Topola, Jan 01, 1900, page 557

razumjeti , pojmiti, alqd; ut intellegatur, quid quisque dicat, da se razumije Ud. ; ut ea, quae dicamus, intellegantur; malo non intellegi orationem meam [ali ne me (alqm) u tom smislu; sr. a)] quam reprehendi; int. quid sit deus; int. ista esse vera; int. magna ex parvis; homo ad duas res, ad intellegendum (da misti) et ad agendum est natus; intellegendi auctor, majstor u mišljenju ; (u razgovoru) intellextin’ ? jesi V razumio? i u odgovoru, Probe se. intellexi ili intellego. Napose a) non multum in alqa re int., ne razumjeti mnogo; nihil int.; naime o razumijeva nj u i sudu vj e štaka u umjetnosti, ista, haec ini; non tam multum in istis rebus; quam pulchra essent, b) uopće predstaviti sebi, pojmiti, imati ili stvoriti sebi ideju o čemu, misliti sebi, s dvostrukim aco., qualis differentia sit honesti et decori, facilius intellegi quam explanari potest; in tribus rebus difficilibus ad eloquendum, sed satis erit intellegi; Antonio dicente, etiam quid tu intellegas, sentiemus, i tvoje misli; sanguinem quid intellegis? hoc intellegi volo, hoću, da se tako razumije ; motum illimi ex aeterno intellegi convenit, valja držati, daje od vijeka; vel hoc intellegant (sa slijed, aco. o. inf.), valja, da to ovako razumiju, da Ud.; ex quo esse beati atque aeterni intellegantur; :J- ea quae non dicunt sed intellegi (već hoće, da se razumije) volunt; illa est in qua (kod koje, ako se ta riječ upotrebljava) intellegitur ordinis conservatio, jedn. Cio. off. 1, 40, 142. d) j proniknuti u oij značaj, biće čije pojmiti, upoznati, valjano znati prosuditi koga, alqm. Intemelii, orum, m. Intemelj ani, pleme ligursko na istočnoj strani Alpa. Odt. Intemelium, ii, n. ['EvThjuihov] (potpuno Albium Int. Tac.) glavni grad Int. iu-temeratus, adj. nep b vrij eden, neokaljan, neoskvrnjen, -j- int, impollutus; -f--quid enim per hos dies inausum intemeratumve vobis? * munera, dar suhoga vina. in-temperans, tis, adj. sa sup. bez mjere, neumjeren, koji se nezna svladati, intemperantis est etc.; animus; napose: neobuzdan u putenim nasladama. intemperanter, ado. s komp. [intemperans] neumjereno. intemperantia, ae, f. [intemperans] neumjerenost, razuzdanost, nepokorno st, obijest, vini, u pilu; libidinum; * linguae; militum; Pausaniae. in-temperate, adv. neumjereno, vivere, in-temperatus, adj. n eum jer en, pretjeran, benevolentia; intemperatissimae perpotationes; fui paulo ante intemperantior, nešto slobodniji. intemperiae, arum, J. [in-tempero] (pretkl.) tp. bijes, mahnito st, quae te int. tenent? iu-tcmperies, ei ,fl)(Liv.) „nevrijeme“ caeli, nezdrav uzdah, zrak, aquarum ,premnogo kiše ; verna, nestalno, nepostojano vrijeme; i uopće (Plaut.) nevrijeme, zlo vrijeme. 2) tp. a) neutnjereno st, ebrietatis, Jedre. Just. 12, 13, 10 .bineumjereno ponašanj e, hiri, amici ; cohortium, opornost. intempestive, adv. [intempestivus] u nevrij e m e. in-tempestlvus, adj. nezgodan, nepriličan, epistola; * timor; convivium; -f- honos. intempestus, adj. [in-tempestas] 1) int. nox, mrtva, gluho doba noći; * personifik. 2) * po položaju nezdrav. iu-teudo, tendi, tentum, 3. 1) napeti, nupinjati, pritegnuti, pritezati, dextram ad statuam; chordas; corpus; fauces; tabernacula velis, razapeli; -J- arcum; arcum in alqm; * brachia remis; * numeros nervis, pjesn. inverzija mj. nervos int. numeris, napeti žice za sklad; -f- nubes se int. caelo, oblaci se rdzastfli po nebu; nox se intendit. Napose a) * namjestiti, vinculla collo, okovati vrat. b) napeti, * brachia tergo, cestom (caestus) ; * locum sertis, oviti, c) prij eteoi upraviti, tela, hastas; -j- ictus; telo intento stare (trgnutim mačem); -j- telum in jugulum; * sagittam, odapeti; -j- sagittas; aciem acrem in omnes partes; u prilici, intentus est arcus in me unum; intenta signa legionum existimari cervicibus ac bonis vestris. 2) tp. a) upeti, napeti, ndpinjati, animum, ingenium; se ad firmitatem; -}- leges, pooštriti, b) pomnožiti, povećati, se intendentibus tenebris, uza sve veću tminu; f int. formidinem, -J- curam alcjs; * vocem cornu; -f pretia alimentorum; i •}• s naporom što činiti, rugam, udariti u bijeg; novum alveum, o) nekamo revno težiti na, upr aviti, nišaniti, iter in locum; -[fugam ad Euphratem; -j- longe diversam fugam, sasvim na protivnu stranu bježati; oculos; odt. s adverb., kao: quo, quocumque, ići, podati se, obratiti se kamo, animum ad; in alqd; int. considerationem in alqd, (Liv.) cogitationes ad alqd; -j- eruditionem ad rem; totum in Hispaniam Hannibalemque int. bellum; * curas; suos ad curam custodiae, Lw.; X int. se i samo int. in, ad alqd, alcui rei; f huc potius intenderet etc. quam malas curas exerceret; odt. int. alqd, namjeravati, pripravljati se na što, početi, longiorem fugam; quod animo intenderat; s inf.; non quod Intenderat, ut Adherbalis potiretur, efficere potuit; -j- s ut. d) groziti se, prijetiti komu,nastojati komu zlo nanijeti,

545

Intemelii—intendo