Arhiv UNS — Selo

DRŽAVNA POLJOPRIVREDNA DOBRA I NJIHOVI ZADACI U 1948 GODINI

ing. Blažo Đuričić,

pomočnik Ministra poljoprivrede FNRJ

Poznato je da je naša zemlja po poljoprivrednoj proizvodnji spadala među najzaostalije u Evropi. Rat je još više unazadio našu i onako zaostalu poljoprivredu. Teško breme primidvnosti, oranje drvenim plugom, upotreba degenerisanih sorti sjemena, nepoznavanje upotrebe veštačkih đubriva, gajenje raznih i primitivnih pasmina stoke sve to, naša nova, narodna vlast u tako kratkom vremenskom periodu od oslobođenja do danas nije mogla u potpunosti da izmjeni, Napori koje ona čini riješavajući pojedine probleme poljoprivrede, ukazuju pravilan put i perspektivu razvoja naše poljoprivrede a to je put razvoja od ekstenzivne, zaostale ka intenzivnoj, naprednoj'poljoprivrednoj proizvodnji. Takav zadatak i takav put razvitka, koje je pred našu poljoprivredu postavip naš Petogodišnji plan, rezultat su korenitog društveno-ekonomskog preobražaja u našoj zemlji. Kod nas je obezbeđen skladan razvitak svih privrednih grana što nije slučaj u zemljama kapitalističke privrede i gdje .to uopšte nije mogućno ostvariti.- Praksa pokazuje kako i u najnaprednijim kapitalističkim zemljama postoji nesklad u razvoju pojedinih privrednih grana, a naročito u razvoju poljoprivrede. Tu nije teško utvrditi, koliko poljoprivreda stalno zaostaje u svom razvoju u odnosu prema ostalim granama privrede. Jedan od važnih problema naše poljoprivrede, koje naša паrodna vlast sve uspješnije riješava, jeste organizacija i razvitak državnih poljoprivrednih dobara. Baš опа su jedna od glavnih poluga pomoću kojih treba đa se naša poljoprivredna proizvodnja preobrazi iz zaostale u naprednu i racionalnu. Stara Jugoslavija imala je svega osam poljoprivrednih dobara, šest ergela i oko 120 rasadnika čija je površina, izražena u procentima, davala u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu sasvim neznatnu cifru, Ona nijesu mogla da učine ništa pozitivno u našoj poljopri-