Borba, Mar 30, 1994, page 8

BORBA SREDA 30. MART 1994.

KOLIKO PARA BANKE MORAJU VRATI

? __e

TI VLASNICIMA TEKUĆIH RAČUNA

гака

Sve što Su banke od 24. Januara naplatile građanima preko glavnice i godišnje kamate od 15 odsto, moraće

da vrate

Biljana Stepanović

Nesavesne platiše opet su ispale pametniie od onih savesnih. Najnoviji primer su kamate po tekućim računima — oni koji su imali dovoljno jake živce da ignorišu bankarske izveštaje sa astronomskim pripisanim kamatama na minuse dočekali su svojih „pet minuta“. Posle doduše malo dužeg čekanja doneta je dopuna Zakona o visini stope zatezne kamate po kojoj su banke dužne da naprave nove obračune i kamate retroaktivno od 24. januara, kad je stupio na snagu novi program i presečena inflacija, smanje na razumnih 15 odsto godišnje.

Oni drugi savesniji koji su ponovo po ko zna koji put ispali naivni pa su požurili u banke džepova punih deviza sada mogu da se

ZDRAVSTVO Šud profiv обтохамат

O posledicama sankcija po zdravlje stanovništva Jugoslavije, kao smišljenom biološkom ratu koji međunarodna zajednica vodi protiv SRJ, valjalo bi raspravljati i sa pravne strane. Podaci koji kazuju da je u Srbiji i Crnoj Gori značajno povećana smrtnost ljudi, da su u porastu infektivne, maligne, duševne Dolesti, da se javljaju davno iskorenjena oboljenja, da su lekari onemogućeni u postavljanju dijagnoze i lečenju, da u bolnicama nema lekova, hrane i grejanja — zaslužuje formiranje suda kakav je na primer, sud za ratne zločince. Ovo je ključni akcenat iz izlaganja čelnih ljudi zdravstva Jugoslavije na skupu koji je pre nekoliko dana održan u Podgorici.

S obzirom da su lekari ne jednom raspravljali o posledicama sankcija po zdravlje ljudi, a rezultata nije bilo, dogovoreno je da se od sada vode kartoni onih koji su umrli zbog sankcija. Tako se već nekoliko meseci radi u Kliničkom centru Niša, rekao je dr Branislav Tiodorović, direktor ove ustanove, podsećajući na kardiologa koji je umro jer nije bilo streptaze, na više od 70 umrlih u Duševnoj bolnici u Gornjoj Toponici, zbog gladi i bez lekova.

Doktor Nikola Mitrović, direktor beogradskog Instituta za onkologiju i radiologiju je rekao da je cinično govoriti o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti kada nedostaju dijagnostička i terapeutska sredstva, i ukoliko sankcije potraju od 140.000 obolelih u Srbiji ove godine umreće svaki sedmi. lako je zdravstvo Crne Gore zbog teških uslova rada gotovo precorijentisano na kućno lečenje, kako je izvestio direktor KBC u Podgorici dr Đorđe Jovčić, mnogi odlagani slučajevi završavaju u bolnici, često, kasno. Broj lečenja je i uprkos tome povećan sa 19.850 u 1989. godini na 28.950 u prošloj. Na osnovu iskustva koje je „doživeo u SAD i Ženevi dr Du-

SKUP LEKARA U PODGORICI O POSLEDICAMA SANKCIJA PO

a zdravlja

Bojana Popović, ово Модгеза

nadaju da će im bar deo para biti vraćen. Koliko će koja banka stvarno vratiti još je neizvesno. „Investbanka“ je na primer objavila da će od 24-28 januara zaračunavati mesečnu kamatu od 57.276 odsto pozivajući se na Zakon o obligacionim odnosima i ugovor banke i vlasnika tekućeg računa. Od 28-31. januara zaračunaće kamatu od 11,8 odsto mesečno koliko je tada važila na tržištu novca a tek posle tog datuma prelazi se na zakonom popisanih 15 odsto godišnje. — Upravo u Zakonu o obligacionim odnosima stoji da ukoliko dođe do drastične promene uslova privređivanja, što je od 24. januara bio slučaj pošto je milionska inflacija eliminisana, ugovor se raskida i pravi se novi saglasan novonastalim okolnostima. Dopuna Zakona

šan Šćepanović, direktor Dečje klinike iz Tiršove u Beogradu je, umesto jadikovki, predložio da se napravi jasna, glasna, precizna prezentacija stanja u našim bolnicama.

— Ja imam, rekao je dr Šćepanović, spisak dece svih nacionalnosti koja su se lečila poslednje dve i početkom ove godine u ovoj Klinici. S obzirom da decu s Kosova dovode, posle raznoraznih „kućnih lečenja“ medicinski prekasno, a zatim nas optužuju da odbijamo lečenje, tražimo da albanski članovi mnogih svetskih foruma budu optuženi za genocid nad svojim narodom.

Novosadsko zdravstvo takođe deli sudbinu zdravstva u celini. Prema rečima prof. dr Đorđa Janjića, direktora hirurgije, radi se sa samo 50 odsto kapaciteta, ugrožene su sve kategorije bolesnika, ugradnja proteza smanjeno je 10 puta, a zbog nedostatka hirurškog i sanitetskog materijala češće se pribegava amputacijama, a ne rekonstruktivnoj hirurgiji.

— Sada već pogubne posledice sankcija osećaće se dugo posle ukidanja embarga, rekao je načelnik Sanitetske uprave Generalštaba VJ dr Miroslav Miletić, a podaci o povećanoj smrtnosti najbolji su pokazatelj kakvo je sada i kakvo će biti njihovo delovanje nadalje.

Rehabilitacija kao nastavak lečenja je u uslovima kada se ništa ne može uvoziti znatno produžena. Prema kazivanju direktora Rehabilitacionog centra u Mladenovcu dr Tome Mališića, u normalnim okolnostima rchabilitacija traje oko mesec dana, sada je produžena na prosečno 6 — 6,5 meseci, a izlečenih je samo 12 odsto.

Za predstojeći Svetski dan zdravlja — 7. april — dr Todor Baković, direktor Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu je predložio da se radni dan u zdravstvenim ustanovama SRJ započne protestnim skupom lekara i zdravstvenih radnika protiv sankcija, UN.

o zateznim kamatama je i doneta zbog ove promene uslova privređivanja pa dakle prethodni ugovori banaka i građana ne važe nego stupaju na snagu novi po kojima se primenjuje zatezna kamata od 15 odsto godišnje i to retroaktivno. Tu nema nikakvih dvosmislenih tumačnja niti sukoba zakona kaže mr Mlađan Dinkić, asistent na Ekonomskom fakultetu i sudski veštak za ekonomsko-finansijsku oblast.

Koliko će para savesnim platišama na kraju biti vraćeno tek će se videi, a koliko su do sada na ime zateznih kamata dali vidi se,iz proračuna mr Dinkića. Ako je neko 17. januara za kad je prvobitno

najavljen start programa dugovao ·

10 maraka u dinarskoj protivvrednosti on je 24. januara kod „Beobanke“ imao zaduženje 31, a kod

KAKO JE IZABRAN DIREKTOR FILIJALE JAT U BUDVI

Kada je u junu prošle -godine iz-

nenada i bez ikakvog obrazlože-

nja smijenjen dugogodišnji, uspješni rukovodilac JAT-ovih poslovnica u Budvi i Tivtu, Milan Vučković, niko nije mogao pretpostaviti što je bio cilj te smjene, kao i da će njome početi progoni ostalih, nepodobnih radnika u ovim poslovnicama.

Podsjećanja radi, smjeni su se suprotstavili svi zaposleni u poslovnici Budva, stupivši u štrajk. Međutim, njihov protest trajao je samo jedan dan jer su već sledećeg, avionom, svi dobili rješenje o suspenziji od strane generalnog direktora JAT-a Zike Petrovića. U strahu od gubitka posla, neki ·radnici su odustali od štrajka, i tako omogućili dolazak novog, sezonskog rukovodioca iz Beograda, Dragoša Nenadovića. Ubrzo po dolasku, Nenadović preduzima niz poteza koje dotadašnji odgovorni radnici u poslovnici nijesu odobravali. Iz poslovnice nestaje skupa tehnička oprema, netragom nestaje službeno vozilo „Zastava 101“, izdaju se besplatne avionske karte za Beograd pa i Trst u velikom broju, kojima se plaćalo „besplatno“ letovanje Nenadovićeve brojne porodice i njegova šestomjesečna vožnja rentiranim japanskim džipom. Ali, ono što je po njegovom dolasku bilo najvažnije. Nenadović zataškava aferu oko do tada nenaplaćenih 130.000 američkih dolara od „Prekookeanske plovidbe“ iz Bara, a koju su sada progonjeni radnici pokrenuli. „Prekookeanska plovidba“ — Bar je na ime izdatih avio-karata za putovanja svojih pomoraca, dugovala tokom 1992. godine JAT-u ротеnuti iznos, ali kada je dug htjela izmiriti, u JAT u Beogradu se odugovlačilo sa ispostavom broja računa na koji je devize trebalo uplatiti. Kada je broj konačno stigao, bio je to račun neke privatne bankc u Lihtenštajnu. Sumnjajući da se radi o nekom nedozvoljenom poslu „Prekookeanska“ je odustala od uplate.

Čija banka u Lihtenštajnu i ko je trebalo da primi 130.000 dolara, ostalo je nerazjašnjeno, ali je čudno da je komisija za

„Jugobanke“ 37 maraka. Četiri dana kasnije, dakle 28. januara kod „Beobanke“ je dugovao 88, a· kod „Jugobanke“ 124 marke, da bi 31. januar [ај Аце код „Веођапкс“ пагазгао па 181 а Код „Јивођапке“ na 257 maraka. Dnevni prosečni prirast minusa na tih početnih 10 maraka od 24. do 31. januara kod „Beobanke“ je bio 20 maraka a kod „Jugobankc“ 29 maraka.

— Ljudi su po osnovu tih zclenaških kamata masovno prodavali marke da bi pokrili minuse. Prema približnom proračunu za tih nekoliko dana konvertovano је oko 50 miliona maraka i za toliko povećan priliv deviznih rczcrvi. Sada bi banke morale građanima veći deo tih para da vrate, odnosno sve što su naplatile preko glavnice i utvrđene kamate od 15 odsto godišnje. Na to ih obavezujc Zakon koji se ne može primenjiva-

<>

junsku primopredaju, imenovana od strane direktora Perovića, insistirala da u zapisnik o potraživanjima poslovnice, ova stavka uđe kao „naplaćena“. Međutim, zloupotreba ovlašćenja i drskost JAT-ovih direktora, koji u izuzctno tcškoj situaciji u JAT-u odavno nc misle na radnike, dostiže vrhunac ovih dana, kada je obelodanjeno da na mjesto rukovodioca poslovnice u Budvi dolazi čovjek, izvan JAT-a, a po prcporuci najviših državnih funkcionera. Dok se trenutno u JAT-u preko 4.000 ljudi nalazi na prinudnim odmorima, među kojima na deseti-

ne ckonomista i pravnika, koji već dvije godine ne rade, dotlc oni, kako smo provjerili u kadrovskoj službi preduzeća, primaju novc radnike sa stranc. Tako je samo tokom prošle godine u JAT-u primljeno 40 novih radnika, uglavnom prijatelja i rođaka direktora i drugih funkcionera. Jedan od njih je i budući rukovodilac poslovnice Budva, Gojko Ljubanović, koji iz Vojnog odsjeka Budve prelazi u JAT, a da ne ispunjava ni jedan jedini uslov za to radno mjesto. Nema potrebno stručno obrazovanje, ni u avio-kompanijama

ti selektivno već mora da važi za SVE.

Vraćanje para građanima koji su preplatili svoje dugove takođe će izazvati izvesne probleme. pošto će sc višak isplaćivati isključivo u starim dinarima na koje računi i glase kod velikog broja vlasnika tckućih računa pojaviće se vcliki plusevi u starim dinarima. Ako se taj novac bude uplaćivao u gotovom potrebne su nove količinc starih novčanica kojih sada nema a ako se izdaju čekovi na stare dinare građani će ponovo požuriti da ih potroše i time možda utiču na inflaciju. Ne bi bilo dobro upozorava mr Mlađan Dinkić da država sad ukine stare dinare kao što se najavljuje ili da njihovu vrcdnost devalvira u odnosu na novc dinare i devize jer bi time građani praktično bili opljačkani.

slovmic

obavezno poznavanje stranih jezika, niti bilo kakvo radno iskustvo u avio saobraćaju. Da apsurd bude veći, trenutno se u Budvi i Tivtu, na prinudnom odmoru nalazi čak pct „Jatovaca“, fakultetski obrazovanih i sa

svim ostalim potrebnim kvalifi-.

kacijama za tu funkciju. No. novi kandidat posjeduje danas najtraženiju kvalifikaciju, postao je odncdavno kum na krštcnju porodice Svetozara Marovića, potpredsednika DPS, vladajuće strankc u Crnoj Gori.

Upitan još u decembru prošle godinc kako će sprovesti namjeru o prijemu radnika izvan JAT-

-a, ignorišući pri tom nezavidan položaj hiljada radnika kojima uskoro prijete masovna otpuštanja, komercijalni direktor JAT-a, Rajko Belić je rekao:

— On će biti primljen samo preko mene mrtvog, iako za njega interveniše savezni premijer Radoje Kontić, preko generalnog direktora Z. Petrovića“.

Direktor Belić je hvala Bogu živ i zdrav, ubrzo, kažu, odlazi na novu dužnost u London, a Ljubanović od 1. aprila — u po= Брна Видуа.

Umjesto košulje koja se po običaju u Crnoj Gori daruje kumu na krštenju, on je dobio čitavu JAT-ovu poslovnicu.

: B. Plamenac