Borba, Nov 18, 1994, page 11

ВОКВА

PETAK 18. NOVEMBAR 1994.

„Zaokruzivanje“ hao poskupljenje: Suvi vraf ima novu cenu (ot: RAŠ

ZAŠTO POSKUPLIUJU MESO, SLATKIŠI, ALKOHOL...

Sirovine dižu cene

Da li je najnovije poskupljenje

mesa, nekih slatkiša, margarina,

vinjaka, južnog voća i još pone-

kih „sitnica“ samo neznatna ko-

rekcija ili prethodnica talasa po-

skupljenja najavljenog za jesen?

Situacija će, verovatno, već za

nekoliko dana, biti jasnija, za-

visno od toga da li će uzde u” svoje ruke uzeti Vlada ili proizvođači koji ne kriju latentnu na-

Ir u za poskupljenjem.

Зе ~ Če korekcije cene mesa, situacija je već sada jasna jer je Vlada, čini se, zakasnila u „preduzimanju mera“ i kontrolom u ovom sektoru industrije. Proizvođači tvrde da hranu plaćaju po višim od onih cena koje je Vlada obećala, pa svaku smanjenu budnost nadležnih koriste za podizanje cena. Prekjuče je poskupljenje bilo između 10 i 15 odsto, zavisno od kategorije, a pitanje je da li će se rast zaustaviti na ovom nivou.

Na pitanje zašto je poskupeo keks i neki drugi slatkiši, Vojislav Đorđević, direktor. „Soko Štarka” kaže: „Brašno smo kupili po 0,33 dinara po kilogramu, a bilo je 0,20 dinara, dok je ambalaža skuplja oko 30 odsto. Povećali smo cene u proseku 5,7 odsto ı time nećemo pokriti troškove nastale zbog korigovanja cene brašna i ambalaže. Nismo podigli cene srazmerno poskupljenju brašna, celofana i kartonsKe ambalaže, samo zbog zalaganja da Avramovićev program uspe. Inače, prema našoj računici proizvodi u kojima je visok procenat brašna i kod kojih se

а с

koristi kabasta ambalaža (keks) trebali su da poskupe 18 odsto. Ne znam: zašto Vlada ne kontroliše proizvođače sirovina već samo finaliste, kaže Đorđević. Vladeta Stošić, komercijalni direktor „Rubina“ iz Kruševca aističe da je destilat, osnovna sirovina za vinjak skuplji 50 odsto. On se više ne uvozi iz Makedonije pa domaći proizvođači kroje cenu. Ambalaža je od januara poskupljivala tri puta, a

Nove сепе za SUVO meso

Da li su samo sirovine i ambalaža uzrok svih poskupljenja koja ovih dana probijaju „led“? Ili možda prste upliće i nešto treće.

Od juče su u „C-marketu“ skuplji suvi vrat (trgovci kažu da se radi više o „zaokruživanju“ nego o znatnijem porastu cena) pa kilogram umesto 17,55 košta 18,52 dinara, šunka u limenci je skuplja 2,18 dinara po kilogramu, a oslić 0,57 dinara po kilogramu.

sada i četvrti put. Benzin je 4,5 a dizel 2,5 dinara po litru pa smo i mi morali da korigujemo cenu vinjaka, ali ne srazmerno ovim poskupljenjima, kaže Stošić. Prema rečima Nikole Macure, direktora prodaje „C marketa“ jJučno voće je drastično poskupelo u prodavnicama jer je uvedena carina na ovu robu. Kako prodavci na pijaci verovatno zaobilaze ovu dažbinu kod njih je i cena za toliko niža. 5.J.

RAZVOJNI PROJEKAT ELEKTROPRIVREDE NA DNEVNOM REDU AVRAMOVICĆEVE RADNE GRUPE ZA INVESTICIJE

Sve se vrfi oko poskupljenja

Beograd. (Tanjug) — Članovima. studijske grupe dr Avramovića

za investicije preksinoć su pred- ~

stavnici Elektroprivrede Srbije (EPS) prikazali projekte rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih kapaciteta, što bi do kraja veka, prema njihovim računicama, koštalo oko 2,4 milijarde dolara.

Izvore sredstava EPS vidi u povećanju cena već u novem'bru, a potom u tri maha u svakoj od naredne dve godine. To bi elektroprivredu, prema njihovom tumačenju, dovelo u poziciju da.može:delom i sama da finansira ta ulaganja. Drugi izvori bi, po ukidanju sankcija, bio već odobreni zajam Svetske banke od 300 miliona dolara, kao i novi ino-krediti na koje se računa.

Ne sporeći potrebu rešavanja nagomilanih „problema elektroprivrede i neophodnost novih velikih ulaganja, učesnici u raspravi (poput Miloša Milosavljevića iz Jugobanke) upozorili su da treba imati na umu platežnu moć stanovništva, kao i to da

velika poskupljenja struje u našim uslovima mogu da izazovu lančanu cenovnu reakciju. Guverner Avramović se, takođe, zauzeo da se najpre obezbede sredstva za najneophodniju revitalizaciju postojećih kapaciteta koja bi, prema okvirnim računicama, iznosila oko 1,3 milijardu dolara.

Nasuprot mišljeniu predstavnika EPS o neophodnosti učestalijeg povećanja cena, Avramović smatra da bi njihovo desetoprocentno povećanje svakih šest meseci u naredne dve-tri

godine omogućilo da i elektrop--

rivredi „zasvetli“, i to bezbolnije za privredu i za stanovništvo. -

Investiranje u razvojne рго: a ~ ~ - -. jekte, završetkom započetih i izgradnjom novih elektrana, koje zahteva dodatnih 1,1 milijardu dolara do kraja veka, prema preovlađujućom mišljenju, moralo bi da se odloži, bar za godinu dana u odnosu na početak revitalizacije postojećih kapaciteta. INSTITUT ZA REHABILITACIJU — FORMULA USPEHA

(revefi

Bojana Popovic

Mnoge, pogotovo prošlogodišnjc restrikcije, slaba ekonomska osnova države i pad nacionalnog dohotka posebno su sc osctilc u zdravstvu. Medicinska rchabilitacija, kao nastavak lečcnja, bila је na najžešćem udaru, tim prc što su ı propisi o mrcži ! Карас|tetima, doneseni u vremc ckonomskog posrtanja zcmlje, išli „naruku“ smanjenom obimu korišćenja rchabilitacije. Samo jcdan od centara za rahabilitacıiju koji je prošle, kao i mnogo godina ranijc, posloVao bez gubitaka, sa stopostotnom iskorišćenošću kapaciteta jc bcogradski Institut za rehabilitaciju poznatiji kao institut u Sokobanjskoj u sklopu kojeg posluju „Selters“ iz Mladenovca i RH „Prčanj“. Primarijus dr Tomislav Mališić, direktor ove ustanove, za „Borbu“ govori o malim stopama doprinosa za zdravstvo, zakonskim propustima, osiguranju na kojc se očigledno nije mislilo na adekvatan način.

— Zastoj u medicinskoj rchabilitaciji napravljen je, kažc dr

Mališić, upravo donošenjem Za-·

kona o mreži rehabilitacionih centara u Srbiji, da bi Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju to bilo potencirano. Naime, valjalo jc uporedo sa tim propisima krcnuti i sa proširenim osiguranjem na bazi utvrđenih dobrovoljnih nivoa, kako je to inače, u, mnogim zemljama sveta. U ovom trenutku kada je naše društvo raslojeno potvrđuje se koliko je ta vrsta osiguranja ·bila ncophodna. Kako država svim građanima garantuje osnovnu zaštitu,

Turizam, kao uostalom, i sve ostale privredne grane u SRJ, 1993, dosegao je svoje dno. Ove godine, međutim, turistička privreda je vaskrsla. Doduše, ne u onom punom sjaju kad nam nisu bili daleko Sejšeli i Havaji, kad nismo bili baš gadljivi na Nicu i kad nam je Firenca stanovala u dvorištu. Turizam se vratio među žive znatno skromnije, ali, po opštoj oceni, uspešno. Računa se da je u privatnom ili organizovanom, na planinama, banjama, Crnogorskom primorju i bitno toplijem grčkom moru ove godine boravilo više od dva miliona Jugoslovena. Stručnjaci koji prate ovaj fenomen s pravom će reći da je tome kumovao kakav-takav stabilan Avramovićev dinar. Međutim, mnogi će tome dodati da su vaskrsavanju naše turističke privrede znatno doprineli privatni preduzetnici i njihov kapital, i naravno, njihov interes.

O tome, možda baš na pravi način, govori primer privatne turističke agencije „Kometaturs“ iz Beograda, i njen primer da je baš njen vlasnik Tihomir Nenadić organizovao šestodnevno putovanje veće grupe jugoslovenskih novinara u Grčku, gde je ova agencija promovisala svoj program za 1995. Ovo druženje novinara, uglavnom profesionalaca koji prate turizam, bilo je prvo ove vrste od izbijanja rata na prostorima bivše Jugoslavije, 1991. Osim toga, ono što nije bilo primereno našoj turistićčkoj praksi ni u srećnijim vremenima — promovisan je pro-

„KOMETATURS” ZA SLEDEĆU GODINU NAJAVLJUJE

Odmori na kredit

što je poznato, u socijalnim raslojavanjima nisu iskorišćenc mogućnosti za proširenim 051puranjem s jcdnc strance, a s drugc zbog zakonskc ncregulativc, praktično je omogućcn stihijni razvoj privatnc praksc. Samim uvođenjem privatnc prakse u zdravstvu jc moralo da budc uvedcno i odgovarajuće osiguraпје. Тите bi sc, objašnjava dr

x

Svaki dan puni krevefi: Prim. d; Tomislav Molišić

Mališić, ubralo višc srcdstava, unaprcdila postojeća zdravstvcna služba, pa bi i manjc ljudi plaćalo zdravstvcnc uslugc iz svog džcpa ı tražilo ono što jc skupo, ili ncpotrcbno. A ncpotrcbno jc, na primcr, investirati u сетотап бгој објекаја рпуате praksc kada već postojc državni, u skupu moedicinsku opremu u privatnoj praksi takođc, ako

-ona već postoji u državnim.

Kako jc u našem zdravstvu, kao način „sitnog“ popunjavanja zdravstvcnc kasc, uvcdena participacija (doplata osiguranika та Ickovc i svc zdravstvcnc usluge), ona je za mcdicinsku rcha-

gram „Komctaturs“ za 1995, svc sa ccnama kojc ćc važiti sledećc sezone za svc građanc koji se odluče da koristc uslugc ovc agencije daklc, osam meseci unaprcd.

„Komcetaturs” u narcdnoj sezoni opredclila se za možda najlepše grčko ostrvo, Tasos (Zeleno ostrvo kako ga Grci zovu i čuvaju), gde jc na SCdam lokacija zakupila 365 Icžaja, kaže vlasnik agencije Tihomir Nenadić. Našim gostima biće na raspolaganju apartmanski i hotciski smeštaj, a cene će u odnosu na ovu godinu biti veće za četiri do sedam procenata. Noćenje u hotelu sa doručkom dnevno će koštati od 19 do 27 nemačkih maraka, zavisno od lokacija ı katcgorije hotela. Dvokrcvetna soba dnevno će se plaćati od 27 do 36, trokrevetna od 34 do 43, a četvorokrevetna od 58 do 66 nemačkih maraka. Ccnc van sezone biće manje za oko 15 odsto.

U „Kometatursu“ računaju da će sankcije međunarodne zajednice sa Jugoslavije biti skinute, kada će za svoje turiste moći organizovati čarter |еtove od Beograda do Keramotija. Što znači da bi njihovi gosti bili na izabranom одгеdištu za dva i po sata od Beograda. Tihomir Nenadić domaću turističku javnost nije šokirao samo cenama letovanja koje je, mimo svih domaćih navika, saopštavao osam meseci raniJe. u} svojoj ponudi on ozbiljno računa da će građani svoje godišnje odmore u zemlji i inostranstvu moći plaćati na kre-

„posete naše banje i manastire.

bilitaciju na primcr, višc перо simbolična. Prema rečima našcg sagovornika iznosi 2 dinara. Međutim, pomcnutim Zakonom o mrocži kapaciteta u Srbiji kojim jJc praktično, mnogim ustanovama znatan broj postclja пеpriznat kao medicinski — „participacija“ jc zapravo plaćanjc punog iznosa smeštaja ı rchabilitacijc. Na ncki način Zakon jc omopućio da sc poslovodstva rchabilitacionih ccntara snalazc na slobodnom zdravstvenom tržištu. Dr Mališić je uspco i to objašnjava činjenicom što unapred naplaćuje prazne (zakonom ncpriznatc) postclje pri čemu jc ccna znatno viša od paušalnc koju dobija od Zavoda za osiguranjc. Tretman jc, u svakom slučaju za svc bolcesnikc, medicinski. — Smanjenjcm broja postcljii u rchabilitacionim ccntrima napravljcn jc rcz kojim jc rchabili tacija kod nas ispod kritcrijumz kojc propisuje Svctska zdravstvcna organizacija. Po njoj jc od sto bolničkih krevcta — 10 rchabilitacionih. U ovom Institutu jc, kažc dr Mališić, ukupno 1.100 krcvcta, od čega je Zakonom priznato 300 u Mladcnovcu ı 210 u Bcogradu. Ostali su na tržištu. Svaki dan, svi krcvcti su, svakc godine, puni. I sreća jc da su u ovom trcnutku na tržištu i da su puni.

Doktor Mališić osim prošircnog osiguranja i zakonskih propusta u kojima vidi razlogc za vcć poznato stanjc u zdravstvu, napominjc da bi valjalo rcvidirati osiguranička prava i povcćati doprinosc za zdravstvo.

dit. Naime, „Komoetaturs“ jc u pregovorima sa Krcditnom bankom iz Novog Beograda kako bi obežbedila turističkc krcditc za svojc komitcntc. Kredit bi bio dinarski, a ratc bi mogle da sc otplaćuju vcć od januara slcdcćc godinc. _

— Katalog našc ponudoc biće gotov već krajem оуор теseca. Za našc klijente imaćcmo na raspolaganju vidco kascte objekata, plažu ı komplctnc usluge koje sc nudc izvan pansiona. Zaintcrcsovani ćĆc moći da posudc vidco kasctu, da jc na miru odgledaju kod kuće, a mi im garantujemo da ćc dobiti svc ono što im se nudi u ovom našem propagandnom materijalu. Poscbno žclim da naglasim da svaki građanin koji sa nama sklopi ugovor, recimo O kreditu, ili slično, može taj ugovor da raskinc i biće apsolutno obeštećen, kaže Tihomir Nenadić.

Sve turističke aranžmanc za Grčku „Kometaturs“ realizujc sa ugledom turističkom agencijom „Neapolis travel“ iz Kavalc. Ugovori ovih dveju agencija deponovani su u grčkoj ambasadi u Beogradu, što podrazumeva određene garancije i pokriće za regularnost svih ugovorenih poslova. Iz tih razloga valja očekivati da će već ove zime značajan broj turista iz Grčke doći na Kopaonik ı druge naše zimske centre. U toku su razgovori dvaju partnera (u ovu akciju je ukKljučena i Vlada Srbije) da Grci sledeće godine u većem broju

Đ. Kesic