Topola, Jan 01, 1900, page 556

atque perfidia violarit et imminuerit; -f parum integra veritate, ne obzirući se mnogo na istinu; fortuna, fama, existimatio, opes; int. (oijel) famem ad ovum affero; novus et int. labor; Iznova počinjući; bellum, nov, još nedovršen, rursus tanquam ad int. bellum cuncta i parat; re integra, kad se jošte ništa nije dogodilo; integerrima omnia ad pacem sunt, sve ostaje, kako je sada; odi. in integrum restituere, uspdslaviti u pređašnje stanje, ali i ukinuti kaznu; de, ab, f ex integro, sasvim iznova; napose: nepbmiješan, čist, anteponantur integra contaminatis; * fontes; * sapor \ vini, b) neoslabljen, krepak, u potpunoj snazi, posve zdrav, Čitav, čil, neobeščašćen, milites Integris viribus; copiae; Numidae; int. et recentes; integrior exercitus; integris corporibus animisque; -j- corpora sana et integri sanguinis; int. a labore; integ. valetudo; (Ter.) aetas; * int. aevi, * aevo, u naponu; * sanguis, mlada; liberos conjugesque integras (netaknute) ab istius petulantia conservare; (Ter. Cat.) virgo; također = trijezan, Cio. de div. 1, 29, 60. o) o vremenu: nep rikra e en, oio, annus; * integro die, za Čitava dana, u jutru. 2) u duševnom i u moralnom pogledu a) neodlučen, neriješen, causa; offensiones, nepbrdvnjene; certamen; consilium; res; re integra; in integro res est, est (mihi) integrum, još mije slobodno; non est integrum s ut = n. e. int, factu ut, ei (Dionysio) ne int. (slobodno) quidem erat, ut ad justitiam remigraret; neque est int, ut meum laborem non impertiam; integrum (slobodu) reservare, dare; integram rem relinquere, b) novak u čemu, p o četnik, rudis et int. o) razborit, bestrastan, nepristran, integram se servare; int. testes; quid hac quaestione dici potest integrius? * integer (nepristran) laudo; * mens, zdrava; * int. mentis, * animi; * adhuc int., jošte nezdslijepljen ljubavlju. d) neiskvaren, neporočan, pošten, čist, integri et sinceri; ingenium; se integros castosque conservare; homo; natura; vita; int. a conjuratione, nekriv, neupleten u ...; -J- proconsulatus, nesebičan, * Diana, čista, djevičanska ; * int. vitae scelerisque purus. in-tego, texi, tectum, 3. prikriti, prevuoi, alqd alqa re; također tp. čuvati, kriti, cum loci altitudine, tum vallo etiam integi Romanos. integrasco, 3. [integer] obnoviti se,jedn. Ter. Andr. 4,2, 5. integratio, onis,/. [integro] (rijetko) obnova, Ter. Andr. 3,3, 23. Integre, adv. s komp. i sup. [integer] 1) neiskvareno, pravo, čisto, dicere. 2) ne-

pri strano, neporo6no , nesebično , čisto, pošteno, incorrupte atque integre judicare; f sordem atque avaritiam alcjs multare; i meus labor, in privatorum periculis caste integreque versatus, čist i pošten. integritas, atis, /. [integer] 1) čitavo st, nepovrijedenost, corporis, unguiculorum. 2) tp. a) čistoća, neiskv ar eno st, sermonis Latini, b) svježost duha, Cic. Acad. 2, 17, 52. o) neporodnost, poštenje, nesebičnost, nepodmiljivost, int. et continentia; hominis poštena namjera; vitae, integro, 1. [integer] postaviti na predasnje mjesto, artus uložiti, ulag ati, in pravum elapsos. Odt. a) obnoviti, lacrimas, seditionem, pugnam, Liv.; f luctum; * carmen, b) duševno okrijepiti, animus defessus audiendo aut admiratione integratur, jedn. Cic. de inv. 1, 17, 25. integumentum i integimentum, i, n. [intego] pokrivalo, pokrivač, pren. obrazina, dissimulationis; istius insignis nequiiia frontis involuta integumentis; (Ptaut.) šaljivo int. corporis alcjs = nerazdruživ pratilac. •f intellectus, us, m. [intelligo] razumijevanje, poimanje, boni, mali; insidiarum; pas. pojam, smisao, intellectum habere. intPllggens, tis, adv. [partic. od intellego] razborit, razuman, znajući, napose: vješt umjetnosti, ini. vir. orator dicendi existimator judicium ; in hisce rebus int. esse; supst. i apsl. intellegentes, vještaci, majstori koje znano sti, struke, umjetno sti Cic. Brut. 49, 183. -f principis nostri intellegens, intellegenter, adv. [intellegens] (rijetko) razborito, razumno, audiri; f lectitare, intellegentia, ae, /. [intellegens] 1) razboritost, razum, poimanje, vj eština, vješt a štvo, napose koje umjetnosti ili znanosti, intellegentiam juris habere; pecuniae quaerendae; (Just.) somniorum intellegentiam (umjets nost tumačenja sanova) condere. 2) uopće: ; razum, upoznavanje, res sub intellegeni tiam cadentes; int. communis; fretus int. ve, str§,. - intellggo, lexi, lectum, 3. (perf. sync. inlellexti Ter., Cio.; arhaist. konj. plsqperf. intellexes mj. intel, lexisses, Plaut.) [interlego] razabirati. 1) op ai žavati, opaziti, vidjeti, razumj eti, ćutjeti, ćutilima ili umom, intellexti, ti si opazio pravo, Ter.; ex vultu cujusdam ephori intellexit, insidias sibi fleri; ex tuis literis int. te audisse etc.; ex qua intellegitur, potest in, tellegi, intellegendum est s inf., s quaest. indir.; propositio ex se intellegitur, vidi se samo od sebe; * intellecturis auribus uti (ali - ne o ocima po Quint. 10, 1, 14.). 2) poznati,

544

intego—intellego