Topola, Jan 01, 1900, page 559

i. suos et honestus et nobilis; i. patres lectus; napose sa sup., honestissimus inter suos numerabatur; (Just.) acerrimus i. recusantes Callisthenes fuit; odt. također, kad se navode pojedinci, koji što dobivaju, među, i. se plurimorum bona publicata dividere; officia partiri i. se; o stranicama ili o predmetima, kojima se sudi ili o kojima se odlučuje, i. Marcellos et Claudios patricios judicare; i. duas sententias dijudicare, o) o predmetima, među kojima ima razlike: medu, nihil interest inter te et quadrupedem; quid intersit inter popularem, id est, assentatorem et levem civem et inter constantem, Oio. Lael. 25, 95.; interesse enim i. argumentum et i. mediocrem animadversionem; multa sunt alia, quae i. locum plurimum differunt, čim se bitno razlikuje mjesto od mjesta; sit hoc discrimen i. gratiosos cives atque fortes; (Hor.) est inter Tanain quiddam socerumque Viselli. d) kad se naznačuje prijateljsko ili neprijateljsko općenje s kim; među, quae saepissime i. me et Scipionem de amicitia disserebantur; amicitiam nisi inter bonos esse non posse; quae si quos i. societas aut est aut fuit; res inter eos aguntur; quos i. controversia est; i. quos magna fuit contentio; (Hor.) i Hectora atque Achillen ira fuit capitalis, lites i. Peliden atque Atriden, disconvenit i. meque et te; certatum i. Appium Cl. maxime ferunt et i. P. Decium, e) f o svojstvima, među kojima je koji predmet, colorem i. aquilum candidumque; odt. za oznaku okolnosti, među kojima se tko koleba, među, i. metum et iram cunctatus, f, sa zamjenicom, da se izrazi reciprocitet, inter se, i. nos, i. vos, i. ipsos, međusobno , izmjenioe, među sobom, amare, diligere, confirmare, aspicere, cohortari, timere i. se; contingere, repugnare i. se; colloqui i. se; -j- ludere i. se; auxerant i. se opinionem, međusobno poštovanje; non patiar, ut caedes civium i. se flat = ut cives i. se caedant; alternis versibus intorquentur inter fratres gravissimae contumeliae (od fratres intorquent i. se gravissimas c.); obsidibus i. se cavere, međusobno jamčiti taocima; cur legendi sint nisi ipsi i. se; petitus saepe principum insidiis, ipsorum i. se fraude, vlastitim izmjeničnim izdajstvom ; natura inimica i. se esse liberam civitatem et regem (ne sibi i. se); i. se nondum satis noti; placide modesteque i. se (u međusobnoj pomirljivosti i umjerenosti) rem publicam tractare; naprotiv toga non dubito quin res publica nos inter nos conciliatura conjuncturaque sit; quid hoc loco vos i. vos? Napose inter se, i. ipsos, a) i za oznaku međusobnoga odnošaja, u koji tko dolazi tuđim djelovanjem, ratio et oratio conciliat homines i. se; latissime patens ho-

minibus i. ipsos societas; societas hominum i. ipsos; quae res eos in magno diuturno que bello i. ipsos habuit. /3) također za oznaku međusobne blizine, sličnosti, i tomu protivnoga : međusobno, među sobom. Marius colles propinquos i. se occupat (ne sibi p. i. se); postquam haud procul i. se aberant; res i. se similes; pessuma ac diversissuma i. se mala; communia esse amicorum i. se omnia, Ter.; multa sunt civibus i. se communia, interamenta, orum, n. [inter] unutarnja drvena grada broda, jedn. Liv. 28, 45, 15. Intfiramna, a e, /. Inter amna, gradu Umbriji. 2) u Laoiju; odt. -as, atis, adj. interamnanski; supst. ates, ium, m. Inter amnjani. intgr-aresco, - 3. sahnuti, presisati, jedn. Cie. Tuso. 5, 14, 40. Inter-blbo, —— 8. ispij at i , fontom, jednom Plaut. Aut. 3,6, 22. inter-bito, Plaut. Most. 5,1, 47. intereS.laris ili intercalarius, adj. [intercalo] (umetnut) prije slupan , dies, mensis; calendae i. prijestupne kalende. iuter-caio, 1. 1) (upr. vičući oglasili) ii metnuti, impers. intercalatur, umeće se (dan ili mjesec) prijestupa. 2) odgoditi, intercalata poena, jedn. Liv. 9,9, 2. intercapedo, inis, f. [intercipio] prekid. Inter-cedo, cessi, cSssum, 8. (syne. inf. perf. intercesse Ter. stupiti, doći među što, si tertius i., Plaut.; si nulla aegritudo huic gaudio i., Ter.; inter singulas legiones impedimentorum magnum numerum intercedere; i o mjestu,, ležati, biti među . . ~ palus, quae perpetua intercedebat; silvae, quae intercedunt inter ipsos atque Ariovistum; odt. n) o vremenu: (međutim) , proći, prolaziti, pauci dies; nox nulla; vix annus intercesserat ab hoc sermone etc.; nullus dies, b) priječeći umiješati se, napose kao t. t. o pučkim tribunima: prigovoriti, prosvjedovati, legi, alcui; praetori non i. tribunos, quominus etc.; intercessurum (se) etiam, si; -J- quod ne fieret, consules amicique i.; -}• de cognomine; uopće: protiviti se, oprijeti se, non quia intercedendum putem imaginibus, quae etc., Tao. Agr. 46.; nihil intercedi (ništa da ne smeta), quominus etc.; (Just.) apsl. mandata patriae intercedunt, c) posredovati, jamčiti, pro alqo; cum vestra auctoritas intercessisset, ut; i. magnam pecuniam pro alqo pribaviti svojim jamstvom, d) o događajima; dogoditi se, slučiti se (međutim), magni casus; inter bellorum curas res parva, e) o odnošaju dviju lica ili stvari: postoj at i, biti medu .. ~

vetus inter nos usus i.; necessitudo, hospitium,

547

interamenta—intercedo