Borba, Jan 28, 1994, page 3

пева = 4 им

BORBA PETAK 28. JANUAR 1994.

START STABILIZACIONOG PROGRAMA — AUTORI, UREDBODAVCI | PRIVREDNICI LICEM U LICE

Prva· ohrabrenja

RBeograd. — U razgovoru sa oko 200 poznatih prvrednih rukovodilaca u Privrednoj komori Jugoslavije kreator našeg, valjda spasonosnog super dinara, prof. dr Dragoslav Avramović je izrazio čuđenje kako je, recimo neko za samo tri dana, koliko njega nije bilo u zemlji mogao ozakoniti nekakve inflacione kamate od milion i milion i po odsto a hiperinflacija je presječena. Dr Avramović je inače izrazio zadovoljstvo dvema stvarima, uočenim za protekla dva—lri dana: brzim zaustavljanjem rasta cijena i odlučnim reagovanjem vlasti, da brzometno usvoji odluke i uredbe u fiskalnoj sferi, kako bi se u narednih šest mjeseci — najdalje, budžetski deficit poprilično uravnotežio. Za održanje i produženje tog dobrog početnog starta Avramović ističe četiri bitna uslova. Prvo, debirokratizacija privrede, jer je previše kontrola, kontrolora, uredaba, izmjena, superuredaba itd. Bez obzira da li se radi o državnim, društvenim ili privatnim preduzećima sva moraju pripadati isključivo tržišnoj a ne

BANKE PROFUNKCIONISALE

Zamena sa zadrskom

Skok iz hiperinflatornog u konvertibilni dinar Danke su, prema tvrdnjama bankara, izvele bez prevelikog ugruvavanja. Posle prva dva dana zastoja, program je, što se rada sa građanima tiče, počeo da se sprovodi — juče su banke uglavnom prodavale i kupovale dinare i devize. Evo šta nam je u nekoliko poslovnih banaka rečeno o to-

me kako proglašena konvertibil-

nost novog dinara u praksi funkcioniše. — Na šalterima „Beobanke“ nema problema sa isplatom penzija, niti sa kupoprodajom konvertibilne valute. Pošto su dinari stigli u ponedeljak popodne, istog dana uveče već su počele isplate, a od utorka je u svim ekspoziturama počela promena deviza za dinare i obrnuto. U našu banku građani više donose devize da ih zamene za konvertibilni dinar, nego što hoće da za te dinare kupe valutu. Proет je najviše sa apoenskom strukturom i dinara i deviza. U tom slučaju moguće je taj iznos upisati na štednu knjižicu i podići ga već narednog dana kad stigne sitnina, kaže Vukašin Morić, direktor Štedionice „Beobanke“.

U „Beobanci“ su juče bili povući redovi, uglavnom penzionera koji su želeli što pre da podignu svoj novac sa tekućih računa. Prema Morićevim rečima nema razloga za žurbu, pošto su sve penzije- pokrivene u novim dinarima, pa nema

"ис „Бе

Neki imaju, neki nemaju

administrativnoj privredi. Drugi uslov je — konkurentnost. U mnogo čemu kao kaže Avramović skuplji od svijeta, iako su nadnice zaposlenih u nas niže i od najnižih. Sankcije pojeftinjuju naš izvoz i poskupljuju uvoz ali se ipak teško oteti utisku da sa tako niskim nadnicama u takvoj situaciji cijene ne bi smejle biti iznad onih kod naših susjeda. Ne snize li cijene, privrednici će uskoro izgubiti tržište pod naletom stranih, legalnih ili ilegalnih uvoznika, a onda će od države da traže zaštitu domaće proizvodnje. Treće, kazao je Avramović niže cene nisu moguće bez rada i discipline, mnogo većih nego što ih sada praktikujemo. Četvrto, efikasnost i fleksibilnost administracije su Više nego nužni.

Avramović se, uz to ne slaže s projekcijom Savezne vlade da je pad proizvodnje neminovan u prvo vrijeme. Zašto, ako imao stabilizovane cijene, realne kamate i stabilan dinar? Zar to nije dovoljno da se zalihe redukuju, proizvodnja pokrene i nadnice porastu.

ni ograničenja u isplatama.

U Poštanskoj štedionici je, prema rečima Gordana Đujića, zamenika direktora uglavnom završena isplata civilnih penzija, a juče su krenule vojne, poljoprivredne i zanatlijske. Pošto je Štedionica pretrpela veliki pritisak penzionera koji su hteli što pre da podignu novac, bili su uvedeni limiti u pojedinačnim isplatama, ali novca kako nam je rekao Đujić, za sve ima dovoljno. Početkom iduće nedelje biće saopšteno od kada će čekovima Poštanske štedionice koji glase na nove dinare, moći da se plaća. Što se menjačkih poslova tiče, Poštanska štedionica je započela sve konverzije, osim prodaje deviza, za koju nije ovlašćena. Dakle, moguće je zameniti devize za nove ili stare dinare, kao i nove dinare za stare.

„Slavija banka” je takođe juče isplaćivala onoliko novih dinara koliko su štediše imale na svojim računima. Jedino je prvog dana bilo ograničenja, zbog toga što nije bila prispela dovoljna količina novih dinara. Što se prodaje deviza tiče, prema rečima Miše Smiljanića, direktora za poslove sa stanovništvom Slavija banke, po jučerašnjem uputstvu o primeni odluke za zamenu novčanica, prispeloj iz Narodne banke Jugoslavije, moguće je kupiti do 100 maraka za nove dinare, a za veće iznose potrebno je za-

Evo kakvu smo sliku zatekli na šalterima nekoliko banaka koje smo juče obišli. U „Beobanci“ i Poštanskoj štedionici bilo je dosta građana, uglavnom penzionera, koji su čekali da sa računa podignu svoja primanja. „Beobanka“ je otkupljivala dinare za devize i obrnuto.

„Vojvođanska banka“ nije obavljala menjačke poslove, zbog toga što nisu imali obrazaca koji su naručeni i, kako nam je rečeno, svakog časa treba da stignu.

„Investbanka“ je do podneva prodala sumu deviza koju je imala, a za to je bilo potrebno da građanin donese potvrdu o poreklu dinara, odnosno obračun plate ili penzije. 5

„Trgovačka banka“ prodavala je i devize i dinare, ali samo u manjim sumama. „Komercijalna banka“ takođe je i prodavala i otkupljivala devize i dinare. -

„4“

Viceguverner NBJ dr Žarko Trbojević je naglasio da „ovaj skup praktično znači rastanak centralne banke i privrede za svagda“. Isto tako prestaje i druženje NBJ s državom, mada će_ ona u narednih šest meseci državu malo morati da potpomogne, dok se i ne počne financirati iz poreza, i dok se ne racionalizacije. Autori programa, uredbodavci i privrednici složili su se da se uporno mora raditi, i na ukidanju sankcija. Bez toga trajnog oporavka nema. Ali se i do tada moraju preduzeti koraci da se ne tako mali odbjegli kapital vrati u zemlju i pomogne privrednoj i drugoj restauraciji zemlje.

Na pitanje o taksama na firme koje je Srbija uvela dr Avramović je rekao samo da će na tome „Zebić i njegovi dalje raditi“, a potpredsednik Zebić je pojasnio da je tu „bilo malo zaletanja“. Zajedno sa republikama to će se ovih dana ponovo razmotriti. Neke selektivnosti mora biti, iako mora biti i državnih prihoda iz zdravih izvora, rekao je Zebić. D. Vucinic

Za ćekove devizni depozit

Niška banka i Srpska komercijalna banka odlučile su da malo dopune propis o izdavanju čekova za nove dinare, da pored priliva na tekući raćun u super dinaru, građani, koji žele da otvore tekući račun moraju najpre kao depozit da polože 100 nemačkih maraka ili isto toliko novih dinara. Ovaj potez banke u Nišu obrazložile su opreznošću i time da će depozit služiti kao garancija za eventualni minus, kada je za izdavanje čekova bez pokrića predviđena krivična odgovornost, a polaganje depozita, pogotovu deviznog, nije predviđeno.

kazivanje unapred od pet do 30 dana. „Investbanka“ je, prema rečima Zore Labalo, zamenice direktora, dobila potreban novac da pokrije sve penzionerske isplate. Što se menjačkih poslova tiče, oni se za sada obavljaju samo na šalterima „Investbanke“ na Terazijama

Problem, na koji su nam bankari ukazali, jeste to što oni od Narodne banke dobijaju nove dinare tek sutradan pošto deponuju odgovarajuću sumu u devizama i tako dolaze u raskorak, jer građanima koji žele da prodaju devize moraju istog. trenutka isplatiti protivvrednost u novim dinarima. Zbog toga bi, sugerišu bankari, bilo poželjno da Narodna banka uvede avansno isplaćivanje dinara poslovnim bankama, kako bi one mogle sinhronizovano da obavljaju menjačke poslove. B. Stepanovic

РЕВИЈА ЈА ЕКО ХРАНУ И ЗДРАВИЈИ ЖИВОТ

* Limuni kivi i u vašoj bašti

* Domaće ”zaboravljene” voćke-reč stručnjaka i proizvodjača...

* Makrobiotika-novi pristup ishrani izdravlju

* Masaža stopala-odmorilek

* Poklon- ·prirodni' kalendar za “94.

Budiite prirodimi tz

(ро) МОС РЕТКОВЕ ·

15РОО CRTE

Super haos

Misa Brkic Р gde je? Što ga još nema? Koga, predsednika srpskog Parlamenta? Ma ne, — super dinara.

Tako medijski superatraktivno, parlamentarno nadmudrivanje oko spikera nije uspelo da.potisne u drugi plan za ogromnu većinu građana egzistencijalno pitanje — čime kupiti hleb, kako platiti struju i telefon i eventualno pokriti minus na tekućem računu:'i izbeći državnu optužbu da je svako od vlasnika tog računa samoinicijativno štampao novac bez pokrića. Sa stanovišta marketinga, medijska tenzija dostigla Je kulminaciju, ali pojavila se i nevolja — nova roba super kvaliteta stizala je na tržište — na kašičicu. Cilj proizvođača nove robe„istina, i Jeste bio da je nema mnogo na tržištu, ali pojavila se i nevolja — nova roba super kvaliteta stizala je na tržište — na kašičicu. Cilj proizvođača nove robe, istina, i jeste bio da je nema mnogo na tržištu, ali pošto se radi o životno važnom produktu, kašnjenje super dinara izazvalo je priličnu zbrku i vidljiv haos na mnogim vitalnim tač“Ката svakodnevice.

Mada prvi počašćeni, penzioneri su dva dana grickali nokte pred poštanskim šalterima, da bi odatle trkom prešli preko puta i na šalterima Elektrodistribucije, Infostana i Telefona platili pristigle i preteće račune. Tamo ih je dočekao novi šok. I ne samo hjih (penzionere). Struja, stanarina i telefoniranje toliko su odjednom poskupeli taman koliko iznose prosečne penzije i plate. Tako da onaj srećnik koji je u svom džepu doživeo erotizovani susret s novim dinarima, mogao je samo kratko da uživa — oni su se ponovo prelili u državne kase i teško da je ikome ostalo dinar-dva da ih u bankama zameni za marke. Tek toliko da se pokaže kako je i to moguće. -

Savezna vlada, istina, hitro je reagovala i zaključila kako se neka javna (državna) preduzeća iskoristila „gužvu“ i prekardašila sa povećanjem cena. Sve se, međutim, završilo sa slanjem „kontrolnih organa“ (inspekcije) u bakalnice da bi se trgovci i proizvođači naterali da spuste cene čačkalica, cimeta, vanilin šećera i „lozovače“. :

ostalom, i bilo je za očekivati da će se prvi test rezultati pokazati u prodavnicama. Oni, istina, nisu najpovoljniji, jer je posle tri-četiri dana onaj stari, inflatorni dinar revalvirao, a novi super dinar — devalvirao. Precenjivanje prvog i podcenjivanje drugog pojavili su se baš u nezgodno vreme i iIZaZvalo nervozu u vladinim kabinetima, mada su bili u pravu oni ekonomisti koji su ukazivali da će upravo stari dinari biti nepoželjna „koska“ bačena u platni promet. Treba, međutim ostati hladan i dosledan, pa pustiti da se cene na tržištu slobodno formiraju. Očigledno je da su, pre svega, proizvođači Još veoma suzdržani i nepoverljivi i da će dizati cene zbog, oskudice novih dinara, ali i nedostatka roba. Ako ne funkcioniše zakon ponude i potražnje, savezni premijer može jedino da se pretvori u „gVOZdenog kancelara“, pa prinudom pokuša da istera skrivenu robu _ iz magacina. Pod uslovom da je tamo, zaista, ima. To će povratno uništiti ionako već osiromašen obrtni kapital trgovaca i zato oni sada plediraju da država ne arbitrira u njihovom dogovoru sa proizvođačima.

Strah nekih laika od pre neki dan da će građani sa super dinarima masovno navaliti na bankarske šaltere i pokupovati sve državne rezerve maraka i dolara — pokazao se neosnovanim. Istina, negde u Nišu pojavio se lokalni finansijski „magnat“ koji je poželeo da za sto hiljada maraka kupi istu količinu super dinara i ta vest trebala bi valjda da sugeriše ogromno poverenje biznismena u super dinar. Možda može da bude i tako da se nisu isprečili državni propisi koji bankama odobravaju da takve transakcije obave tek za mesec dana, naravno uz prethodno uredno pripremljenu najavu.

„Pravila da bi nas udavila“ važe i u obrnutom slučaju — ako neko donese veću količinu super dinara i želi da ih promeni u marke, mora prethodno da dokaže (pismeno) da nije jugoslovenski Ronald Bigs — pljačkaš poštanskog voza koji se uz pomoć pištolja dokopao džakova sa novom jugoslovenkom valutom.

R uženju i rušenju toliko očekivanog zdravog novca u OčČI-

ma običnog sveta doprineće još jedna bankarska odluka — neko uđe, na primer, u Beobanku i traži zamenu pedeset maraka za isto toliko super dinara. A ljubazna šalterska službenica kaže „ne može keš franko dlan“ (dakle, nema u gotovini), nego moež samo da sc super dinari upišu na štednu knjižicu. Neka hvala — rekao bih u takvom slučaju, jer sam to već doživeo pre četiri godine kad sam kupvoao jednu konvertibilnu valutu, a posle nikad nisam mogao da je podignem sa štedne knjižice. Hoću da kažem: sve je počelo super, ali se mnogi trude da građanima ogade toliko očekivanu zdravu monetu. Sad bar niko ne može da kaže — krivi su dileri, šverceri, kriv je narod. Struja će prosečnoj porodici odneti 25 super dinara, već četiri dana tri četvretine beogradskih domaćinstava mesi i peče hleb, jer nema čiem da ga plati u prodavnici, bankari nam traže potvrdu o poreklu super dinara (pa valjda je „made in Jugoslavija“), a ni prof dr Dragoslav Avramović još nije izabran za guvernera. Dobro, država se prestrojava i to treba razumoti. A, ni strpljenje građana nije lastiš. Može da se rasteže, ali ne unedogled.