Beogradske novine

Pfra rw J.

26. januara 1917.

Baotradske noruM

Pelale

M D a 11 y M»!l“ vell: Bilo bl lnxeresanmo znatL kako Wilson misli primorati Njemaćku na poštivanje ugovora. Kad Wilson uovori o svršeiku rata bez pobjede. onda mu moramo zaVidjati na nepoznavanju svijeta. ,.[) a i 1 y C r o n i c I e“ misll, da se |Wilsonova osnova osniva na poštenju pojedinih učcsnika narodnog mirovnog eaveza. Sjcdinjene Države žele. da se Engleska odrekne svojih vlasiitih sredstava za obranu, nu kraj toga se mora postaviti pitanje. da li će američka zaŠtiu biti dovoljna u slučaju, da Njemačka nanadne tnglesku. JorninK Post“ piše: Wilson predlaže jednu intervenciju, koju su Sjeverne Američke Države same ot>klonile za vrijeme gradjanskog i španjolskog rata. ,.Times“ drže. da kad bi se pribvatili Wilsonovl prijcdlozl. sredfšnje bi vlastl ugovore smatrale parćetom »rtije. ,,D a 11 y N e w s“ skupljaju svoja razmatranja u jedno I vele, da W'ilsonova poslanica pribiižava Evropu Ispunjenju njenih očekivanja. Pitanje je sarno. da II će se. kako VViison misli, mirovnoin konierencijoni doći biiže ustanovljenju Jcdnoga sialnoga saveza caroda. Uslovl Nlemačke. {Naro&ti brzouv „BeogT&<Kkih Novlna"). London. 25. Januara. I.ondonskl „Westminster Oazette* 4 pčekuje od Wi!sona. da će Njernačku prlvoljetl da ćetvornom sporazumu saopštl. koji su usiovi Njemačke. pod kojima bi mir mogao biti siguran. Ce vrtl zimski rat? fNaročiti brzojav »Bcogradskih Novfaiuj Bcrlin, 25. januara. „Berllner Tageblattu" Jav3aju iz Rotterdama: Neville C h a mb e r 1 al n, elavni direktor „nacijonalne »iulbe“, rekao Je 22. o. mj. u Birminghaimr u Jcdnoj tkunštmi narodaog saveza principala I radnika: „Od onoga, što ćemo nčiniti u budaćhn sjediricama, ovisi možda pitanje, da (i čemo u prcdstojećem prolieću pobijediti 111 ćemo dožlvjeti ]oš i fi e t v r t u z lm u u r a t u. Vojna narn Je obveza dala gotovo sve uadoknadive zdrave ljude, tada pak nx>raju rudnici i municijone tvomice, da nam dadu još više ljudL Zemija mora da pojmi, da je vlađi ozbiijno gtaio do toga i da fie sve ućiniti, kako bi *e ovaj rat doOio. Tome pripada i aaCijonalna vojna obaveza, ako dragovoljua •lužba ce bi dostajala".

Ktn u Runuinjsfto). Bitka na Sere.u. (Naročitt brzojav „Beogradskib Novtna* , J Sofija, 25. lanuara. Dopisnici sofljskih listova javljaju: U prkos mrazu i sjevernim hladnim vjetrovima bijesni već od dvije sedmice ovamo neprestano velika bitka ira Seretu. Rusi »e straliovito naprežu, da »e na »cretskoj hniji pošto po to održe, jer je ta linija za njih upravo životno pitanje. Kad bi Rusi morali da napuste tu liniju, biia bi njonte lzgubljena čitava Moldavija. Oeneral Romejko-Ourko — vodj novih operacija. (Narofiiti brzojav »Bcogradskfh Novtna«/ Berlin, 25. januara. Prema jednoj je vijesti .0 d e s k i J L i s t o k a* sa rumunjske granice, zastupnik šeia ruskog generalnog stožera, geoeral R o m e j k o O u r k o odgovoran za novi rusko-rumunjski ratm plan. General )e Romejko-Ourko imao posljednjih dana važan dogovor sa generalom bjelajevim I generalom Brusilovom.

I lomnjave obica I mužara. bez obzira na pogibcij sriirri, Jcr u ratu, za vrijeme borbi ua srnrt niko ui ne misil. All ovdje govori priroda, koju ćovjek još nije pomutio, protivno priroda. koju je ćovjek preradio u svoje svrbe, a protiv vlastiie svoje duše. Konačno uas glazba bltki dovodl do spoznaje, koja pada u uajčišću illozofiju. Dolaziino nairne do spoznaje pojma o protivurljcčnosii sa posve nove strane. Covjek je svu svoju logiku i giazbu, đa pravo rečeino svu svoju kulturu sagradio na temeljima fizike 1 matematike a = i, svaka je vellčina jednaka samo] aebi, a glazba aaje svemu tome jednakost i ritam u roku vremena. Mi znamo* da jednakost proizlazt Iz duše. daha čovjeka. Sve je dakle protivuriječnost, što »e ne podudara sa ovom rječenicom t = a Pošio )e all ovo djelo čovjeka. a prlroda saina kod toga nema nikakovoga udjela. ro le jasnu, da Je i najdublja protivurječnost djelo ćovjeka. Prtroda sania nema u sebi nlkakove protlvurječnosti. dakle se ne niože ogriješitl o samu sebe. Disharmonije bitke iimbni su ovakove pro:ivurječnosti< koja nastaje onim časom. kada ie čovjek nadvladanu prirodu upotrijebio protiv samoga sebe. Kantova loglka sagradjena ]e na »akonima arhltekture. nova logika mora da bude sagradjena na temeijima glazbe. Bude li ova lcgika postavljena ■u pravim svojiin icmcljima. onda tek gpoznaće ćovječanstvo. da lomot orje gauto ueglazben, nego I ncloglčaa.

Letačkl bombardement Galca. (Naroćiti brzojav »Beog-radsidh Novmio Amsterdam, 25. januara. Kako „Amsterdamer Allgemeine Handelsblad'* doznaje, bombarduju njemaćki letaći bez prestanka Galac. Njemaćke su bombe u gradu prouzročile veliku štetu; mnogi su vojnicki objekd nništenL U prkos svim ođbraabenim sredstvinra Rumunja, nije dosada uspjelo skinuti nl jednu niemačku letilicu. Nova vojnička misija n ruskom glavnom s anu. (Naročlti brzojav „beogradskih Novtna“.) Hamburg, 25. januara. > „Oeneralanzeiger" Javlja Iz Kopenhagena: Petrogradske novine Javljaju, da je u rusko-rumunjski glavni ratni stan prispjela nova fra, .uska vojna misija

Rusljo. Spomeuica caru Nikolaju. (Naročiu brzoiav .heoKradsum Nuvina«/ Srockholm, 25. Januara. Kako ,.R u s k o j e S I o v o“ Javlja, predalo je 17 odiičnih, uplivnih ličnosti caru Nikolaju jednu spomenicu, u kojoj mole. da se odsrrani siari režim jedne neodgovorne vlaae. — isto tako I glavni vodeči ruski listovi preporučuju radikalnu promjenu vladinog sistema I upućuju na primjer tngleske I Erancuske. gdje su pod priiiskom rata prekinuli sa starim trađicijama i usvojiii nove vladalačke metode. Audtjcncija prcdsjednika dume kod ruskoga cara. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“J Rotterdam. 25. januara. Car Je N 1 k o I a j primio u audijenclju predsjednika dume. ,.T i m e s" iavijaju iz Petrograda, da ie auđijencija predsjednika dume kod cara ojaćala mnijcnje- da car želi održati Oaljioinovo ministarstvo. N;je dakle vjerovatno, da će se unutarnja kriza Rusije ub'ažid jednom carevom objavom. Sta više očekuje se. da će se ona razviti u kroničku bolest. Djelomične koncesije. kao imenovanje Sazanova poslanikom u Londonu ili ublaženje izuzetnog zakona za jevreje nijesu dovoljne, da ušutkaju opoziciju ili da odstrane nepovjerenje protiv vlade. BeriiB na znpsflu. Strateške pripreme u trancusk(r|. (NaročUi b.zojav „Beogradskih Novina"). Zurich, 25. Jamiara. „Corriere delia Sera" Javlja Iz Parisa: U cdeloj je sjevernoj Erancuskoj obustavljen privatni žeijeznički promet la se obusta\a u šlainpi živatino komentira. DrZe, da neposredno predstoje velike strateške mjere i da je sada nastupiia krlza rata. Opsežne su formacije, koje su sazvane za prošli ćetvrtak, već otposlane na bojište.

Eot na tnoru l pcđ niorem. Jedno tugaijivo piuinjo. (NaroiitJ ’.^sojav .heograđskth Novlna - ). Zencva, 25. janoara. Parisld list „Journal" doznaje tz Washingtona, da;e Japan Lzjavio arnerićkoj vladi svoju riamjeru, da naoruža svoju trgovaćku mornaricu, i pitao je ujedno, kakve odredbe .nisli '•merička vlada da postavi za nrržar.e trgjvaćke brodove, kad ovi uplove u panamski kanai. Jedan njemački iist primjećuje na ovu vijest, da bi pitanje Japana rnoglo dati povoda VVilsonu, da podvrgne novom raspravljanju pitanje o oružanim trgovačkim brodovima.

HALI PODLISTAS. Poljskl grh „Umjetnički svijef u Varšavi zaktjučio je jcdnoglasno na predlug sllkara Oernbarzetv.skoga, ravnatelja varšavskog narodnog muzeja. da novi grb kraljevlne Poljske imade biti isto onakav, kakav Je odobrlo poljski državnl sabor 1A31. god. Na crvenom polju, koje Je na polovici razdijeljeno. nalazi se s Jedne sirane bijeli orao s visoko raširenim krilima, s krunom na glavl i raširenim pandžama; kruna. kljun i pandže su zlarni. Na drugoj se poiovici nalazl konjanik na bljelom konju, u desnicl mu mač, u Ijevici na rarne naslonjen štit s dvojnirn krsiom. Na vrhu se obje pole nalazl velika kruna. Taj Je grb u suglasju s poljskom tradicijom. Olavne su crte ti.ga grba bile uvijek jednake; nekl detalji su se u toku stoljeća izinijemli. Oore navedene potankosti zakijučene su, kako smo već spomenull. na državnom saboru 1631. god. To Je bio ujedno zadnji čln slobodne I ustavne poljske vlade. Poljska štampa. Nema sumnje, da ćc u razvltku poIltičkih prtlika u novoj kraljevini Poljskoj šrampa igrati veliku ulogu. Danas se več opaža. da je poljska štampa pravl aosioc javnoga mišljenja, daieko vlie, negc* li što Je to slućaj u AustroLgarskoJ 111 Njemačkoj. Domlnirajučl položaj zauzimlje dašto varšavska štampa. a to s toga, ito joj savezničke vlade prepušiaju potpunu šlobodu u U-

Engleska saopštenia o sukobu sa njemaćkim razaračima. (N&rofiiti b.zojav „Beogradrkih Novina"). London. 25. Januara. Admlralitet saopštava: Posljednje noći je bio sukob jedne flome Izvidnice sa jednim odjcijenjem peprijateljskih razarača u blizini holandske obale. Jedau Je aeprijatcijski razarač potonucg ostali su se razbjegll, pošto su pretrpili znamu štetu. Mrak je spriječio da se cio ishod borbe ostnoiri. Docniji brzoiav jav!ja: Noćas je bilo kratke ali cšire borbe izmcdju neprijateijskih razarača i naših razarača u blizi.ii Scbouven-Banka. Jedan jc od naših razarača torpedonr pogodjen. Od eksplozije su poginula tri ćasnika I 44 čovjeka. Razarača su potopili naši vlastiti brodovi. Naši brodovi nisu pretrpili nikakve druge gubitke. (Prema njemačkom izvještaju potopljen je jedan engleski razarač. a ncki su oštećeni, dok su ojemački gubici neznauii. Primj. Ur.) Nizozemska saopštenja o sukobu nfenraćktii razaraća sa jednim đijc.oiu engieskug lirodoslja. (Naročiti brzolav .BeoEradslob Nov1n»'*J Am.sterdam, 25. Januara. „Hanđelsblad" jav'ja lz Ymuidcna: Jedna njemačka torpeunjača zadržaia je u •) sati u jutru holandskl brod „Een.s" i zatražila. da primi i prenc»e na kopno đeset tcško tanjenih. Kapetan ..Eenisa" odazvao se žeiji I odpiovio je odmah natrag u Ymu'iden. gdje sii ranjeni priniljeni u njegu. Njemačka torpednjača je bila jako povriJedjena, siraznji odžak ie odnešen rnetkom. Tri holandska teretna broda odvukla su torpednjaću u pristanište. Osirn toga je u iutru zapažena I druga njernačka torpednjača, koja je brzo plovila prema sjeveru 1. kako Je lzgleda'o. nije biia povrije('jena. Javija se, da su poginuli mornarski poručnur Faust i hannover. (Naroćiti brzojav »Heocradskfh Novina«j Ymuiden, 25. Januara. Njemačka tcrptđn.aća ,,V. 69". koia Je teško povrijedjcna ovamo prispjela. ima osam mrtvili na brodu. medju njima zapovjednik i d\a druga ćasnika. Borba izgleda. da se dogodila u 4 sata noću. O sudbini ostalih brodova ovdje se ništa tte zijjc o9" izgleda, da ie mi puta pogojjijeij, a osim toga da se sudario i sa jednirp drugim brodom. lOštećenje ovoga broda priznaje I njemački siužbeni izvjcštaj. Op. Ur.) Engleske brige zbog podmorničkog rata. Kb. Rotterdam, 25. januara. ,Nieuwe Courant* javlja iz Londona: Ministar mornarice Carson posveću e u .Dai;y News*-a poduži ćianak, ozbiljnog karaktera ratu podmornica. On u njemu piše, da se vrlo slaba pažnja poklonila opoment, koju je prije nekohko sedmica izrek&o Jellicoe. Za posljednjih je 90 dahk potopl eno 470 brodova, medju njimfl 1B7 engleske narodnosti. Pisac prizna e, da je teško savladati nove podmornice, sam narod mora poinoći, i to ograničen,em u potrošnji luksuznih predmeta i giadjenjem novih brodova. Rekvizieiia svlli trcovhisklh brodova za preuašaiije ratnng uraterlkUa na kopoo. (Narofiiti brzojav »b> ogradsklh Novina«/ Bern, 25. januara. Kako Jedna ovdašnja trgovaćka kuća saopšiava „Berner Tagblatt“-u. errgleska vlada je rekvirirala sve brodove, koji se nalaze u pristaništu u Londonu, vjerovaino radl prenosa ratnog materijala na kopno. Pošiijke robe mogu još samo stizati u London posreunim prugatna, ali sa velikim odocnjenjern. ražavanju mišljenja, naročito što se tlčc izražavanja mišljenja u stvarima, koje se odnose na mladu kraljevinu. Dnevni listovi zasiupaju bez. izuzetka nactjonalno stanovište. I oni se doduše u nekim pitanjima razilaze. ali tu razliku nt ne opažaju pripadmci stranih naroda. (Jd sedmičnih se listova ističu „Spravva Polska" s nacijonalnim programom, socijalno-demokraiski „Kurier Kubelski" 1 ,,Mysl Zydowski", koji zastupa interese jevreja, no bez izričitug cionizma. Seljačkih I agrarno-političkih Ilstova Još nema, dok sc lovci već mogu ponositl svojim sOonicc Polski“. koji izlazi u Lublinu. Kolportaža je poslije ulaska njentaćkih I austro-ugarskih četa bila dozvoljena sarno njemaćkiin listovima. no sada se prodavaju slobodno po ulicama i svl poljski listovl. kojl bez te slobodnc prodaje ne bi za sada ol mogll opsiojatL »Prtroda“. Prhnlll smo p r v I brol populamog Casopisa „P r i r o d a“, što ga Izdaje hrvatsko prirodoslovno društvo u Zagrebu. Urednik je ovog lijepog I zaista popuLarnoz ćasopisa dr. Fran T u ć a n. SadržaJ prvog ovog broja „Prirode", koja Izlazi sada vefi sedam godina je ovaj: Clanci: M. K-ć: Stromboli i njegova okolica — Dr. August Linghoflerr Ulješura. — Dr. Dušan Pejnovlć: Jubile) dinamo-elektrlčnog stroja. — Ernest Seton Thompson: Lobo. —- K&zimJr Boškovlć: iz bakteriologije. — P»blrcL — Razgovoru

PcljsKa kralievlno, Obrazovanje poljske vojske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stcckholm, 25. januara. .Hios Sto!icy* donosi izjavu bivšeg čfana ruske dume a sada člana državnog sav eta u Varšavi, Lempickog, u ko,oj ovaj u glsvnorne kaJk siijedeće: Ne stoji, da su sve narodnosti u Rusiji ,ednođušno ustaie pntiv zajedničkog neprijateija; na protiv, tnobilizacija ne samo rta nije naišla na odobravan e polištenih narodnosti, nego je ćak kod njih izazvala ortupiranje. Rekruti i rezerviste upotrebljavali su sva moguća sredstva, da izbjegnu voj tu službu; naročito su to ćmili Pol aci, te zato ruska vlada i nije smjela da mobiliše sve poljske vojne obveznike, i samo toj okoinosti ima &e zabvaliti. da su novostvorenuj poljskoj državi toiiki ailni za vojnu službu sposobni Ijudi ostali na domu, i da »u s&d mogli d a obrazuju poijsku vojsku od preko jednog milijurra. Mnogi ođ njih su još prije toga prebjegli u Gaitciju, gdje su stupili u poljske legije. Tatari su se s oružjciu protivili mobilizaciji, a F>nd i sad još ne misle, da se krvave za Rusiju. Da pioganjani Jevreji ne služe s oduševljenjem u ruskoj vojsci, val ; da tek nije nužno dokazrvati. Kakvojeoduševljenje u ruskoj vojsci, vidr se iz toga, fcto za n ; om sto,e Kozaci i topništvo, đa vraća one, koji uzmiču. Najveća od Rus;je potištena narodriost jeste poljska, Cija je sad deviza .doije s Rusijom*, a ovu ce devizu uskoro usvojiti l sve ostale potištene naiođnosti.

snza a SrtKof. Izvršlvanja sporazumnog ultlmatuma. (Naioćiti b.zojav „Beogradskih Novina"). haag, 25. januara. Atcnski doplsnik ,, J i m e s a" javIJa. da je perijod od 15 dana. unutar tcojega se Imadu grčke ćetc oipretniii, započeo u prošlu ncdjelju tra vece. Uslovi saveznika oncmogučuj'j svaki napadaj na Sai railovu vojsku. Sarrio 5000 grckih vojnika smije da ostane sjeverno od zeniljou/.a. Zanćarmerija se inia povratiti na svoju prijašnju snagu. Svaki ss top i svaka mašinska puška mora još ove scdiruce otpremiti na jug. Na zemIjouzu ne smiju, da preostanu nl đva topa za vježbu. Ako vlada raspusti prićuvnićke saveze. može se racunati još ove sedmice s ukmuCem blokade i povratkom poslanika. FrnRfasks. Demonstracije u Parlsn. Kb. Bem, 25. januara. Po ,Nouvel!iste*-u došlo je juče u Parisu do žestokih izjava. Uslijed teškoća oko nabavke uglja i nastaie zime, trenutno ni,e aioguće da se dovoljno griju prodavmce, pisarnice i radionice. Na Place de la Republique protestovali su radmci i službemci. Pojaviše se skupovi, koji se neprestano povećavahu. Protiv bivšeg mimstra saobraćaja ćule su se psovke. Gomila je uz vrku prolazila ulicama. 1 na iVVont Martre u došio je do slićnib izjava. U oćekivanju novih nemira, naredto je poUcrjskJ preiekt mjcre pr«dostoroinosti. Rul d aazdDia NJemačka sta istika vozdušne borbo. U jednoj zodlni oboreno 754 1 stilica sporazumnih s i 1 a. (Narofiid brzojav ..Beogradskltj Novlna"J Miinchen, 25. Januara. JVlDncbener Zeitung" Javlja: Borbenom J« djelatnošću njemačkih ktilica oboreno u decembru prošle godine 66 neprijateljskih letilicsL Prema tome stoji gubitak od 21 njemačke lctliice. U dJeloj Je 1916. godini oboreno 784 neprijateijskih letilica prema 291, što su lh izgivbili Nijemci. Najveći postotak otpada na zapadno bojište; ondje je oboreno u 1916. sod. 730 noprijateljskib I 181 njemačkih letilica. Na svim je ostalim bojlštima oboreno 54 Deprijateljskih i 110 njemačkib letllica.

EnsiESka I Kolonije. Zrtve londonske eksplozlje. (NarofiitJ brzojav »beogradskih No»ma«) London, 25. januara. (Reuterov ured.) S I u ž b e n a listina frtava za zađnje eksplozije istočno-londonske municijone tvomice, iskazuje 75 mrtvih (44 muškaraca, 17 žena i 14 djece), 294 teško ran,emh (19 muškaraca, 34 žene i 191 di ete) I 353 I a k š e ranjenib (155 muškaraca, 102 žene I 71 dijete). Sveukupni broj triava dakle iznosi 727 lica.

KojDOUile brzolivne vljesu. Amerlčka munlclja. Kb. London, 25. januara. Marinski je tajmk D a n i e I podvrgao oštroj kritici mumciju, koja je dovezena iz Amertke. Kod pregleđa se taneta poiedinih tvomica ispostavilo, da ni iz daleka ne odgovaraju zahtjevima. D a n i e I je rekao, da tvornićan »voju dobit prcdposUvljaju patriotumu.

Brof 24. Grod l oKollco. Službz Cožja na St. Sa v u. U subotu, sutra. služiće se u svl- j ma ovd. pravoslavnim crkvama svećana služba Božja u čast sv. Save, prvog prosvjetitelja 1 arbiepiskoga srpskog. Početak službe )e n f satl U sv. Vaznesenskoj crkvi služba počinje u 8 sati prije podne. Javua zahvalnost. Cačanski odbor dobročinstva najto« pllje zahvaljuje svima dobrotvorima nadieštvima, gospodL gospodjama 1 gospodjicama, koji su svojom pletnenitom saradnjorn, prilozima novćano, u jelu i odijelu pripomogii, da sirotu dj'ecu održimo žive I rdrave. Naročito zahvaljujemo onima, koii prisustvo»aše proslavl Badnjeg vefisra ■ sirotinjskorn doma I time u nekotiko ubiažiše bol djcćijih srdašaca u fiežnji za roditeljem, a i odboru dadoše novu potporu, da I daije Istraje n svoin huznanitarnom 1 plemenitom zadatku. Driloge u ođijr’u. Jesrtvu 1 tiovfianjj pomoći prtma biagainlk odbora gospodtn Steva Krenn, industrijalac, sa najvefiom biagodarnošću za sirofiiće, pa ma i naj* manji bili. — Odbnr sirotinjskog doina. Dozvola za vršenje pravozastupnjčke prak&e. Do sad je slijeđećlm advokatim* (pravozastupniama) dozvoljeno vršenje njihove prakse: gg Zivojinu S Imiću u Beogradu. Dušanu NikolN ć u u Kruševcu; Mihajlu D o j č 1 n o v 1« ću u Kruševcu; Branislavu Lngo* mlrskom u Oornjem Milanovcu; Trlši Kacleroviću u Kragujevcu; Aleksf J. D I m 1 1 r IJ e v i ć u u Kragujevcu; Velimiru M. Todoroviću U Beogradu: Dobrivcju S. Petkoviću u Beogrartu; Vojislavu M i 1 o š vlću u Beogradu; Miloradu Ojor-i g j e v I č u u Kraguievcu; Vladi 0. M flovanoviću u l 3 alanci. Podj&S>*&* dvokrufika. Uprava anstro-utarske bankc npozo- ( rnje ovtm, đa će pocijepane dvokrunke samo do 31. januara o. g. bez odbitka; unovčivati, a poslije ovog datuma samo uz naknadu svojedobno označenog troška tvoridbe. Cljepanje dvokrunkL aije više dozvoljeno. Bogojavljenic na Cetlnju. Kako nam sa C e t i n j a pišu, pro-, slavijeno je i tamo, kao god i u Beogrado. na osobito svečan način BogojavIjenje. Uslijed nepovoljnog vremena nije krenttla litija prertia česmi na trgu, radi blagoriova. već je blagoslov vode Izvršea u n.anastirskoj kapelici, gdje je svečanu službu Božju služilo mitropolit gospodin Mltroran uz činodjejstvo djakona Kaiudjerovića protojereja Matanovića i sveštenika J o v i ć I ć a. Svećanoin akru blagoslova vode pnsustvovali su šef glavnog stožera potpukovnik g. H u b k a. okružni zapovjednik pukovnik S i m o n o v i ć. sa zamjenikom majorom K r u I č i ć e m, pukovnik I. e t z, gradski zapovjednik potpukovnik pl. M a r o c c h i n o. postaini zapovjednik satnik Kadržav e k, tnajor Englisch-Popar i c h, kao i đeputacije časničkih zburova svih trupa i komandi. koje se ovdje nalaze. U maloj se kapelici našao još lijepi broj gradjans'va. a za vrijeme siužbe Božje pjevao jc vrlo skladno zbor miadežl. Puštanje lnterniranih crnogorskih sve< štenika. U vezl sa našom raniiom vljestl u tom predmetu sada nam sa Cetinja javIJaju da je na Bogojavljenje opet stiglo deset pušten.h crnogorskih sveštenika. koji su još isti dan dohili nužne isprave, da mogu krenuti svojim domovima. U ovoj grupi nalazili su se. Jovan V u j an i ć, Petar M a J d u k o v i ć. Stanko 0 b r a d o v ! c. Prokop Veković, Petar M i j a n o v I ć. Marko T r e b j eš a n i n, Mihajlo N o v I ć e v i ć. Mirko M a r t i no v i c. Spiro R a d i š e v i ć 1 Krsto V u k o t i ć. Iduće se nedjelje oč^kuje još Jedna grupa. u kojoj će se nalaziti i poslijed-i njl do sada još internirani sveštenicL Prlstolba (taksa) na uvjerenle. Javlli smo ranijc. da će se s obz[rom na zakun o pristojhama I primje-' notn istoga naplaćivatl državna pristojba 1 na sva uvjerenja. koja Izdaje op^ ština grada Beograda- kao: na uvjerenja za selidbu, pmovanja. koncesije 1 ostala uvjerenja sviiu drugih vrsti. Državna pristojba naplačivaće se u bllje-i govnim niarkama u vrijednostl od 2 krune. porcd k'oje će se naravno naplačivatl I opštinska pristojba. Lzvještava se gradjanstvo, da se biljegovnđ marke mogu nabavitl u svima duvandžinicama I prodavnicama monopolne artije. ali I s t e s c m o g u n a b a v 111 I u samoj opš.ini grada Beo^ g r a d a. Prlznanice za pomoć. Priznanice za pomoć za mjesec januar izradjene su do broja 4780 i mogu se dobiti u uredima za potpis ćinovnika, utmrovljenika I umirovljenica svakoga dana od 1 i podo 3 i posati po* a I i j e p o d n e. Odmah zatim i blagajna oknižnoga zapovjedmštva izdaje i pomoć. Skreće se p&žnja. <U »vako I i ć n o moia doći »4