Borba, Oct 03, 2005, page 7
Ponedeljak, 3. oktobar 2005.
horIzonHi
POKNLONICI VINA NE MORAJU
Manji rod,
· Kombinacija suše i obilnih kiša umanjićc ovogodliinji rod groždja u Evropi, ali će berba biti boljeg kvaliteta u pojedinim regionima pogodjenim sušom.
Suša koja je tokom leta zadesila delove Francuske, najvećeg, Svetskog proizvo-
djača vina, i bila najjača do ·
sada u. Spaniji i Portugalu, sprečila je razvoj štetočina i bolesti vinove loze.
Pomanjkanje kišnih padavina takodje je. povećalo sadižaj šećera. u groždju i njegovu kiselost i pojačalo boju u regionima, kao što je južna Francuska.
Evropska komisija je OVOyodišnju proizvodnju vina u 25-očlanom bloku projektovala na oko 180 miliona hektolitara, što je sedam odsto manje od lanjske, ali u ikladu s petogodišnjim prosekom. VELIKO
BRINU
bolji kvalitet
za dobro
| | | | Nema “zime”
U Francuskoj je bojazan od štete zbog nedostatka padavina izbegnuta zahvaljujući nižim noćnim temperaturama koje su pomoglc sin-
Obeštetili Deda Mraza
Dansko ratno vazduhoplovstvo pristalo je da obešteti
Deda Mraza pošto su dva lovca F-16 na smrt preplašila nje-
Novog jelena Rudolfa prilikom · preletanja njegove farme. Ramowyazduhoplovstvo je saopštilo da je isplatilo. 31.175
'anskih kruna (4. 180 evra) Olaviju Nikanofu kako bi mogao
da kupi'hoa Božić; ;
)g jelena za svoje sankc i tako spreman dočeka
Jelen Rudolf je uginuo usled srčanog udara kada su dva "Wca F-16 u februaru preletela u niskom letu preko Deda "TaZove farme u centralnoj Danskoj.
: "Dobili smo pismo od Deda Mraza u kojem nam sc žali “bog Bubitka jelena i stvar smo ozbiljno razmotrili”, objaMio jc kapetan Morten Jensen, portparol danskog, ratnog,
\duhoplovstva.
JI. Pi : VAMMIK . "Izuzetno nam je drago da obeštetimo Deda Mraza ako Wd n PPR Z .2.4 59% aaa je ie» Č1O značiti da će sva deca sveta dobiti poklonc”, istakao jc
On,
FRANCUSKA
Kuća sa
De kuće u Merbašu, na severoistoku
Sida 86 policija je evakuisala, po nalogu
terijer i | POS TARE čiyava, grifon, jorkširski
'eni u | ite Hvakuacija pasa, koji SU O
\Otinja i -- PI ihvatilišta Društva za zaštitu ŽI\, trajala. je puna dva dana.
dinama. Vlasnici
||)
240"amy
Psi su bili dobro uhranjeni, ali su živeli u velikoj prljavštini, pareći se medjusobno go-
kuće, godšnjaka, živeli su u prizemlju, dok su psi bili smešteni na spratu.
|
vino: Vinogradi u Francuskoj
tezi boje, tanina i arome u groždju.
Ovogodišnja proizvodnja vina u Francuskoj prognozirana je na oko 55 miliona
odsto
hektolitara, manje ncgo lane.
U Italiji su bili povoljni vremenski uslovi na. početku vinogradarske sezone, ali
osam
IEMSIKU
su kiše krajem avgusta i u septembru počelc da nanose štetu pojedinim područjima, uključujući regione Emilija Romanja, Veneto i delove Lombardije.
Suša na Iberijskom poluostrvu, koja je izazvala katastrofalne. šumske požarc, znatno je umanjila rod groždja u Španiji i Portugalu, zemljama čija vina uživaju sve veću popularnost na stranim tržištima.
Portugalska proizvodnja vina bi mogla biti 20 odsto manja, a u regionu Duro, postojbini marke “porto”, smanjena u još većoj meri, prognozirao je Nacionalni institut za statistiku.
Španski uzgajivači, pak, prognoziraju da bi rod u najprestižnijem španskom regionu Ribera del Duero mogao biti manji za oko 40 odsto.
Ljubitelji najpoznatijeg, španskog vina “rioha” mogu, medjutim, biti mirni jer region Rioha na severu zemlje ima posebnu mikroklimu tako da štete od suše nije bilo.
U Nemačkoj je berba groždja počela nedelju dana ranije nego obično . Očekuje se da će ovogodisnji rod biti visokog, kvaliteta u 13 ncmačkih uzgajivačkih regiona.
Obilne kiše u delovima centralne Evrope tekodje su umanjile rod groždja. Vinogradarsko udruženje Madjarske, domovine descrtnog vina “tokaj”, prognozira da će kišovito vreme uništiti trećinu roda.
U Sloveniji bi rod groždja mogao biti 11 odsto manji, a u pojedinim vinogradima je došlo do truljenja, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede te zemlje.
3
? 0,
Roboti pacijenti za obuku studenata
Suočen sa velikim brojem studenata medicinc i svega nekoliko bolnica za
obuku, jedan meksički uni--
verzitet otpočeo jc sa korišćenjem robota pacijenata kako bi bolje obučio buduće doktore.
Meksički nacionalni univerzitet (UNAM) Ootvorio je nedavno najveću “robotsku bolnicu” u kojoj studenti medicine mogu da vežbaju sve - od porodjaja na lutki-robotu do davanja injekcije u ruku mališana, robota izradjenog od plastike.
Roboti pacijenti zapravo su lutke koje imaju mcha-
ničke organc, sintctičku krv i veštački sistem za disanje. “Porast broja studenata medicinc u disproporciji jc sa brojem medicinskih ustanova”, izjavio je Hoa-
Mobilni
•
ı Za
sirotinju Tj
Jeftini mobilni telefoni će se od početka sledeće godinc prodavati u zemljama u “azvoju na području Azije, Hvropc i Afrike u sklopu programa trgovinskog, udruženja Globalni sistem za mobilnc komunikacije (GSM).
Izvršni drektor udruženja GSM Hob Konvcej navodi da su telefoni dobrog kvaliteta i da imaju garanciju, uprkos tome što njihova cena nc premašuje 30 dolara.
bračni par pedeseto-
kin Lopes Barsena, pomoćnik dekana na muedicinskom fakultetu” u sklopu urijveičiteta 20) 0 “Projekat predstavlja veoma dobru priliku za učenje za naše studente”, rckao je Barsena. Modicinska ustanova u koju je uloženo 1,3 miliona dolara. ima 24 robota pacijenta, kao i kompjuterski program koji omogućava simulaciju niza bolesti od dijabetesa do srčanog
udara.
Sa više od 15.000 upisanih studenata medicine, UNAM ima jedan od najvećih medicinskih fakulteta u Latinskoj, Americi. Prema podacima Meksičke asocijacijc medicinskih obrazovnih ustanova, u Meksiku trenutno ima oko 70.000 studenata medicine. a 7 O i —
EMSPERIMENTI U MINI”')
Kako se briše sećanje?
U najnovijem broju jcdnog od vodećih svetskih časopisa na polju nauke “Ncuron” objavljeno je otkriće naučnika sa šangajskog univerziteta Fudan koji su uspeli da, ceksperimentišući sa
miševima, nađu način da iz-
brišu sećanje. Ako bi se ckspertimcent pokazao delotvornim i na ljudima “to bi moglo da dovede do otkrića Icka koji bi mogao da izbrišć sećanje pacijentima sa Dsihološkim problemima ili onima koj su prošli kroz traumxiitična iskustva, prenela je kineska agencija Sinhua. Hksperiment je izgledao ovako: grupa miševa jc stavljena u kavez, puštena im jc muzika a nakon toga su bili
elektrošokovima. Nakon sat vremena miševi su vraćeni u kavez i puštena im je ista muzika. Među onim miševima koji u među-
tretirani
vremenu nisu bili tretirani zavladala je panika, dok mi-
|| O | M |
ševi kojima je blokiran ncuron NR2B nisu uopšte rcagovali. Profesor Li Baoming sa Instituta za neurobiološka istraživanja pri Univerzitetu u Fudanu je objasnio da je deaktiviranje neurona NR2B i uništavanje veza između ncurona u kojima je uskladišteno pamćenje izazvalo gubitak sećanja kod tretirane grupe miševa.
Profesor Li je izjavio da ovo otkriće može da ima vrlo anačajnu ulogu u proccsu nalaženja leka koji bi blokirao sećanje kod pacijenata koji su prošli kroz traumatična iskustva, ali je dodao da za sada naučnici ne mogu da “azlikuju bolna od prijatnih sećanja.
„Plastika” je u modi: Kreditne kartice
Bilo kuda
kartica svuda
Jedna od najvećih kompanija kreditnih kartica u Sloveniji je iznela statistiku prema kojoj 81 odsto Slovcnaca od 15 godina i više poseduju kreditnu ili debitnu karticu i gotovo svi ih koristc na zakonit način.
Jedan Slovenac ima u proseku 1,7 kreditnih i decbitnih kartica, koju koristi jednom sedmično.
Istraživanje, koje je za “Master Kard Jurop” sprovcla istraživačka kompanija “Gral Iteo”, pokazuje da su najčešći korisnici kreditnih i debitnih kartica u Sloveniji
INDIJA
Obrijali glave
ljudi koji imaju od +0- 49 godina.
Slovenija vodi u ccentralnoj i istočnoj Evropi po njihovoj upotrebi.
Ova država ima mnogo potencijala za dalji razvoj, pogotovo s dolaskom novih, tehnološki razvijenijim, krcditnim i debitnim karticamxa.
Najpopularnija forma “plastičnog” novca u Slovcniji je “maestro” debitna kartica. Ovih kartica u opticaju ima 2,3 miliona. Njima je, samo prošle godine, obavljeno oko 30 miliona transakcija u vrednosti od 3,45 milijardi evra.
zbog smrti vola
Cetrnaest meštana jednog scla u istočnoj indijskoj državi Orisa obrijalo je glavu u znak pokajanja zbog, smrti jednog,
vola.
Medju hindu vcrnicim:a je običaj da muškarci obriju gla-
vu posle smrti nekog, od članova svoje porodice.
U ovom slučaju, medjutim, 14 muškaraca iz sela, Bramahanakhanda, 120 kilometara od regionalne prestonice Bubanesvara, odlučilo se da obrije glavu zbog smrti vola, koji je prema rečina meštana uništavao njihovc uscvc.
Pošto su vola pojurili, životinja se upetljala u clektričnu ogradu i poginula na licu mesta.
U hindu religiji, krave su svete životinje. Meštani su stoga organizovali sahranu životinje i doneli odluku da 14. muškaraca koji su terali životinju treba da obriju glave u znak
pokajanja.
Meštani sela su takodje odlučili da podignu spomenik tragično nastradalom volu, prenela je agencija DPA.
KOLU
Flaše ruma umesto
penzije
Penzionisani radnici jedne kolumbijske fabrikc alkoholnih pića koja je pala pod stečaj pristali su da im sc penzije isplaćuju flašama sa rumom koje oni potom prcprodaju. -
Propala fabrika “Industrija likorera de Bolivar” iz Kartahene više nije Dbila u mogućnosti da isplaćuje svojim bivšim radnicima penzije u ukupnom iznosu od čectiri miliona dolara.
Vlasnik fabrikc jc istakao da su penzioneri sami došli na ideju da u zamenu za penzije dobiju flaše sa ru-
mom. Srećom, fabrika ima u rezervi dovoljne količinc alkoholnih pića da: obeštcti SVC svoje penzionere.
Dvadesetak njih prekvalifikovalo se tako u putujuće trgovce nudeći od vrata do vrata dvc flaše ruma po ccni od jedne.
“Prodajući rum mogu da jedem i da pomogncm svojoj deci i unucima. Rum mi pomaže da preživim”, izjavila je listu “EL heraldo” jedna O()godišnja penzioncrka, koja je pristala da primi 50 gajbi ruma kao kompenzaciju za penziju od 2.200 dolara.