Borba, May 21, 2005, page 11

o A“

Subota - nedelja, 21 - 22. maj 2005.

EPS i EMS”

Od 1. jula 2005. godine u Srbiji će, u skladu sa Zakonom o energetici, biti dva elektroprivredna subjekta Elektroprivreda Srbije i Elektromreža Srbije.

U "Službenom glasniku” (br. 41. od 17. maja 2005. godine) zvanično su objavljena imenovanja generalnih direktora EPS-a i EMS-a, kao i predsednika, zamenika predsednika i članova” upravnih odbora ova dva” javna preduzeća.

Vlada Republike Srbije donela je Rešenje o imeno-. vanju dr Vladimira Đorđevića za generalnog direktora Javnog preduzeća “Elektroprivreda Srbije”, Beograd.

U istom broju "Službenog glasnika” objavljeno je da je Vlada Republike Srbije, za

generalnog direktora Jav-

nog preduzeća 'Elektromreža Srbije”, Beograd, imenovala Dragana Vignjevića. Ugovor „Kredi Agrikola” i: Meridijan banke“ - "Meridijan banka” iz Novog Sada i francuska banka

"Kredi Agrikol' potpisaće u· nedelju, 22. maja, ugovor o

dokapitalizaciji, potvrđeno je”

agenciji Beta u toj banci.

Ugovor, kojim će francuska banka postati većinski vlasnik "Meridijan banke”, biće potpisan po završetku Godišnje skupštine Evropske banke za obnovu i razVoj. Ugovorom je predviđeno da "Kredi Agrikol' postane vlasnik 71 odsto akcija, dok će postojeći akcionari "Meridijan banke” zadržati 29 odSto. Ubrzana gradnja đutoputa Ambasador Grčke u Srbi-

ji Gmoj Gori Mihail Spinelis

izjavio je u Nišu da će biti ubrzana izgradnja autoputa na koridoru 10, kroz Srbiju do Soluna.

"Dogovoreno je da se ubrza usklađivanje planova za izgradnju autoputa, a da Grčka izvrši pritisak na dve velike evropske banke da dodatno učestvuju u tfroškOvima”, rekao je Spinelis na prijemu kod niškog gradonačelnika Smiljka Kostića.

On je kazao da postoji veliko interesovanje grčkih investitora da ulože novac u radove duž autoputa.

ampion

Pivara Čelarevo, koja posluje u okviru Karlsberg grupe osvojila je na novosadskom Poljoprivrednom sajmu VELIKI ŠAMPIONSKI PEHAR, za visok kvalitet ocenjenih uzoraka piva. Pored ovog prestižnog priznanja, Pivara Čelarevo je i šampion kvaliteta u kategoriji piva sa proizvodom LAV u boci od 0,5 litara.

>=

a. '

O

Cene sirove nafte

(U dolarima za barel)

Na dan 19. 05. 2005.

LONDON - BRENT JUL 48,30 (1 brit.barel = cca 159 |)

NJUJORK - LAKA JUN 47,40 (1 amer.barel = cca

152 |)

NJUJORK - BENZIN JUN 1,4330 CENTI ZAGALON

LOŽ ULJE JUN, 3940 CENTI ZA GALON

NJUJORK - TERMINSKO TRŽIŠTE PAMUKA

(centi/libru, po ugovoru br.2)

19. 05. 2005.

JUL 50,15

OKT 51,95

DEC 52,55

Vlada finansira

agrarni razvoj Ministarstvo poljoprivre-

de, šumarstva i vodoprivre-

de Srbije odobrilo je čačanSkoj opštini 1,7. miliona dina-

Ta za projekat razvoja poljo-·

Privrede u tom kraju, koji su uradili lokalni ogranak G17 Plus i Skupština opštine.

ekonomija

BORBA l·E*

Kariću za „Mobtel” · 400 miliona evra.

Bečka štampa piše da je konzorcijum austrijskih investitora platio Bogoljubu Kariću između 350 il 400 miliona evra za BK Trejd

Konzorcijum austrijskih investitora. oko Martina Šlafa platio je Bogoljubu Kariću između 350 i 400 miliona evra za BK Trejd, koja je suvlasnik u srpskom operateru mobilne telefonije kompaniji Mobtel, piše danas bečki nedeljnik “Format”.

Prema tom listu, Šlaf će odustati od svog prava prvenstva samo ako država Srbija udeo u Mobtelu austrijskom Mobilkomu, a ukoliko do toga ne dođe on će iskoristiti svoje pravo preče kupovine i kupiti i preosta-

proda ·

li deo srpskog mobilnog operatera. Pravo prvenstva koje je postojalo obostrano između Karića i Vlade Srbije, kako se podseća, Šlaf je zaobišao tako što je otkupio BK Trejd.

“Format” ističe da je "Telekom Austrija (LA), sa svojim operaterom mobilne telefonije Mobilkomom, u preuzimanju Mobtela odmakao dalje nego Što se pretpostavljalo.

List se poziva na dogovor između Bogoljuba Karića i vlasti u Srbiji prema kojem postoji pravo prvenstva pri kupovini za vlasnike. Nakon

što je otkupio Karićev deo, konzorcijum austrijskih invcstitora oko Martina Šlafa ima to pravo prvenstva, tvrdi bečki nedeljnik.

Portparol Mobilkoma Elizabet Mates je rekla da će ta kompanija učestvovati u rcgularnom procesu predaje ponuda i izrazila očekivanje da bi tender mogao biti raspisan, te da će ga kontrolisati i voditi jedan savetnik Vlade Srbije.

Mates je, u izjavi austrijskoj novinskoj agenciji APA, dodala da se Mobilkom nalazi u razgovorima sa srpskom vla-

dom, ali još uvek ne i u zvaničnim pregovorima.

Što se tiče nejasnoće oko vlasničke strukture u Mobtelu nedeljnik “Format” tvrdi da to nije važno, jer će se svađa oko vlasništva okončati čim Mobilkom otkupi državni udeo. Tada će, dodaje nedeljnik, Mobilkom-· preuzeti Šlafov deo, slično kao kod hrvatskog Vip-neta.

Ekonomski dnevnik “Virccaftsblat”, ukazuje da bi u Mobtelu moglo uskoro doći do povećanja kapitala, u kojem ne učestvuje srpska vlada.

• • • 9 • • • •e Bankari stigli, al' ne i investicije Okupljanje bankara, po pravilu, ne utiče na privlačenje investitora, jer oni dolaze u zemlje sa dobrim poslovnim okruženjem” upozoravaju investitori

Godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Beogradu od 21. do 31. maja, prema mišljenju ekonomista, jeste veliki događaj za Srbiju i Crnu Goru, ali su malce šanse da će taj skup značajnije doprineti povećanju stranih investicija.

“Okupljanja netržišnih fondova i bankara, po pravilu, nec mogu da utiču da privlačenje investitora. Stranc investicijć dolaze u zemlje koje imaju dobro poslovno okruženje, a Srbija, na žalost, ne može time da sc pohvali”, ocenio je direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević.

On je za Betu ocenio da će najveća korist za Srbiju od organizovanja Godišnjc skupštinc EBRD biti devizna zarada od dolaska velikog, broja učcsnika tog skupa.

“Ukoliko Srbija želi da ckonomski napreduje, vlast mora da se konačno uhvati u koštac sa ekonomskim reformama, koje još zapravo nisu ni počele”, ukazao je Prokopijević, naglašavajući da ćc Evropska unija, ukoliko počnu prcgovori o stabilizaciji i pridruživanju, prisiliti Vladu Srbije da ide u pravcu reformi.

Saradnik Centra za libcralno-demokratske studije Boško Mijatović je izrazio bojazan da organizovanje Skupštine EBRD može više da košta nego da donese korist domaćinu. } bd LS e fa fa.

“U svetu sc svake godinc održavaju brojni skupovi finansijskih institucija i oni prolaze neprimetno. Zbog toga nc treba očekivati da će okupljanje bankara u Bceogradu uticati na odluku stranih investitora o ulaganju na tržište Srbije i Crne Gore”, rekao je za Betu Mijatović.

On je dodao da je Skupština EBRD održana 2003. godinc u Uzbekistanu, ali toj zemlji, očigledno, to nije pomoglo da privuče invcstitorc.

“Ekonomski napredak svake zemlje, pa i naše, najviše zavisi od njenih građana i sve dok ne zasučemo rukave i budemo uvažavali principc tržišnog, poslovanja ne možemo se nadati da će stranci želcti da ovde ulažu svoj novac”, naglasio je Mijatović.

Hofel “Moskva” će takođe ugostiti evropske bankare

EBRD najveći investitor

Naša zemlja je od januara 2001. postala 27. država u kojoj đeluje EBRD, a u martu iste godine Banka je otvorila stalnu kancelariju u Beogradu. EBRD je prvi projekat potpisala u aprilu 2001. dok je u junu 2002. odobrena njena strategija za našu zemlju.

Za kratko vreme je EBRD postala najveći pojedinačni investitor u SCG, sa više od 663 miliona evra za koje se obavezala u preko 34 projekta, od agrobiznisa do bankarstva, energetike, transporta (železnice), opštinske infrastrukture i podrške lokalnim preduzetnicima.

Banka je, radeći sa partnerima iz javnog i privatnog sektora, mobilisala više od 1,2 milijarde evra dodatnih investicija, prema informacijama u prvoj polovini febru-

ara 2005.

Da bi podržala svoje projekte

u državnoj zajednici,

EBRD je dobila oko 22 miliona evra u fondovima za tehničku pomoć od zemalja i institucija poput Evropske agencije za obnovu (EAR), Nemačke, Italije, Japana, Švaj-

carske i Sjedinjenih Američkih Država.

Berićetna devizna zarada

Svaki bankar dnevno, kao gost, potroši 380 evra

Evropska poruka je jasna - razgovora o našem CvVrOpskom pridruživanju neće biti, ukoliko se na dnevni red nc stavi zakon o zaštiti konkurecncije, tako da će parlamentarna procedura Otpočeti u narednih nedelju da-

na - saopštio je prof. dr Bo-

jan Dimitrijević, ministar za trgovinu, turizam i usluge. On je najavio i glasanje o Zakonu o turizmu 23. maja, uz očekivanje da će biti i usvojen. A da se na planu turizma nešto na bolje menja, govori i podatak da jc od ove privredne

prihod, u prva tri mcsc-

delatnosti, ca ove godine, 55 miliona dolara, što čini rast od, čak 45 odsto. Štaviše, Dimitrijcvić je izrazio nadu da će, sportski i privredni događa-

ji koji slede, povećati tu sumu na 350 miliona dolara.

Inače, Beograd, je Sprcman za skup 2.000 bankara u Centru “Sava”.

Budući da svaki gost takvog, ranga, dnevno potroši po 380 evra, nije teško izračunati koliki će biti ćar za našu prestonicu. Naravno, njihove supruge će imati Više vremena za obilazak našeg grada, tako da su najbolje turističke agencije izradilc program, kako bi nas predstavili u najlepšem svetlu. Ipak, na planu novih. smeštajnih kapaciteta Grad još nc može da ponudi ništa novo, imajući u vidu da se otvaranje nOVOB, hotcla kod Hale “Limes” očekuje u avgustu.

Dakle, događaji ukazuju na neophodnost ubrzanja

Dodatne reforme

INO

Srbija i Crna Gora ostvaruje napredak u privrednom rastu, ali su potrebne dodatne reforme koje bi dalje sprovele tranziciju ka tržišnoj privredi, ocenila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u svojoj najnovijoj strategiji za državnu zajednicu.

U najnovijem Izveštaju o tranziciji, koji je EBRD objavila za 27 država od centralne Evrope do centralne Azije, istaknuto je da je priverdni rast u SCG tokom godine povećan na pet odsto, sa tri odsto koli-

ko je zabeleženo 2003.

SCG se nalazi na 23. mestu po tranzicionim dostagnućima u 2004, a iza nje se nalaze Belorusija, i tri centralinoazijske države Turkmenija, Uzbekistan i Tadžikistan, prema Izveštaju o tranziciji, objavlje-

nom u novembru 2004.

+ HNR NWN Ni iIINHINRINNNINININIIIIIIIINNININIININIINIINRIIIINIINNIININIIININNINIIIINIINNII RIR III

privatizacije hotela, koja jc već odavno trebalo da bude završena.

Dimitrijević najavljuje i osnivanje Kongresnog biroa

Srbije, koji bi mogao da počnc sa radom 1. januara sledeće godine, ukoliko se obcezbede finansijska sredstva.

J. Vujadinović

WROCRADSKA WRZA

DNEVNI IZVEŠTAJ BEOGRADSKE BERZE

cjexcii(\(\\aWNa|

SEKUNDARNO TRGOVANJE

20.maj 2005.godine

BERZANSKO TRŽIŠTE

Obveznice Republike Srbije (EUR)

Muci ra 0 79.54 |___ 7aaa| |____685) |____65m\| 56,90) 5287, [___558%|

80

SLOBODNO BERZANSKO TRŽIŠTE

SEKUNDARNO TRGOVANJE

TRN ea

Dumv Grockh nd, Grocka, (oprojekt holding 8,0. Beograd

Hemofan konocsm ad. Vršac

\mlek_a.d. Beograd

Nopol ad. Bačka Palonk o,

09) ha

2,

|| 78| _____28,000| 000| ____28,700| 700| ___ 27,5D0| __ ___ 105|

930)

dir 0S|_______ 2,864,850 350) 34; x 60%)

Novosadska mlekera ad. NoM Sad Pupin | elecom a,d, Zemun

Putevi ad. Užice

Ratko Mitrović a,d. Beograd

Soja protein a. Bečej Tehnogas add Beograd Toza Murković a.d. Mikind'

000! “95 5,790! 20 299

114

li Fimit]

209|

ječej p jaudućnost ad, Curug

Dunav osigura fes W.ifert pi lektrom etal a,d. Beogr lektroment a d. Novi Sad lektročumandija a,d. Mladenovic nad

ograd BOČeVO,

AD Beograd

IEE Ma žIšJE Šia HE

sj? | ojE-|s |e if. i|ž|G3 |* DI SPP || = o š

nacionalna stedioniCa-banka ad. Beograd parka. Beograci

zslaig PERH

ub

C|E|Š|E|B|S |B|š|"|ž|

als Bala

7,

pekebeta a d. Beograd Pivara Niš ad. Niš PP Sombor a.d. Sombor Hribnjak Sutjeska a.d. Su4jeska sloga Petrovaradin ad. Petrovaradin

jsrbolek a.d. Beog istjeryk ad Čačak

eefonija a.d. Beograc #rmovent SC Liyrica čelika a.d Bačke Topole,

S |Š 5|s a |g|o |E |%| a|m|e PI : 382 S|*|Š ž|ER Š Ed Š

SSS SJSJAJŽ |S |S

(oda Vinjo_a.d_\irjedi 'tavje nad. Letkovac 'orka Phermo ad. Saban

I |

PRROROSRRIR O aBNE

|. ho by i aas" sss

Kursna lista Narodne banke Srbijc

ZEMLJA OZNAKA

\ALUTE

EUR AUD GAD DKK JPY KWD NOK SEK CHE GBP USD

EMU AUSTRALIJA KANADA DANSKA JAPAN KUVAJT NOHVESKA SVEDSKA SVAJCARSKA V. BRITANIJA SAD

VAŽI ZA

KUPOVNI KURS

SREDNJI KURS

81,8292 49,0848 51,2714 10,9898 60,3416 221,3395 10,0769 8,9070 53,0394 118,9724 64,6462

48,9375 51,1176 10,9568 60,1606 220,6755 10,0467 8,8803 52,8803 118.6155 64,4523

PRODAJNI

11,0228 60,5226 222,0035 10,1071 8,9337 53,1985 119,3293 : 64,8401