Borba, Oct 05, 1994, page 12

Povratak u бића prošlost

ДУЈЕКОМОМЏЈА

- SEPTEMBARSKE A} ANALIZE | PROGNOZE INSTITUTA EKONOMSKIH NAUKA ~

| BORBA SREDA 5. OKTOBAR 1904.

Stručnjaci predlažu rebalans konsolidoDanog budžeta i „porcija“ za njegove korisnike, ali na bazi smanjenja fiskalnog zahvatanja u proseku za 20 posto.

Konstatujući da dinar još uvek funkcioniše kao zdrav novac, te da iza statističkih pokazatelja o umerenom rastu cena stoje snažni pritisci za njihov buduci rast, kao i da je uspon privredne aktivnosti labilan, stručnjaci Instituta ekonomskih nauka u Mesečnim analizama ı prognozama za septemibar ističu da se u ekonomsku politiku sve VIŠE vraćaju pojmovi i praksa iz prošlosti, koji postaju sve ozbiljnija opasnost za program i ukupnu privrednu stabilnost.

To se pre svega odnosi na ob-

last cena i na činjenicu da crni i-

šticovani kurs deviza opstaje uprkos oštrim represivnim merama, štaviše da u nekim slučajevima i -za polovinu premašuje zvanični kurs. U našu ekonomsku terminologiju vraćaju se pojmovi „opravdano“ i „neopravdano“ povećanje cena, koji su važili u sistemu samoupravnog

sporazumevanja i društvenog dogovaranja. Takođe, među „ekonomske“ mere kojima. se

nastoji sprečiti porast cena, pored interventnog uvoza za koji su mogućnosti „ograničene, svrstava se i uslovljavanje odobravanja bankarskih kredita, is-· poruke goriva i slično, pa se postavlja pitanje šta bi onda mogle biti „nekonomske mere“. Ujedno kontrola cena se.više ne zadržava isključivo na potiskivanju cena javnih preduzeća, pre svega u infraštrukturi, i na des-

trukciji njihovog kapitala tim putem, već se Širi na sve veći krug proizvoda. Statistički rast cena se doduše može sprečiti njihovom neposrednom i posrednom konrrolom, čak se tako može držati i kurs, ali će posle-

dica toga biti usporavanje proiz-: „vodnje ı desortiranost tržišta

(čemu smo već svedoci kod' nekih roba), prognozira Stojan

је njona granica već ргедепа. Kako više nema prostora za emitovanje novog novca dosadašnjim tempom (oko 300 miliona dinara ·mesečno), koji bi se (multiplikovan) usmeravao pre svega u izabrana preduzeća, sada Je potreba: realan obrtni kapital za dalji rast proizvodnje. A njega nema, kao što se ne vidi ni namera da se ubuduće stane sa

.: 009 o :

Ко ce deliti ma trećine

Povodom najnovije izjave guvernera Avramovića o tome kako će se ubuduće rast proizvodnje i društvenog proizvoda deliti na tri dela — za državu, investicije i radnike (mada je to rečeno u vidu hopoteze o lepoj budućnosti) mr Pošarac postavlja ključno pitanje: Ko će rukovoditi sa takvom raspodelom. Ukoliko ona ne bude odraz tržišnih kretanja, već rezultat administrativnih odluka države, onda je

reč o povratku u centralno plansku privredu. Jer da bi tako delila

društveni kolač na ravne časti država će morati da na isti način donosi i sve druge važne odluke vezane za rad preduzeća.

A dr Tomislav Popević upozorava da su tri ključna sidra sa starta programa već ozbiljno narušena: puna konvertibilnost o kojoj je ranije rado govorio guverner nije zaživela, i danas praktično imamo obračunski kurs, zatim kamate su znatno više od prvobitnih obećanja, a plate više ni izbliza nisu neinflatorna karika programa.

Stamenković. On ne očekuje u narednom periodu neku vidnu

' eksploziju cena, već da će se up-

ražnjavati upravo ovaj drugi scenario, sa predvidivim перануnim posledicama.

Stručnjaci 'ovog Instituta sa gorčinom konstatuju da su se potvrdila njihova ranija upozorenja u pogledu toga da je remo-

netizacija završena, odnosno da

· REAGOVANJE NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE

Prodaja zlatnika sfrogo propisana

U dnevnom listu „Borba“ objavljen je članak u kome se tvrdi da poslovne: banke vrše prodaju zlatnika koje je Narodna banka Jugoslavije izdala „povodom 110-godišnjice NBJ samo za devize i da je odluku o prodaji zlatnika isključivo za devize doneo još ranije Savet Narodne banke Jugoslavije, a da su potom poslovne banke potpisale sa Narodnom bankom Jugoslavije ugovor o deviznoj prodaji zlatnog novca.

Radi utvrđivanja istinitosti navoda u pomenutom članku ističe se:

— da je NBJ donela odluku o prodaji zlatnog kovanog novca izdatog povodom 110-godišnjice NBJ („Službeni list SRJ" broj 54/94) kojom je predviđeno da će NBJ zlatnike prodavati preko banaka koje kreditiraju otkup pšenice — па озпоуц цгоуогг zaključenog sa tim bankama;

— da će banke prodavati zlatnike individualnim poljopriv-

у

rednim proizvođačima koji su prodali pšenicu, što se dokazuje

odgovarajućom dokumentaci- 5

јот;

— da je početna prodajna cena utvrđena na dan 20. jula 1994. godine kada je i počela prodaja: ovog zlatnika i da ona iznosi 150 n. dinara za 1 komad;

— da je NBJ donela dopunu odluke o prodaji ovog prigodnog zlatnog kovanog novca („Službeni list SRJ“, broj 61/94). kojom je predviđeno da će NBJ zlatnike prodavati i drugim domaćim pravnim i fizičkim licima pod uslovima iz ove odluke, tako što će ovim pravnim i fizičkim licima prodavati certifikate sa datumom dospeća, koje će moći zameniti za zlatnik posle isteka roka naznačenog na njima; — da je NBJ 10. avgusta 1994. godine donela odluku o izdavanju i osnovnim obeležjima certifikata za prigodni zlatni kovani

PRI OG SINDIKALNOM PLURALIZMU

Šta će.n

lay" riagna aa и је врнане уз Тин ва пуан ———S BNC ie Mr - HO: Por aaa aS— a Га а веш | НАРЕДБА

druc

Не дозвољава се деловање свих нелегалних група

које се окупљају око политичких, синдикалних или других

идеја, у фабричком кругу предузећа.

На а | | ; из 7)

ese pla

ovakvom praksom, u kojoj sc centralna banka pretvorila u mega poslovnu banku koja preko poslovnih banaka finansira određene velike lobije u privrcdi, nudeći selektivan pristup postojećem kapitalu. Savet ovog stručnog tima je zato da se emisija (remonetizacija) odmah zaustavi. Kada se danas kaže da je ona i dalje „u cclini pokrivcna“,

novac izdat povodom 110-godišnjice NBJ („Službeni list SRJ“, broj 61/94) prema kojoj certifikat glasi na donosioca i nosi rok dospeća 30. novembra 1994. godine, kada će MBJ donosiocu certifikata isplatiti jedan zlatnik. Odlukom je predviđeno da će NBJ prodavati certifikate za zlatnike preko banaka na osnovu ugovora zaključenog sa tim bankama; i

— da su do sada sa većim brojem poslovnih banaka za„ključeni ugovori o prodaji certifikata. Kao što se iz napred navedenih odluka vidi, NBJ nije donela odluku da se zlatnici prodaju preko poslovnih banaka samo za devize, već da se zlatnici prodaju samo za dinarska sredstva, bilo da se zlatnici prodaju direktno individualno poljoprivrednim proizvođačima, za dinarska sredstva, za prodatu pšenicu ili

prodaju Остао за оуај па|- _

nik.

Na jučerašnjoj sednici predsedništva naše organizacije zauzet je jedinstven stav da je pokušaj formiranja drugog sindikata u našem preduzeću rezultat delovanja snaga van našeg preduze-

ća koje su nažalost našle загад-.

nike među nama.

Ciljevi njihovog organizovanja nisu sindikalni, što potvrđuje i činjenica da imamo prosek zarada među najvišim u zemlji,

' da.imamo kolektivni ugovor koji služi za primer drugima, da smo blizu realizacije jedne kapitalne investicije koja će omogućiti novo zapošljavanje i onemogućiti pojavu viška radnika.

onda sc ne misli samo na otkup deviza, već i na komponentu koJe se kratko i nedifinisano naziva „robnim pokrićem“, a najčcšćc sc rcalizuje putem izdavanja komercijalnih zapisa od stranc preduzeća kojima su krediti na„тепјеги, а reskontuje ih NBJ. _ Postavljeno jc naizgled 'sasvim prosto pitanje, šta će na primer Beobanka raditi sa hipotckom IMT, ako ovaj nc · биде зроsoban da vrati svoje dugovc. Obzirom da će fiskalni prihodi već sredinom oktobra premašiti planirani nivo za celu godinu a verovatno su VOĆ i potrošeni, najvažnija preporuka 7а скоnomsku politiku je prilagođavanjc tih zahvatanja stvarnom društvenom proizvodu i vraćanje učešća javne potrošnje u пјеmu na ono što jc bilo planirano. Sadašnji tompo bi učešće javne potrošnje podigao opct na 50 ili više posto i uništio bi svc prcdpostavkc za održavanjc stabilnosti. Po rečima mr Aleksandrc Pošarac nužan jc rebalans konsolidovanog budžeta u cclini i po pojedinim korisnicima. Ubuduće bi prosečni nivo fiskalnih zahvatanja morao biti smanjcn za oko 20 posto, a najveći deo tog rastcrećenja valja usmeriti na bruto zarade. Sa tako smanjenim zahvatanjem valja ući u rebalans. Ova operacija bi smanjila pre svega jedinične troškove rada, smanjila bi potrebć preduzeća za novim kreditima za obrtna sredstva, posledično i

Imajući ovo u vidu, objavljeni članak u „Borbi“ u kome sc

_ tvrdi da se zlatnici prodaju prc-

ko poslovnih banaka samo za devize je netačan i bez ikakvog osnova. ~

Međutim, kada je reč o prodaji zlatnika za devizna sredstva treba napomcnuti da sc ona obavlja samo preko trezora NBJ, čimc sc izašlo u susret Veoma velikom broju interesenata za kupovinu ovog zlatnika, s obzirom da su žclcli da što pre dođu do zlatnika. Ovo iz razloga Jer je ocenjeno da bi to bila povoljna prilika da se izvestan broj zlatnika proda za devizna sredstva ı na taj način povećaju rczerve u devizama.

Ovo rmreagovanje Narodne banke Jugoslavije stiglo je u „Borbu“ sa propratnim pismom koje je potpisao gospodin Bojan Radovanović, šef Kabineta guvernera. te su velike

U takvim okolnostima jasno” je da su motivi formiranja drugog sindikata otvaranje konfuzije, podele ljudi i eventualnih sukoba koji bi mogli dovesti do toga da „Azotara“” više ne pripada

nama, da se bavimo.sobom, a пе |

povećanjem proizvodnje i zarada, što bi u krajnjem dovelo do loših poslovnih rezultata i manjih zarada. . Uvereni smo da će članstvo biti jedinstveno u pružanju Otpora snagama koje nam ne žele dobro. U potpisu: Mirko Muškinja, predsednik sindikalne organizacije DP „HIP-Azotara“.

· pritiske na cene. Bila bi ujedno

odklonjena i opasnost da preduzeća pod pritiskom troškova pokušaju da lek nađu u smanjiva-

_ nju proizvodnje.

Između ostalog sugoriše se da Je u postojećim uslovima možda bolje da se ide na konvertibilnost uz fluktuirajući kurs i sniženje kamata, nego na održavanje stabilnost zvaničnog kursa od kojog će sc realni kurs svc više udaljavati. Naravno, upravo to bi zahtevalo oštrije fiskalno prilagođavanje, i tvrda budžctska ograničenja. Ovaj predlog dat je krcatorima. ckonomskć politike kao opcija za razmišljanje. Uz to upozoreno jc па оргоman finansijskih jaz u ckonomskim odnosima sa inostranstvom, koji će sc javiti posle ukidanja ckonomskih sankcija, ka-

· da na tapet dođe otplata stranih

„dugova. Zato je bitno da se vcć početkom narednc godinc, makar i neoficijelno, započnu raz-

povori sa MMF, nc samo zato

da bi se kasnije mogao lakše i brže pripremiti oficijelni aranžman, već i radi predhodne procenc koliko nameravana ckonomska politika i zaustavljena tranzicija privredc uopšte predstavljaju pogodnc predpostavke za sklapanje takvog finansijskog sporazuma. To jc poscbno važno obzirom na ckonomske rccepte, koji sc svc višc primenjuju za vraćanje programa u stabilne vodc. Bojana Jager

· OSKAR FODOR, MINISTAR

INDUSTRIJE U VLADI SRBIJE U INTERVJUU „PRIVREDNOM PREGLEDU“ ~

Narodna banka brine tudu briju

Banke su nedisciplinovane, odnosno moćne, i mi sada beležimo slučajeve gde nama preduzeća donose cele pakete papira po kojima dokazuju da je cena kredita koje banke iz izvora Narodne banke daju za oživljavanje proizvodnje, premašuju i 100 odsto na godišnjem nivou. To je nedopustivo i to se ne može dozvoliti, jer će to dovesti u pitanje realizaciju Programa u delovima ili celini ako se to ne reši. Mi sada pritiskamo, Narodnu banku da taj problem reši i rešava efikasnije i da se mane vođenja politike oko otkupa žitarica, kukuruza, šećerne repe i da nama pusti da raspravljamo sa sindikatom. Narodna banka direktno prima sindikalne delegacije ili učestvuje sa njima u nekim razgovorima iako to nije u njenoj nadležnosti, a njen deo posla pritom ostaje nezavršen i рго1етансап .