Borba, Oct 21, 1993, page 2

{DNEVNIK

AKO VLADA NE ODOBRI POSKUPLJENJE HLEBA Pekari. ce sami formirafi cene

Beograd. — Kilogram hleba od sutra treba da košta od 7.430 do 12.160, zavisno od vrste. Ukoliko republička Vlada ne odobri ovo poskupljenje koje je više oko 154 odsto u odnosu na traženo u zahtevu od 15. oktobra, proizvođači hleba će samoinicijativno korigovati cenu, zaključeno je na jučerašnjem sastanku u „ZŽitozajednici“.

Cena hleba trebala bi da se automatski menja svakih 10 dana u skladu sa porastom nemačke marke, zaključili su Đekari, a ovaj predlog je podržao i Rado-

5

Trka vekne sa cenom: Da bi se Киро hleb valja poranifi

mir Bubanja, savetnik u Vladi Srbije. Od Vlade Srbije pekari traže da se hitno odobre sredstva iz primarne emisije koja bi bila usmerena u proizvodnju, remont postrojenja i kupovinu vozila, jer je vozni park u stanju raspadanja. Pošto većina radnika u pekarskoj industriji prima platu oko 60 odsto od zagarantovanog minimalca i sa zakašnjenjem od dva meseca, iako prebacuje normu od 15 i više odsto, proizvođači hleba od Vlade traže da iz primarne emisije „obezbedi sredstva za isplatu lič-

= тћ доћодака, Као 1 sredstva za pokriće astronomskih gubitaka nastalih zbog držanja cena hleba pod kontrolom. |.

— Nikad više nismo proizvo-dili, a ekonomska situacija nije nikad bila katastrofalnija. Na“ma je prihod deset puta manji

" од зите za isplatu minimalaca. Podigli smo kredit da bi podelili plate za prošli mesec, a ne znam

kada i kako ćemo ga vratiti. ·Predlažem da ukoliko Vlada danas ne odobri cene prema jučerašnjim troškovima, sami korigujemo cene, pa neka vraćaju, tuže nas i zatvaraju, kaže Stanislav Beljin, direktor „Ratara“ iz Pančeva.

Stanko Blagojević, direktor Beogradske pekarske industrije tvrdi da će pekari nerado štrajkovati, ali će ih teška finansijska' situacija primorati da obustave proizvodnju.

— Niška pekara je bila prinu-” đena da prva obustavi proizvod-

ec

Kilo hleba od 7.430 _

do 12.160?

"Umesto da kilogram hleba koš-

ta od 3.600 do 5.200, što je traženo u zahtevu od 15. oktobra, a Vlada je na jučerašnjoj sednici koja nije bila završena do zaključenja ovog broja lista, trebalo da prihvati, pekari su juče ponudili novu kalkulaciju. Polubeli hleb će koštati 7.430 po kilogramu, dok će vikend-polubeli stajati 9.460, a beli 8.740 po kilogramu. Beli vikend hleb će u maloprodaji stajati 10.840, a specijalne vrste će koštati više od 12.160 dinara po kilogramu. :

nju jer nema brašna niti para da ga kupi, kaže direktor „Zitopeka“ Tomislav Jovanović. Ukoliko Vlada ne dozvoli povećanje cene, Nišlije će 26. oktobra stupiti u generalni štrajk. 5. Ј.

- vredne dinare pretvorili umarke.

KOSOVSKE TERMOELEKTRANE

Struja na „bozju veresiju“

Priština. — Govoreći o tome koliko će struje zimus termoelektrane Kosovo A i B moći da isporuče u elektroenergetski sistem Elektroprivrede Srbije, Petar Kostić, pomoćnik generalnog direktora EPS je na jučerašnjoj konferenciji za štampu istakao da su pretprošle zime agregati u kosovskim termoelektranama održavali elektroenerpgetski sistem, prošle u vreme najveće potrošnje uskakali radeći dnevno i sa hiljadu megavata instalisane snage. Kako će, međutim, biti ove, zavisi od niza predvidivih i nepredvidivih okolnosti. )

Za sada su spremna prva tri agregata na Kosovu A. Na „četvorki” kvar još uvek nije lociran, a „petica“ će krenuti kada krajem ove nedelje u nju bude ugrađen deo koji je MIN Niš pristao da isporuči „na božju veresiju“: Jer, iz primarne emisije kosovske termoelektrane još uvek nisu dobile obećane pare za remont. Dva agregata Kosova | A su „izašle iz revizije“ i moći će da proizvedu onoliko struje, koliko za njihov rad bude obezbeđeno uglja.

Kako sada stvari stoje, da bi proizvodnja?”u kosovskim elektranama krenula neophodno je obezbediti 400 tona | mazuta i lož ulja za startovanje, lužinu — hemikaliju bez koje termoelektrane ne mogu da rade, a čija je nabavka otežana zbog sankcija, ali i domaći“ potrošni materijal. Kako rekoše, nemaju ni dovoljno kreča.

Ipak, u ugljenokopima i termoelektranama na Kosovu su optimisti i nadaju se da će uspeti da prizvode struju i ove zime, da će povremeno moći da „izvuku“ proizvodnju od hiljadu megavata, a da neće raditi sa manje od 700 do 800 megavata. J. Puiniković

Hleb hrana za stoku ·

Kikinda. — Kupiti veknu hleba u Kikindi poslednjih dana postaje odlika uspešnosti. Naime, hleb mogu da nabave samo oni građani najvećeg 5еvernobanatskog grada koji ustaju sa prvim petlovima, ili oni koji imaju vremena i strpljenja da stoje u dugačkim redovima pred prodavnicama. Kikindska Pekara, a to je rekao i direktor Čeda Rodić, proizvodi čak 30 odsto više vekni od uobičajenih količina. Mnogi žitelji ovog regiona kupuju velike količine hleba i koriste ga, umesto za trpezu, kao hranu za stoku. Ovoj praksi nije se stalo na put ni ograničavanjem količina hleba koje se mogu kupiti, jer je nemoguće kontrolisati sve prodavnice, a trgovci opet nastoje da što pre prodaju hleb kako bi nabavili novu robu ili bez-

M.L.

Deljenje higijenskuh paketau Vojvodini: Novi Sad. (Tanjug). — Iz distributivnog centra Crvenog krsta Vojvodine (CKV) u Novom Sadu, u toku je raspodela opštinskim organizacijama oko 30.000 hibijenskih paketa, koliko je za ovaj mesec kao donator obezbedila Evropska zajednica. Sekretar CKV Dragica Borozan izjavila je da je pakete, koji sadrže prašak, šampone, toaletni papir i druga sredstva za higijenu, ova humanitarna organizacija primila preko Federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca za potrebe izbeglica ı medicinskih ustanova na području

Vojvodine.

Iz distributivnog centra svakodnevno.se Šalje i

Vojvodine.

hrana za 141.000 izbeglica smeštenih kod porodica, ili u objektima kolektivnog boravka širom -

Skuplje cigarete u Crnoj Gori: Podgorica. (Tanjug) — U Crnoj Gori su poskupele cigarete Duvanskog kombinata u Podgorici za 110 posto.

Po novim tarifama, koje su juče stupile na snagu, paklica kratko „Pointa“ staje 10.000, „Lovćena 12.000, dugog „Pointa“, „Lovćena lux“ i belog „Pointa“ bez filtera 15.000, dok paklica crnog „Poin-

ta“, takođe bez filtera, košta 20.000 dinara.

~

| BORBA ČETVRTAK, 21. 10. 1993.

NAJAVLJENA EKONOMSKA PLATFORMA DEMOKRATSKE ОРОДОЈЕ ·

e 1 | e Javnim radovima • · - 5 iz katastrofe

_— Prvi put sve relevantne de-

mokratzske opozicione stranke okupile su se oko jednog prvorazrednog, ne samo ekonomskog već i političkog pitanja da se javnosti predoči racionalna ekonomska alternativa za katastrofalnu privrednu situaciju u koju je dovedena zemlja zahvaljujući vladajućoj partiji.

"Ovako je dr Nikola Milošević predsednik „Srpske liberalne stranke na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Međunarodnom pres centru najavio trodnevni skup 14 opozicionih partija i Nezavisnog sindikata Srbije u Sava centru koji počinje sutra, a ima za cilj da dovede do zajedničke ekonomske platforme demokratske opozicije. — Ako tu bude znak budućeg udruživanja srpske: opozicije oko ključnih i ekonomskih ciljeva biće to i više od onoga čemu smo se nadali rekao je prof. Milošević čija je stranka inače i glavni organizator ovog skupa.

Miodrag Milosavljević iz SPO nagovestio je osnovne linije buduće platforme, po viđenju ove stranke: neophodan je rok od tri godine da bi zemlja izašla iz ka-

tastrofe, akcenat je na javnim

radovima (pruge, putevi elektrane) i stambenoj izgradi a ti poslovi bi po rečima Milosavljevih doveli do pune zaposlenosti.

— Imamo ponuđene kredite Evropske investicione bafike EZ i Svetske banke. MME nas je obavestio, pošto smo im poslali naš program, da možemo računati na njihovu punu podršku ako u tri godine uspemo da održimo inflaciju na godišnjem nivou od deset odsto — rekao je. Milosavljević.

Na pitanje zašto bi smo menjali socijaliste kad oni već grade i brze pruge i puteve, Milosavljević je odgovorio da su socijalisti uspeli da izgrade samo jednu deonicu puta od Pazove do Novog Sada i tu stali i da danas nemaju ni otvoreni ni ZatVOreni investicioni ciklus na građevinski materijal. Prof. Milošević dodao je tome, da bez inostranih sredstava i neke vrste „Maršalovog plana“ nema spasa, ali je za to potrebno da ova vlast siđe s trona jer kapital iraži sigurnost, a u ovakav režim niko neće da ulaže. i

Prof. Milošević je odgovorio i na novinarsko pitanje da li opozicija pravi. ražanj (ekonomski program) dok je zec (vladajuća partija) još uvek u šumi, odnosno čvrsto na vlasti?

| — Nemojte zaboraviti da naš problem nije zec u šumi, nego medved sa vratom. A kad njega oteramo, onda će zečevi doći sa-

mi. “1. Јаков!

PRIVREDNA KOMORA JUGOSLAVIJE

Pogrešna politika ispraznila rafove

Beograd. — Država je pogrešnim ekonomskim merama ubila proizvodnju i trgovinu, a ona Živi lagodno koristeći novac iz primarne emisije. Rezultati toga su prazne prodavnice i diktat crnog tržišta. Na pomolu je prestanak rada velikog broja predu-

· zeća i masovno otpuštanje rad-

nika na prinudne odmore. Pored ovih ocena članovi Odbora za trgovinu i turizam Privredne komore Jugoslavije juče su upozorili da se za poslednja četiri meseca iz, jugoslovenske trgovine u nelegalne privredne kanale preselila roba vredna 800 miliona nemačkih maraka. Dinar je potpuno proteran iz međutrgovinskih plaćanja, a devizna cena nerealno procenjena. Takvo stanje nimalo ne zabrinjava „vlade i ministre praznih prodavnica“ jer oni veruju da se

bonovima može obezbediti uredno snabdevanje građana. — Vladina politika dovela je do toga da zbog socijalnih problema sindikati u preduzećima preuzimaju vođenje poslovne politike, mada·je svima jasno da nije rešenje u smeni direktora već u drugačijim ekonomskim merama — rekao je Risto Džodžo, direktor „Centroslavije“. Slobodno formiranje cena OSnovni je preduslov da se pokrene proizvodnja i popune prodavnice. Pored toga nužna je izmena „monetarnog đSsistema, učešće banaka u poslovnim potezima i ukidanje državne prisile nad poslovnim rukovodstvom, jednoglasno su zaključili članovi Odbora, ističući, da će, ako se to ne ostvari, uskoro sve radnje biti zatvorene. M.V.

KAKO OBRAČUNAVATI MINIMALAC

Cene dotukle „korpu“.

Beograd. — Prilikom prekjučerašnjeg korigovanja najniže septembarske zarade, za osnovu nismo uzimali bazičnu potrošačku korpu. Razlog za to je stravična eksplozija cena na malo najosnovnijih artikala. Pored ovog ima i još par razloga. Tako, recimo, neka preduzeća, pored zarada u novcu, radnicima dele deo zarade ili, pak još po jednu zaradu u namirnicama, a (iako to slabo ide u poslednje vreme) sindikati u preduzećima još nabavljaju osnovne namirnice po povoljnim cenama.

Ovo je juče za „Borbu“ rekao Miroljub Vukadinović, · član Predsedništva Veća Saveza sindikata Srbije, odgovarajući na pitanje kako su tri pregovaračke

strane došle do sume od 350.000 dinara kojom je korigovana ranija septembarska najniža zarada od 162.000 dinara. Potrošačka korpa, kao osnov za minimalac, nema više svrhe, obzirom

| na eksplozije cena osnovnih roba. Naš sagovornik je, na kraju dodao, da preduzeća koja su radnicima pre prekjučerašnje korekcije septembarskog minimalca, isplatila raniji od 162.000 „dinara, nemaju pravo na povećanje i dodatnu isplatu do 350.000 dinara. Ona toja nisu do 19. oktobra: isplatila zarade, mogu isplaćivati radnicima novi minimalac. 6.2.

NO