Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

stud. med., Degrel Ivo, stuđ. iur. i Kaić Li. stud. vet., odbornici. U Nadzorni odbor su izabrani; Mortigjija T., predsjednik, a Seitz Šandor, Majić Josip. stud. iur. i Bradvica Ivo, cand. iur., članovi.

Primili smo izvještaje ostalih stručnih i kulturnih klubova, te ćemo ih donijeti u narednom broju. Ur.

... et altera pars

Osnovana je Jugoslavenskobugarska akademska liga. Predsjednik je pravnik Edo Calie, a članovi odbora Ivo Kostrenčič, Milenko Popovič, Niko Novaković, Andro Vučićević, Branka Deželič, Stanko Šutej, Vojislav Rajčević, Mila Miškuhn, Boris Jeraj, Ferdo Jirsak, Stanko Rapotec, Srećko Dobrila, Tomo Ivanović, Svetislav Nadbanić, Mirko Cajner, Oskar Reddi, Ernest Frohlich, Dragutin Bernardić, Marijan Gec i Martin Belobrajdić. - U smislu novih odredaba Uredbe o univerzitetima formiralo se »Jugoslavensko akademsko potporno i reprezentativno udruženje« ili Japru, u koje su pristupili Jug. medicinski klub, Jug. farmaceutski klub, Jug. pravnički klub, Jug. klub studenata veterine, Akademska skijaška organizacija i Jug. akademska čitaonica (Jač). Po delegatima ovih klubova izabran je za predsjednika veterinar Alojzij fJnilička. Japru prema tome predstavlja one studente, koji su članovi spomenuta 4 kluba, čitaonice i skijaša. Zanimljivo je, da nisu u Japru pristupili Jug. akad. klub »Triglav«, Jug. akad. klub »Rad« (ili studentska radna četa), Akad. klub Jug. akcije i Jug. akad. klub »Istra«. Obzirom na broj onih, koje Japru ima pretstavljati to ne igra nikakvu ulogu, jer sva ta udruženja, kao i ona koja su pristupila imaju uglavnom ista lica za članove. Jug. akad. klub »Istra« postalo je građansko društvo, te nije više pod kompentencijom akademskih vlasti.

Sa EKVŠ

KLUBOVI NA EKONOMSKOKOMERCIJALNOJ VIS. ŠKOLI Do prošle godine nije postojao na E. K. V. Š-i nikakav ni kulturni ni stručni klub, koji bi makar dio studenata povezivao u neku organizaciju i cjelinu. Bilo je inače par pokušaja, da se osnuje stručno udruženje, koje bi vršilo onu istu funkciju, koju vrše takva udruženja i klubovi na fakultetima Sveučilišta. No dalje od pokušaja nije >se u tom pravcu ništa postiglo. Par puta uspjelo je osnovati takvo udruženje, no ono bi, kao po pravilu, nakon par mjeseci prestalo radom. Koliko se puta već nije ponovila jedna te ista slika! Cim se povrede akcija za osnutak stručnog udruženja odmah se pojave dvije suprotne fronte, vode se žučne polemike i borbe letačima. Vrhunac borbe je na sam dan skupštine. No sada može nastati dvoje: ili uspijeva jednoj grupi, da specifično svojim »akademskim« metodama razjuri skupštinu, ako jc u manjini, ili na neki način bude izabran odbor, koji stvarno nikoga ne predstavlja i nema kontakta sa studentima, te vegetira neko vrijeme, učini par trzaja i stvar je svršena, da se za godinu-dvije ponovi isti prizor. Tokom lanjske godine nije se pojavila nikakva življa akcija za osnutak stručnoga udruženja, ali su zato osnovana dva kulturna kluba: Akademski kulturni klub »Vjenceslav Novak« pod predsjedništvom kol. Miroslava Lukina, te Jugoslavensko akademsko kulturno društvo s g. Ljubomirom Penezićem na čelu. Početkom ove školske godine opet je povedena akcija za osnutak stručnog udruženja. Optât su se pojavili prizori iz prošlosti. Istaknute su dvije liste, no jedna je »morala« pobijediti. I zahvaljujući »akademskim« metodama pobijedila... U četiri mjeseca rada taj je odbor, koliko je nama poznato, litografirao dvoje skripata za račun Jugoslavenskog akademskog kulturnog društva i pri-

stupio Jugoslavenskom studentskom savezu. Za četiri mjeseca to samo! A problemi, koji su bili aktuelni na ovoj školi, ostali su i nadalje nerješeni i netaknuti. Dakle, to je rad tog »stručnog« udruženja. Bez komentara! akademski kulturni klub »VJENCESLAV NOVAK« Akademski kulturni klub »Vjenceslav Novak« slušača Ekonomske komercijalne visoke škole osnovan je početkom ljetnog semestra prošle školske godine. Program rada mu je: prikupljanje svih pozitivnih studentskih snaga u jednu cjelinu, izobrazba članova u narodnom duhu, poticanje na prosvjetni rad u narodu, obrađivanje i širenje naše autohtone narodne kulture, te pomaganje svojih članova u moralnom i materijalnom pravcu. Uzeto je ime hrvatskog pisca Vjenceslava Novaka, jer njegove ideje predstavljaju u velikoj mjeri dio programa društvenog rada. Izabran je odmah odbor s kol. Miroslavom Lukinom na čelu. Prošle godine klub je pi iredio nekoliko izleta (Ozalj, Rimske toplice itd.) koji su svi odlično uspjeli i potpuno ispunili svrhu radi koje su bili priređeni. Glavni rad je lanjske 'godine bio upravljen na upisivanje članova i unutarnju organizaciju kluba. U siječnju održana je izvanredna glavna skupština, na kojoj je izabran novi odbor s kol. Milanom Prpićem na čelu. Odmah se zapazio novi duh i polet, koji je zavladao klubom. Broj članova se digao do stotine, uređene su prostorije kluba s menzom i čitaoniçonnada si pribavi potrebna sredstva namijenjen je tome prihod »Proljetnog plesa«. Klub je u stalnom kontaktu i suradnji s ostalim našim klubovima Sveučilišta, a ako nastavi i nadalje takvim radom ispunit će veliku prazninu, koja se neugodno osjećala u studentskom životu Ekonomsko-komercijalne visoke škole.

Iz studentskog svijeta

Finski studenti protiv stranog utjecaja. Finska je dugo vremena bila dio Švedske, pa se formirao posebni sloj švedske »gospode«, koji je uveo švedski jezik i švedski duh u finsko narodno tijelo. U slobodnoj Finskoj ovi švedski Finci nazovimo ih tako dobili su potpunu ravnopravnost s finskim Fincima, ali tim nije uklonjena borba za jezik i kulturnu premoć. Probuđeni finski nacionalizam, koji je naročito zahvatio studente, hoće potpuno obračunati sa švedskim jezikom, kao uopće sa stranim utjecajima. Tako se Finska danas nalazi u jeku velike borbe, jer švedski Finci pokazuju jak otpor i ibrane postignute! pozicije, ali neće dugo ustrajati. »Finska Fincima« je geslo napredne nacionalističke Finske, a u prvom redu finskih studenata. Najjače je došlo do izražaja na sveučilištu Helsinki (Helsigforsu) gdje se dosada upotrebljavao jednakopravno finski i švedski jezik. Izgorio seminar u Oxîordu. U kompleksu zgrada oxîordskog sveučilišta buknuo je opasni požar u jednom seminaru. Zgrada seminara izgorjela je do tla, jer su se vatrogasci morali ograničiti samo na lokaliziranje požara. Vatrogasci i studenti energično i brzo su pristupili spašavanju dragocjenih knjiga i umjetnina iz seminara, tako da je šteta u tom pogledu neznatna.

Ukinuće autonomije malteškog sveučilišta. Britanski guverner na Malti ukinuo je autonomiju starog malteškog sveučilišta. Odsada neće više akademski senat birati nektora i dekana, nego će ih postavljati britanski guverner. Osim toga je potpuno izmijenjen statut malteškog sveučilišta, dapače studenti se ne smiju organizirati u svoja društva i odbore. Britanske su vlasti ovim aktom zadale posljednji udarac autonomiji malteškog sveučilišta, pa je razumljivo uzbunjenje l studenata i ostalog pučanstva na Malti. KoSiko pravnika diplomira u Beogradu? Beogradski pravni fakultet ima oko 3000 upisanih slušača, pa bi se prema tome moralo očekivati, da će svake godine biti i veliki broj diplomiranih pravnika. Međutim statistika pokazuje druge rezultate, te svake godine na beogradskom sveučilištu diplomira oko 270 —300 pravnika, što nikako nije u razmjeru sa brojem studenata pravnog fakulteta. To je inače prosječan broj uzet na temelju statistika od 1932 —1933. Imajući pak u vidu, da se na prvu godinu prava u Beogradu upiše oko 1200 studenata, izlazi, da tek svaki četvrti beogradski pravnik završi svojte studije.

Štrajk studenata na Kubi. Studenti kavanskog sveučilišta objavili su iz nutarnjo-političkih razloga opći štrajk na neodređeno vrijeme. Savez nacionalnih profesora odredio je također opći štrajk naukovnog tijela u znak simpatije prema studentima. Antisemitizam na rumunjskim sveučilištima se sve više širi i antisemitske grupacije postaju iz dana u dan sve dominantnije u rumunjskom studentskom životu. Ovaj pokret rumunjskih studenata prate sa simpatijama studenti nacionalisti iz svih kulturnih naroda i država. Meksički studenti protiv marksizma. Nedavno je u glavnom gradu Meksika održana skupština Saveza meksičkog sveučilišnog đaštva, te je uz veliko odobravanje i golemom većinom glasova prihvaćena rezolucija u kojoj meksički studenti ustaju protiv marksističkom školskom programu i marksizmu uopće. Komunistički pak studenti doživjeli su veliku blamažu sa svojim kongresom. Kako je bio slab odaziv morali su se poslužiti svojim »drugovima« nestudentima. Obukli su ih u studentske uniforme, iskitili ih studentskim značkama i simbolima, te na taj način inscenirali »kongres«.

Filomarksistička le vlada inače finansirala ovaj »kongres«, ali ni to» nije pomoglo. Statistika ljubljanskog sveučilišta. Ove godine je u zimskom semestru upisano na ljubljanskom sveučilištu 1813 stdenata, prema 1945 u lanjskom zimskom semestru. Od toga ih je na filozofskom 501, teološkom 160,. pravnom 604, medicinskom 144 i tehničkom 404, Po vjeri su 50 pravoslavnih, 10 protestanata, 4 Židova (a kod nas!), 3 muslimana, 2 bez konfesija, a ostali rimokatolici. »Nače'nost« belgijskih marksista. Na sveučilištu u Bruxellesu udružili su se markisti sa t. zv. »liberalnom« grupom studenata protiv »Narodnog: Fronta« belgijskih nacionalističkih studenata. Tako su se u borbi protiv zdravih i pozitivnih studentskih snaga našli na istoj liniji marksisti ili socijalisti, sa »liberalnim« studentima, pristašama liberalne političke stranke, koja le par excellence eksponent belgijskih kapitalista i buržoazije.

Dobrotvori Studentske Zaklade Hrv. Akademske Menze

U korist Studentske Zaklade Hrvatske Akademske Menze doprinijeli su: Po 1000. — din. Preuzv. gosp. Dr. Ante Bauer; 700.— din. Marko i Josip Matić, Travnik (sabrano); 620.— din. Šojat Mila, Senj, (sabrano); po 500.— din.; Preuzvišenj gosp. Dr. A. Stepinac. J. Premrou (Sušak): »Croatia« osig. zadruga, Zagreb; 370.— din. Profesori i bogoslovi, Djakovo; 300.— din. Hrv. Slav. Industrija Šećera đ. d., Osijek; po 250.din. Hrv, Ind. Katrana, Zagreb, Dr. Josip Lochert, Zagreb; 210.—. din. Ivan Ko- „ vačev, Bač (sabrano); po 200.i—- din. Prof Dr. Poštić, Artur Marié, Ervin Weis, Kastner i Oehler, Dr. R. Blis, Prof. Dr. VI. Cepulić, svi iz Zagreba, Dr. A. Kraljić, Sušak, Ing. D. Carić, Stolac; 160.— din. Dr. N. Tusun, Petrinja (sabrano); 120.— din. Mr. M. Starwer, Bos. Dubica, Vlado Vukosav, Metković; po 100.— din. Prof. Dr. E. Slađović, Metro-Qoldvin-Mayer, Stjepan Broz, H. P. D. »Zagreb«, Martin Pilar, Munja d. đ., prof. S. Dragić, Antun Res, Smith & Meynier, Moster d, đ., Dr. I. Jacobi, Drago Hofer, Pia Valušnig, Ing. Adolf Ehrlich, Dr. Hugo Kon, Dr. Tom« Jančiković, Dr. Aleksander Božidar, L H. P. D. »Radić«, Siemens d. d.. Milan Broz, Hrvatska Tvornica papira, Dion. Tvor. likera (Pokorny), »Union« d. d., Filipa Deutscha Sinovi, »Rave«, Fabrika kabela a. d., Josip Prpić, Špiler i Surina, St. Kugli, Janjić i Nevečerel, Prof. ing. Plohi, Thomas E. Burke, Henriette Coûtant, Prof. F. Lukas, Prof, J. Šćetinec, Prof. Dr. S. Honđl, Karlo Margetić, Hrv. Djev. Internat (gdja Seitz), Prof. Dr. F. Fancev, Marica Mira, Ival, svi iz Zagreba, »Hrvatska Žena«, Andrija Jaki!, Dr. F. Židovec, svi iz Karlovca; Miho Zlošilo, Milan i Katica Qôszl, Anka Kelez, svi" Dubrovnik; Dr. Jure Šutej, Dr. Josip Jurić, Sarajevo; Dr. M. Puk, Glina; Stefanija ud. Pintarić, Koprivnica; »Hrvatska Žena« Sisak; Iva Tonšić, Selce; Dr. IvoTartaglia, Split; Franjo Ivić, Varaždin: Dr. J. Junašević, Petrinja; Dr. Stj. Heim, Novska; Jakša Slavetić, Srednji Stenjevac; Franjevački Samostan, Sušak; H. P. D. »Davor«, Slav. Brod; Hrv. Gospojinsko Društvo, Slav. Brod; Piri i Pelzer, Osijek; Mihael Benz, Kotor; Dr. Ivan Paleček, Vukovar; H. K. D. »Napredak«, Osijek: Mijat Lenček. Virovitica; Dr. K. Fizir, Krapina; Dr. Franjo Zekić, Fojnica; po 150,— din. »Slaveks« Zagreb. (Nastavit će se)

8

»Alma Mater«, list akademske omladine izlazi dva put mjesečno. Sve dopise i novčane doznake slati na adresu: Uredništvu »Almae Matris«, Zagreb, Sveučilište. Odgovorni urednik: Šimunić Pavao, cand. pM). Zagreb, Međvešćak 74. Izdaje Konzorcij »A1 mae Matris«. Štamparija »Grafika« Zagreb, Gundulićeva ul. 24. (Odgovara: Slavko Kovačić, Domnjanićeva 9)

»ALMA MATER«

Broj 1