Arhiv UNS — Selo

Hoće li međunarodni politički položaj imati upliva па našu privredu?

Poljoprivredna kriza, hoja je naročito ћггон niH godina ogorčavala naše gospodare, ingleda kao da jenjava. Tih će se dana naš gospodar još dugo sjećati. Veliki пегантјег inmeđu cijena poljoprivrednih produkata i industrijskih, našeg je gospođara odbio gotovo sasvim od većih investicija u gospodarstvu, i on je čekao dok dođu bolji dani, kada će cijena poljoprivrednim produktima porasti. Ingleda da је to i dočekao, iako пе još u onoj mjeri, da bi ga te cijene mogle potpunoma nadovoljiti. Mutni međunarodni politički položaj daje jamstvo gospodarima, da će cijene gospodarskim proinvodima barem ostati onakove, kakove i jesu, a mišljenja sam da će one još i porasti. Ogromnih renerva pšenice, koje su bile nagomilane naročito u Americi, gotovo je i nestalo. Prošlogodišnja loša žetva, a k tomu velike elementarne nepogode (poplave, orkani itđ.) uništili su jedan veliki đio priroda, pa samoj Americi neće ostati mnogo на levoh. K tomu se sve države naoružavaju sve spremaju renerve, da bar на prvo vrijeme imadu dovoljno hrane i sirovina. No ne odnosi se gornje samo na pšenicu, već i na ostale gospodarske produkte, pa i na same šumarske, rudarske itđ. proinvode, jer to su nosioci našeg privrednog života. Čim su naime cijene ovih produkata bolje, tim one i bolje uplivišu na naš opči privredni život. I baš što smo prije spomenuli, da gronničavo naoružanje prikuplja ogromne količine hrane kao renervu, kao i svih drugih sirovina, upliva takođe na bolje unovčenje naših željennih ruda, našeg bakra i drugih ruda, a sigurno bi i cijene našeg odličnog bauxita bile nnatno bolje, kad u tome ne bi smetali neki sporanumi potrošača u inostranstvu. Da je vrlo povoljna konjunktura i на drvo, ne treba o tomu posebno govoriti, jer to nam dovoljno kažu visoke cijene ogrijevnog drva. U pogledu cijene gospodarskih proinvoda тонето još reči, da će one ostati, ill one če u najmanju ruku još nnatno i poskočiti, ne samo s obnirom na naoružanje, već i na činjenicu, što se predaleko otišlo u industrijalinaciji žitarske proinvodnie u Americi, koja je đošla do рогана. Mnoge su države takođe na uštrb drugih kultura sijale i previše žitarica na pr. Italija, i tako nemlja nije donašala onu rentu, koju je morala. Sada se naime te države ponovno

2

АПРИЛ 1938 ПОЉОПРИВРЕДНИ ПРЕГЛЕД