da li je bilo moguće izbeći pitanja o politici?
PETROVIĆ: Mi smo tamo bili u kontaktu sa ljudima iz umetničkog sveta, ali svejedno, ta su pitanja bila neminovna. Pokušavao sam da im objasnim da su oni zasuti nekim informacijama koje su uvek pristrasne, ili da se zločini događaju sa obe strane, ja ne mogu da utvrdim ko ih više čini, svaki zločin je užasan. Kada sam im rekao neke činjc-
nice za koje oni nisu čuli, shvati--
li su da je istina negde na sredini. B: Vi zaista „u oĐoj situaciji“, kako se kaže, izuzetho mnogo radite, kako Vam je stoga zvučala svojevremena želja nekih kulturnih radnika da u kulturi sve stane u znak protesta?
P: Mislim da ovde među umetnicima nikada nije postojao ta-
kav stepen solidarnosti i jedno- -
umlja pa je bilo jasno da je tako nešto u ovoj sredini nemoguće. Ja ne mogu da ne radim, meni je sada najzrelije doba života, neke stvari su mi se razjasnile u tom umetničkom smislu. Ako bi, zaista, sve stalo, mislim da bih se priključio, ali u ovakvoj nekoherentnosti mislim da je to uludo.
B: Odlučili ste se da pišete o jednom prilično neistraženom istoriJskom razdoblju. Zašto baš Vizantija i koji su književni uzori jednog muzičara poput Vas?
P: Osećam potrebu da se bavim onim što poznajem, to bi moglo da se odnosi i na moj džez opus. Ranije je to uvek bilo vezano za Afriku, pa za Južnu Ameriku, a
sada sam pokušao da napravim.
simbiozu, gde je u prvom planu muzika koja pripada Levantu, dakle, ne samo pravoslavcima, tu su i Jermeni, Gruzijci, Turci, Španci, Marokanci... Ovde je, inače, jedan od najvećih vizantoloških instituta na svetu, ali je njegov rad uvek bio u drugom planu. Kada sam počeo time da se bavim, shvatio sam da sam o tome znao manje nego o civilizaciji Maja. Što зе Нсе озор гоmana najveći uticaj je bio žitija, a s druge strane, u nekom estetskom smislu, najviše cenim Prusta, Andrića i Kafku.
B: Ipah, iza tog postmodernog ruha Rhriju se i neke druge ideje?
P: Osnovna ideja romana je da je pre mnogo godina, ko zna kada, istorija krenula pogrešnim putem, i da je neko prirodno ljudsko stanje biti bez istorije. Onog trenutka kada čovek učestvuje u istoriji, i kada deluje svesno na neke promene, |I kada ima taj neki dijalektički naboj u svom življenju, tada počinju nesreće. Taj moj junak Mardarije, ili Toma Sloven, je neko čiju sam ja autobiografiju pokušao da napišem, i da kroz njega sprovedem to moje mišljenje o istoriji i civilizaciji.
B: Ako se složimo da je ovom na-
rodu potrebna i neka druga muzi-
„Revolveri” — bez predaje
Bend „Revolveri“, vlasnik je novog muzičkog materijala koji će se uskoro pojaviti u nekoj od domaćih kuća (izbor ı nije veliki). Osam kompozicija koje su snimili, rezultat su dvogodišnjeg rada, produkciju је гад а grupa uz pomoć Vlade Markovića i Bobana Petrovića, koji je bio majstor tona na šest kompozicija. „Revolveri“ su bend pobednik „Zaječarske gitarijade 1991“ Osim što je poznat po tome da pa sačinjava nešto članova „Električnog orgazma“, širu popularnost počeo je da stiče kom-
- FOTO: V. V. MIJUŠKOVIĆ
pozicijom „Nema povlačenja, nema predaje“, koja je bila neka vrsta zaštitnog znaka Studentskog protesta 92. Verovatno će takav naziv imati i ova ploča, iza koje stoji firma „Knum media“, iz Beograda. Inače, reč je o muzici koja, iako deluje pomalo „dejt“, ipak potrebna domaćoj sceni. Uz primedbu da kvalitet materijala nije ujednačen, i da na ploči ozbiljnog benda ne bi smeli da se nalaze stihovi „Ti imaš svoj topao krevet, posao i „doručak u pola devet a ja živim 24 sata dnevno rokenrol“ l.P.
Х
ka osim narodne, kako je približiti? P: — Mi smo negde na pretposlednjem mestu po broju muzičkih škola, i mislim da od toga treba početi. Po manjim, a i većim mestima u Srbiji, postoji potpuna ~ „nezainteresovanost, čak ı onog stručnog kadra koji radi u muzičkim školama, da dolazi na koncerte. Da bi se ti koncerti održavali, oni moraju da budu za nekog. Druga stvar je mentalitet, ja znam da Beograd trenutno ima oko 25 svet-
da li i Vi pripremate teren za odlazak? P: Moj cilj je uvek bio da ne živim na Zapadu, jer volim da živim u zemlji u kojoj sam rođen. Mislim da će se politička situacija srediti, i da će se embargo za mog života skinuti. Tako, mislim da nastavim te veze, i da ću napolju svirati sve češće i češće, jer verujem da za to ima interesovanja. B: Koncert koji ste nedavno održali i planovi?
skih umetnika, međutim, njihov prvi i drugi koncert su obično masovno posećeni, ali pošto kod nas ljudi smatraju da svako može da igra samo jedno leto, već druge sezone niko nema želju da ih čuje. Dakle, njih interesuje samo ono što miriše na neku senzaciju, stvar o kojoj se priča a ne sam kvalitet. A deo toga je festivalski mentalitet, BEMUS je uvek pun.
B: Ozbiljna muzika ipak, najlakše probija blokadu, no, mnogi odlaze,
Pi To je početak saradnje kojom sam izuzetno zadovoljan, sa triom Bahanal, na tom koncertu smo izveli dela Mihajla iz Peći, jedinog srpskog baroknog kompozitora, a u drugom delu jednu moju svitu koja ulazi u projekat „Istorija Vizantije“, gde nameravam da dodam udaraljke i da tako sviramo i ovde i u inostranstvu. Za 11. februar, planiram i koncert sa pijanistom Šandorovim, kada ćemo svirati dva Bahova koncerta za dva klavira i dela dvadesetog veka.
Najbolje rok-knijige 92.
Pored godišnjih lista najboljih ploča u raznim kategorijama, kritičari. engleskog časopisa „Voks“ izabrali su i deset najboljih rokenrol knjiga u 1992. godini. Na prvom mestu se nalaze ravnopravno dve knjige:
1. „Morisi i Mo“, Džoni Rogan, (Morrissey and Marr: the severed alliance);
Džoni Rogan je autor značajnih istraživačkih knjiga o roku, ali svakako nije očekivao takvu reakciju od vođe „Smitsa“ Morisija, koji je autoru poželeo brzu smrt. Kontroverzna knjiga o najuticajnijem britanskom bendu osamdesetih je, po rečima Morisija sastavljena od 75 odsto laži.
2. „Kompletna hronika BitIsa“, Mark Levison, (The complete Beatles chronicle);
Definitivne trivijalnosti o BitIsima na 365 strana, autora koga zovu Šerlok Holms rokenrola.
3. „Avantura zvana Rolingsto-
uns“, Stenli But (The true adventure of the Rolling Stones),
Originalno izdata 1985, ali svakako najbolja knjiga o grupi Rolingstouns;
4. „Moja lična priča“, Brajan Vilson, (Wouldn't it be nice: My own story);
Priča o životu ludih Mocarta pop muzike. Ironija je da je ludilom zakačen neko ko je napisao
„najsunčanije“ pesme u pop muZici. 5. „Engleska sanja“ („England's dreaming“), Džon Sevidž, Najinformativnija knjiga o engleskom panku pojavila se, eto, tek 1992. godine;
6. „Elton“, Filip Norman,
Priča o Eltonu Džonu, čoveku koji je na vrhuncu karijere učestvovao u svetskoj prodaji ploča sa čitava tri procenta!
7. „Uvod u grupu REM“, Markus Grej, (It crawled from the south: an REM companion)
U odsustvu definitivne biografije, ovo je ultimativna knjiga o grupi REM.
8. „Priča o Velvetima“ („The Velvet Undergroun handbook“), M. C. Kostek.
9. „Mrtvi Elvis“, Grejs Markus, („Dead Elvis“),
Markusova prva čitljiva knjiga nakon „Misterioznog voza“, ovoga puta, čudno, o Elvisu Prisliju; 10. „Stvaranje Brusa Springstina“, Mark Eliot i Mark Epel, (Down thunder road: the making of Bruce Springsteen),
Prva knjiga o Springstinu koja ga ne tretira kao Gandija, što je ı razumljivo jer je Epel prvi Springstinov menadžer.
(5
ге 05
Мопјем Безћејег Мадопе
Мајбгхе prodavana knjiga svih vremena u Velikoj Britaniji, još od vremena „Ljubavnika Ledi Četerli“ je, knjiga Madonin „Seks“. Za prvih 24 sata prodaje u Britaniji prodato je 60.000 primeraka po ceni od 25 funti. U isto vreme, negde u Holivudu, Madonu su odbili da puste u noćni klub pre nego što dokaže svoj identitet i da ima više od 21 godine. Sve se završilo njenim pretnjama da će kupiti klub i mahanjem platinastom Amerikom ekspres karticom.
Merkjurijjeva розћотпа р!оса
Smrt u šou biznisu nikada nije dovoljan razlog da se prekine nečija diskografska aktivnost, nedavno se u prodaji pojavio „Fredi Merkjuri album“. Materijali su uglavnom sa ploče „Loš momak“ „Mr. bad guy“).
„АВА“, ропомо
Ipak, da u pop biznisu zaista nešto nije u redu, potvrđuje i „rivajvi“ neslućenih razmera grupe ABA. Pored orginalne kolekcije najvećih hitova pod nazivom „Gold“, već se pojavilo više grupa i albuma koje se bave samo kompozicijama ovog švedskog sastava.
„Božamsfvena“ Kalas
Ultimativno-esencijalne kompilacije dobijaju i klasični umetnici, takav je recimo projekat kompanije EMI, na kojem su najbolji radovi operske dive Marije Kalas.
Ploča se zove „Božanstvena“ „La Divina“
Novi „Vampiri“
Uskoro u izdanju kuće ZAM izlazi i novi projekat beogradske šubidubivubapbap grupe „Vampiri“, pod naslovom, „BB“. Na ploči Se se nalaziti novi hitovi, zajedno sa numerama iz filma „Mi nismo anđeli“
Rekeri profiv diskografskih kuća
Pop i rok zvezde su otvorile novu sezonu suđenja: ,Toking heds“ od EMI zahtevaju 750.000 dolara, Sting, tuži menadžera koji ga je ojadio za 4 miliona funti, Liza Stensfild, želi da zabrani objavljivanje njenih demosnimaka iz 1984. godine, Džordž Majkl, koji zapravo nije znao šta traži od kompanije SONI, takođe traži pravdu pred sudom. Sve zbog героб Ккапсса
Em Si Hemer ima ozbiljne probleme zbog svog političkog opredeljenja, njegova podrška republikancima nije naišla na oduševljenje crnih obožavalaca, koji su većinom glasali za demokrate u Americi. Njegovo carstvo, koje je sačinjavala diskografska kompanija, menadžerska kompanija, vile i trkački konji zbog toga ima finansijske probleme.