Beogradske novine

Broj 33.

4. februara 1917.

Beograđske Novine

Nedjelja

mo posllje podncodS do 5 i po § a t i, o čemu sc zaimeresovani izvjeStavaju. Skreće s§ pažnja i ovoin prilikom, da je kod prijema priznanlce potrebtio imati uza se žutu rolicajni: legltimaciju. radi ustanovljenja indeniičnosti, koju je potrebno imati i prilikom prijema pomoći na blanajnici c. i k. zapovjedništva mosnc brane i grada Beograda. S?-da se mogu dobiti priznanice do (’roja 1100. Kjncerat. U c. i k. oficlrskoj i činovničkoj kasinl u „Moskvi" biće dtmas od 5 i po do 7 i po sati u vcč n koncerat vojne muzike 409. c. i k. pučko-ustaškog etapnog bataljuna. Traže se. Radi himog saopštenja potrebno je da se prijave sudskom otljeljenju opštine grada Beograda slijcdeći: 1. Porodica interniranog Raje Mladenovića i 2. Porodica interniranog Nikole tVeljkovića; oba iz Beograda. Svakoga radnoga dana od 8—12 sati prije podne i od 3—6 poslije podne imenovani se mogu obratlti istom odjeljenju. Cišćenje voćki od gusjenlca. Da bi se ovogodišnji plod voćaka osigurao, to ne naredjuje od stranc opštine grada Beograda; Da se voćke očiste, da se stabla od maovine i lišaja ostružu i ckreče, a ttaročita da se od gnijezda gusjenica otrijcbe (odsjeku) sve pokupe i spale. Prekršitelji ove narcdbe, biće kažnjeni novčanom globom, i čišćenje voćaka obaviće se ureda radi na račun viasnika. CiŠćenje voćki, koje se nalaze na drutnovima ili na javnim mjestima. imaju opštine kojima pripadaju da izvrše. U isto vrijeme podsjeća se. da se ima ,više pažnje obratiti na obradu livada. Trnje, čičalv i korov imaju se ukloniti i pri suvom vremenu sa pažnjom sagorjetf. a krtičnjake poravniti. Kod ovih poslova mogu biti bezposlena djeca od velike koristi. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 2. februara: prijavljeno 70, oujavljeno 29, preseljenja 32; u hotelima prijavljeno 177, odjavljeno 109, ostalo u hotelima prijavIjenih 293 stranca. Javna prodaja. Sudsko odjeijenje cpštinske uprave u Beogradu po naredbi starateijskog suda, prodavače i'avnom licitacijom pokučanstvo timrle Persitle M. N a u m ov i ć a iz Beograda pred kafanom ,,Rajić*' na Velikoj pijaci. Prodaja će poćeti u 9 sati prije podne na dan 26. iebruara ove godine. Pozivaiu se licitanti da dodju na ovu prodaju. šećer. Prodavnice opštiue grada Beograda otpočeće od s u t r a od poncd j eIj k a prodaju šeCera. Sećer će se prodavati na osnovu kupona za šećer i stajaće po kilogramu 3-20 krtina. Opština grada Beograda nabavila je veću koiičinu šećera, koia će biti potpuno ciovoijna za snabdiicvanje gradjanstva, te je stoga potpuno neosnovana bojazan graajanstva odnosno snabđijevanja šećera. Prodaja petroieja. Malo petroieja. koju vrši opština g rada vršiće se u buduće posrc gdje Jelene E g a n o v i ć sa sm.' n ti ulici Braće Nedića broj 25 i Nikole J n v a n o v i ć a, bakalina na ugiu Sremske ulice. Petrolej će se prodavatiJ dalje na osnovu lcgitimacija, koje je izdala opšlina grada Beograda i sljedovanje za ovaj mjescc dobijače se na kuponu liroj 3. Petrolej staje- i dalje po litru 1.50 kruna i prodaja olpočinje u obe prodavnice od sutra 5. ovog mjeseca, o ćemu se izvještava gradjanstvo radi znanja. Vellko vučenje srećaka. Veliko vučenje srećaka kralj. ug. razredne (klasne) lutrije započinje već 14. ov. mj. u kome će se izvlačiti vrlo veliki zgodici. Još se samo vrlo mali broj srećaka može dobiti kod Josifa A. L 6 w y, glavnog kolektora kr. ug. povl. razredne lutrije. Skrećemo pažnju na oglas u današnjem listu. Nadjeno. U c. i k. vojnom kinematografu nadjena je 2. februara jedna kožna crna torbica s 51 krunom i jednom legitimacijom, koja glasi na ime Hugo Blanhorn. —Er aatM———ran——a——■—§ MnnjfMi!, Tora planina. Pod Tarom plauinom razmnijeva se onaj šumoviti planinski prostor, koji sc nalazi izmedju rijeke Drine, suvc srpskobosanske granice i scla Mokre Gore, Kremne, Solotuše, Rače, Besarovine, Perućca i Gaočiča u srezovima račanskom i zlatiborskom okr. užičkog. U granicama pak toga šumskog prostora nalaze se i sela: Rastištc, Jagoštica i Zaovine, koji-

ma jc on tako razbijen, da je sada podijeljen na trl šumska kompleksa, i to na: 1. Glavnu Taru, koia se ualazi izmedju seia: Mokre Gore, Kremana, Solotnše, Rače, Besarovine, Perućca, GacČića, Rastišta i Zaovina, od kojih su prva dva u srezu zlatiborskom, a sva ostala u srezu račanskom; 2. -Crni vrh, koji se nalazi izmediu sela: Zaovina. Rastišta i Jagošticc i suve srpsko-bosanske granice i stoji u '‘czi sa Glavnom Tarom na mjestu zvanorn ,.Cemerište“: i 3. Zvezdu, koja se italazi izmeaju sela: Jagoštice i Rastišta i rijcke Driue i stoji u vezi sa Crnim Vrhom na mjestu zvanom „Prcdov Krst“. Svaki je od ova tri kompleksa ogramčavan .kao' državni za se. Prema ovome i mi ćento pod imenom „Tara planina“ razumjevati cio taj planinski kraj, koji bi odista bio jedna cjelina, da nijc ouih sela u njemu. Tara planina dolazl u rcd naiveeih državnih šuma tt Srbiji, jer zahvata itkupno oko 30.000 hektara prostora od čega dolazi na: Glavntt Tartt oko 21.000 liekt., Crni Vrh „ 5.000 „ i Zvezdtt „ 4.000 „ Podloga je Tare u srcztt racans.com ti glavnome krečnjak, a u srezu zlatiborskoni u glavnomc serpentin. Po svojoj visini Tara dolazi u rcd vtsokih planina, jer joj pojedini brjegovi dostižu znatnu visinu. Tako Visoka Tiiavica iznosi 1271 metar nad morcni, VriC^ 1397, Vis 1378, Gavrau 1476, Zborište odnosno Miloševac 1560 mct. u Glavnoj Tari; Vlasnata Glavica 1513 met. u Crnom Vrhu, a Smiljevo Brdo 1435 met. u Zvezdi. Strana planine Tare okrenuta Drini veoma je strma i krševita i ispresjecana je veoma strmim vododerinama, ugnućima i prirodnim toČiliina, dok je glavni dio Tare, na kotnc se nalazc i najljepše šttme, visoravau, koji ima svoja neznatna uzvišenja i udoljice; a onaj puk njen dio okrenut selima Mokroj Gori i Kremni krševd je, ali nije onako strm kao onaj prema Drini. Tara je sirotna vodom i izvorima. G6re na visoravni mema ni jeđuog jačeg izvora, pa prema tome ni potoka, već se mjestimično nalaze samo mali izvori, od kojih većina ljeti presuši; dok medjutim na njenoj periferiji ima dosta potoka i rječica. Najznatnije su rječice u srezu račanskom: Rača, Zattgijanski potok, Perućačko Vrelo, Derventa i Brusnica, a tt srezu zlatibarskom: Kon;sl:a reka, Mati aševića, Bratišina, Sargaučica, Postenjska reka i Bcli Rzav. Ove riječice u srezu zlatiborskom čine te je taj dio Tare isprcsjccan njima i ima dosta manjih ogranaka, kojih u sreztt račanskom ima znatno manje. Tara je većim đijelom obrasla šumom, a ranije je biia sva pod šumom, koja je sada naročito u sredini Glavne Tare, iskrčena i pretvorena u zakose, livade i pašnjake, -koji se, kad se Glavna Tara posinatra sa kakvog brijega, potpuno gube i sakrivaju iza šuma, kojima su opkoljene, te Tara onda izgleda kao kakvo more od šume. Inače, ako se sredinom Glavne Tare ide, čovjek misli da je njen veći dio zalivadjen i pretvoren u pašnjak, pošto se u glavnome ide iskrčenim zemljistem. U Crnom Vrhtt takodje je jedan dio iskrčen i pretvoren u livadc, kojih ima na više mjesta, ali je ta ; dio srazitjemo nernatan (ukupno oko 250 hektara), dok u Zvezdi livada ima znatno manje nego i u Crnom Vrliu. Sav onaj dio Tare, kome je podloga krečniak obrastao je, počinjući od Drine, na stranania okrenutim njoj, lišćaritna, najviše bukvom, po tom: grabotn, jasenom, jasikom i šibi'em, a što se više ide gore, doiaze pored lišćara i od četinara: crni bor, smrča i po koja jela. Na visoravni pak, na nižim mjestima, prcovladjuju iišćari, od kojih ima najviše: bukve, s kojom ie pomješan javor, jesika, jasen i dr. a od četinara: jola, suuča, o norika i bor (više crni nego bijeli); na višim mjestima naprotiv preovladjuju četinari, u glavnome: smrča i jela, rjedje bor, sa- kojima su u neznatnoj količini izmiješani od lišćara: bukva i javor. Cim se pak nastupi na serpentin nastaje tt glavnome crni i bijeli bor, u korne je nešto malo pomješan po gdje koji rdjavi hrast, rjedje smrča, jela ili bukva. I flora i fau a Tare je veoma bogata i interesantna i jedna i druga pokazuju ueke svoje specijalitete. Tako iz biljnog svijeta jedino u Tari ima ontorika, a iz životinjskog samo tamo ima divokoza. Pourtarstuo a ratno] 1911 $od. Po sebi se razumije, da vrt za povrćc u godini 1917. ne smije ostati neobradjen, naprotiv svaki kutić treba da bude zasijan. Ko ima ma i najmanji komadić svoje zemljc i zasije ga za svoju domaću potrebu, taj time olakšava trg; ko se povrtarstvom bavi u većem obimu, u cilju prodaje, taj se brine za ishranu i za dobro svih i svakoga. Ali je potrebno na mnogo što-šta obratiti pažnju, o mnogim uslovima voditi računa i ispunrti ih, ako se lioće da povrtarstvo bude krunisano uspjchom. Uzniimo prije svcga u obzir zemlju, koju hoćcmo u ovoj godini da zasijemo povrćem. Ncki je iskusan povrtar jednom u zgodnom času izrekao ovu umjesnu i podesnu riječ: „Svako povrće hoće da živi kratkim, ali dobrim životom“. U tom se kratkom stavu nalazi sva tajna uspješnog povrtarstva. Kakvoća zemije, na kojoj lioćenio da zasijemo povrče, od velike je važnosti za povrtarstvo. Svako hranjivo povrće za svoje naprcdovanje traži dobru zenilju.

Na po prirodi posnoj i zapuštenoj zemlji, koja se godinama nijc njegovala ni djubrila, povrće će ostati kržljavo i svaki će rad biti uzalitdau. Na suvom zemljištu povrće daje slab izgled za svoj razvitak i tispjeh, jer skoro svako povrće traži dovoljnu vlagu i troši je. Voda je elemenat koji oživljuje, snaga koja izvlači i rastvara gnoj zemlje, bez dovoljno vlažne zemlje korisno povrtarstvo se lte može ni zantislitt. Zernljištc, na kome se godinama gajiio povrće, po pravilu je već toliko popravljeno i osposobljeno, da na njemu sve vrste povrća ttspješno napreduju, ako se samo pri svakogodišnjem obdjelavanju vodi računa o korisnom plodoredu, t. j. 0 zgođnom porctku zasijevanja ploda. Mi ne smijemo u pojedine leje svog vrta za povrćc svake godine sijati ili zasadjivati jedno 5 isto povrćc, nego moramo, ako hoćemo da imamo dobar uspjeh, Činiti po izvjesnom naizmjcnickom redti, sijati ili zasadjivati svake godine drugo povrćc. Đa bi se to korisuo postiglo, samo iskustv'o po sebi nalaže, da u našent vrtu povrća izvedeino podjelu. Sa podjelom se jednovremeno stvara i osnova za godišnji potrebni red u njcgovanju obradjivanja vrta. Svaki je povrtar izvjesno stekao već poučljivih iskustava da naše razne vrste povrća zahtjevaju vtIo različitu gnojnu snagu zemijišta. Pojedine vrste, a tu spada svo povrće, kojc razvija lišće, kao što su sve vrste kupusa, span aća, sa 1 ate, pat 1 idžana, krastavaca i bundeva, tražc zemljište nagnojeno dosta jako svježim konjskint ili kravljim djubretom, dokle druge vrste povrća zahtijevaju istina zcmljište, koje je najboljiin djubretom zadjubreno, ali ne svježim, kao što su n. pr. povrća s korjenjem, rotkve, repe, peršun, Iuk, krumpir. Sa pošnijhn zemljištem, koje godinama nije svježe zadjubreno, zadovoljava sc sve mehunasto povrće, pasulj, grašak, sočivo. Kao što je poznato, naše je mehunasto povrće sposobno, da se za svoje napređovanje koristi azotom, kojega u vazđuhu ima u izobilju; s toga se ono i zadovoljava sa slabije nadjubreniin zemljištem, samo ako je ono prirodno dovoljno vlažno. Naše vrste povrća, koje najviše upotrebljavaino, jnožemo podijeliti, prema njihovom zahtjevu odnosno zemljišta, u tri grupe, a d a bi se svake godine postigla dobra žctva i moglo izvesti uredjeno izmenjivanje rasada, prenpručuje se, da se naši vrtovi za povrće‘ : ^byjje!e u tri odjelenja (polja), kojima sdj.pićnia potrebama i prilikama odredjuje OT^&varajuća veličina. Tada će se obdjelavanje i lako, brzo i pravilno izvesti. Odjelenje (polje) I., koje je s jeseni 1916. svježe i jako nadjubreno konjskim i kravljim djubretom, zaseiaće se 1917. vrstiina povrća, koje daje širok i mnogobrojan list pa s toga potrebuje i veću hranu, 1918. pak zasejaće se biljem koje ima korenje a 1919. mehunastim povrćem. Ođjelenje (polje) II., koje ima dobru djubrenu snagu, ttli tifje svježe zadjubreno, zasejaćese u ovbm ^roljeću povrćeml s korenj'em, iduće godlnfe* mehunastim povtćem a u trećoj godini, poslije izvršenog' predhodnog djubrenja sa štalskim djubretom, vrstom povrća koje jafco niče. Odjelenje III., koje nekoliko godina nije svježe zad'ubrerto, zasejaće se 1917. mehunastim biljkama, 1918. poslije predhodnog svježeg zad ubravanja sa jako rastećirn povrćem a 1919. povrćem koje ima korenje. Ako se tim načinom bude radilo i bude se vođilo računa o toku izmjene rasada, pa se tako i dalje ođrži, naš će nam vrt dati pri štedljivom djubrenju, dobru žetvu. Po planu, koji se u praktičnom radu ne može izvesti sa matematičnom tačnošću, ali ipak u glavnoine, svake je godine potrebno jedno polje (odjelenje) zadjubriti jako svežim štalskim djubretom, tim dragocjenim materijalom, a odjelenja, koja su ostala prazna, treba u medjuvremenu (godinama), prije samog obradjivanja zadjubriti odgovarajućom količinom vještačkog djubreta. Vcličina polja opredjeljuje količinu djubreta, a najprobitačnije i najprootije je nabaviti djubre u njegovoj gotovoj mješavini iz kakve pouzdane trgovine, koja daje jamstva o stvarnoj sadržini azota, fosf.orne k ise li ne i kreča. Proljetnje vrijeme opredjetjuje kad treba razne vrste jx)vrća zasijavati i rasadjivati. Crvena repa i mrkva, koje sporo niču 1 kojima je sjeme vrlo tvrdo, inogu se zasijati još u februaru, ako je vrijeme samo povoljno. Docnije, u martu, dolaze spanać, prvi grašak, boranija i rotkvice. Svo povrće, koine je sjeme nešto osjetljivo, koje brzo ničo i kome je potrebna izvjesna toplota zemljišta, kao p a s u 1 j u k u ć i c a in a i na tačkama, rani krompjri, krastavci i t i k v i c e i dr. zasejava se docnije u aprilu i maju. Sa ranijim zasijavanjem ne ti'eba hitati, jer ono po praviiu daje više štete nego Ij koristi. Treba sačekati pravilnu toplotu zemljišta, jer je ona od velikog značaja za klijanje i razvijanje sjemena povrća. Proljetnje je vrijeme promjenljivo, innogome je povrtaru, koji nije htio da sačeka povoljno vrijenie za siajnje, nanijelo velike štete. Potrebno je još napomenuti, da jc skoro kod svih zasijavanja u vrtovima po\TĆa daleko probitačnije sijati po redovima nego li u širinu. Kad se zasije u prilično razmaknutiin redovima dateko se lakše docnije obdjelava povrče, bolje se plijevi, okopava i poliva, radovi, koje u vrtu povrča treba uvijek blagovremeno vršiti. Od zasijavanja pa do žetve povrćc traži trajnu njc-

Strana S. ^

gu, samo sc njome osigurava dobar pkxl i uspieh. Ko je u povrtarstvu do sad stekao malo iskustva, a rado bi se htio odati povrtarstvu, taj treba iz prvili trgovina sa sjemenjem da potraži cijenovnike, gdje će dobiti vrlo mnoga upustva o vremenu zasadjivanja raznih vrsta povrća, o zemljištu koie ono traži, o djubrcnju i dmga potrebna obavještenja. D. S. Engleske mjere za poboljšanje valute. Kako iz Haaga javljaju, navjcšćuje londonski ,,Times“, da je engleska vlada odiučila, da p r i s i 1 n o zalitjcva od posjednika u Engleskoj sve inozemne vrcdnosne papire, koje imaju. Kako je poznato, imali bi se ti vrednosni papiri otpremiti u Ameriku, da tamo služe za poboljšanjc valute. Na temelju zakona o zemaijskoj odbrani možc se zahtijevati svaki posjcd inozemnih papira, a listina onih papira, koji se imadu predati, doskora ćc se objaviti. Uslovi za tu prisilntt prodaju biće po svoj prilici isti, kao i za dobrovoljnu prodaju vređnosnih papira. U budućc se više niko neće tnoći oprijeti prodaji tih papira. ,,Times“ veli, da će javno mnijenje ovu jnjeru odobriti i podujx'rati. Jedina poteškoća leži u tom, kako će se ix>sjednicima nadoknaditi njihovi papiri. —• Naknadno je o tom stigla iz Londona vijest: Kraljevskom jiaredbom ovlašćujc se ministarstvo finandja na r e k v i z i c i j u svihinostranih vrednosnih papira, kako bi se tim učvrstio financijalni položaj Engleskc. Prodaja stranih vrednosnib papira ministarstvu financija, koja je prije bila dragovoljna, postala jc uslijed toga obvezatnom. Padanje talijanske i ruske valute u Americl. Padanje talijanskej ruskevalute u Newyorku ovih se dana nastavilo. Talijanski mjenični tečaj iznaša sada 7.18 dolara za 100 lira, a ruski 28 dolara za 100 rubaija. Ako se uzme u obzir, da je novčani paritet po prilici 100 rubalja — 51 i po dolara, a 100 lira = 19 dolara, onda se vidi, da je ruski i talijanski tečaj u Ne\v-Yorku znatno pao. To isto vrijedi za talijansku valutu, za koju iznosi padanje tečaja 15 ođ sto naprama nontialnim prilikama.

Poililetlnle Drzojaune uiieit?. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 3. februara, Sa nijednog bojišta uema nikakvih značajnijih vijcsti. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Mjere skaiirijnavsklb država. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") KopCitliagcn, 3. februara. Po prinijeru Danske obustavile su Šveriška i Norveška s v u. i: i b r o d a rsk i pr ome t s a fingicskom. Mjere opreznosti u Moiandiji. (Naročiti brzojav „Beograriskiii Novina“) Hnag, 3. februara. Vlađa je izdala objavu, koja je izložena na sviin javnim rr.jestima i prema kojoj f-e zabranjujc svim za oružje sposobnim Hofandjanima izmedju 19 1 48 godine, da putuju iz’’an zemlje. Ujedno je vlada zahranila izvoz masti i margarina, a predstoji takodjer progiašeiije zabrane ćitavog izvoza. DR7ANJE AMERIKE. Amerika poziva svoje brodove. da se vraie. (Naročitl brzoiav ,J3eogradskih Novlna“.) New-York, 3. februara. Sva brodarska društva pozvala su brzojavom bez žica svoje brodove, koji se nalaze na putu u hvropu. Ostali brodovi zadržani su u lukama. Nije još poznato, koje će stanovišie zauzeti amerieka vlada u stvari neograničenog podmorničkog rata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Haag, 3. februara. „Times" javljaju i/ Ne\v-Yorka: Većina clanova kongresa zastupa mišljenje- da se prema središniim vlastima u ovoin slueaju mora postupati sa najvećom opteznošću. Opšte je tnišljenje, dapaee se misli u iom pravcu stvoriti zakljućak, prema kojemu američki državijani mogu da puiuju na brodovima samo na lienu svoju odgovornost. Mjere Svajcarske. Odredjena potrošnja životnih n a in i r n i c a. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina' 1 .) Bcrn, 3. februara. švajcarska vlađa je uzela u svoje ruke razdjeljenje životnih nainirnica. Nadzor i uprava marodne ishrane predana je u ruke vojnim vlastima. Odredjena je takodje maksimalna količina, koja će se izđavati pojedinim lidma. Zaprepaščenje na enterićltlm burzama(Naročili brzojav „Beogradskih Novina") New-York, 3. februara. Zbog objave r.-Ograničenog pođmorskog rata od strane središnjih vlasti nastupio je na svima američkim đržavama veliko zaprepašćenje. Tečajevi su j>reko nod silno

pali. Osobito su pali industrijskl papiri 2 papiri ratne jndustrije. Chikaška žitna bur/.a bila je potpuno demoralizirana. ■, RoznejufjestL t; j ' Mana ti Maloj Azljf. . Nedavno je izašao u „Kosmosu“, časopisti za prijatelje priroae. koji iz3 lazi u Stuttgartu, ćlanak o jednoj zai nimljivoj prirodnoj p.ojavl. U turskoj provinciji Diarbekr na gornjem Tigri-j su podigla se je prcd par nctljelja stra* šna bura, isčupala silno cirveće i uništH la usjeve na poljima. U blizini DžebeN el-Obseta pratila jn jc jaka tuča, s ko4 jom je zajedno pao na zeinlju i debeo; sloj nekog sastojka, koji je mogao da se jede. To se je već i prijc u ontm krajevima dogadjalo. Kurdi zovu ovu masuj ,-nebcski liljeb“ 'e jc uarod s brašnom pomijcšanu peče i jede. U svoje je vri» jemc bclgijski konzul u Aleppu poslaci niinistru spoljuili posiova u Bruvelles probe ovog „nebeskog hljeba“. Mikro* skopsko istraživanjc tih primjera poka-* zalo je, da se tu radi o nekoj vrsti iišaja (Lecanera esculenta). Taj lišaj ra-*, ste u Perziji, na kirkiskim stepama, Tatarskoj. u Alžirtt i Palestini. te u mr.ogim krajevima pokriva povrsimi ti. visini od 15 do 2U cm. Priposlanl su komadi saeinjavali nepravilnu masu ođ 2—12 rnm. promjera i svjetlo-sinedje boje, na prelomljenom mjestu su sasvimr bijelc te se u sredini vidi jezgro. Bijela boja j'ezgrinog sastojka potječe od malilt kristala, za kojc ;'e ustanovljeno, da su od eksalno-kiselog vapna. Heniiig-f ska je analiza pokazala, da je hranjiva sposobnost tog Iišaia vrlo malena; Mnogi drže taj nebeski hijeb za biblij-' sku ,,mami“. Medjutim čini se. da je mana, koja se spominje u 2. knjizi Mojsijevoj, u glavi 16- nastaia ubodom jei dne vrste crva u granu tamarixa. Taj se crv naiazi u vclikoj množini na Si-t naji i u okolici. No mogao bi ovaj lišaj — „nebeski hljeb“ Kurda — biti identićan sa manom ti knjizi Mojsijevoj. gdje se veli: „Narod je trčao naokolo, sabi-? rao je i samijeo je u mlinovLma ili razmrvio u tučcima, te je kuvao u lon-i cima ili je pravio iz nje kolače te je njen ukus bio kao od uljenih lepinja“. 114-godišnji borac za siobodu Poljskež Koncem je prošle godine umro uLodzu starina SIepo\\ ron-Piotrowski,bivši stotnik u poljskoj vojsci za pobune gcd. 1830. i 1863., a rodjen 1802. Piotro\vski je bio poznat u varšavskim rodoljubnim krugovima pod imenom : ,,pan kapitan" (gospodin kapetan). Taj§ mu se naslov jalto svidjao, pa se i sam potpisivao kao ..bivši stolnik poljske ar«; made' 1 , a to mu je pribavilo donekienemilost ruske vlade. Za -us 18.30. odlikovao se osobitom i zadobio 24 rane. Nakon sv! tanka bijaše prognan u Sibiriju, gdje je proboravio 2n godina, dok nije otišao u Pariz. Iz Pariza se je god. 1863. vratio u Poljsku, pa je sudjeiovao u zadnjem poljskom ustanku Nakon toga progna-' še ga opet u Sibiriju, gdje je proslavia svoju 100-godišnjicu, a tada se smio' opet vratiti u domovinu. Zvali su ga svječnim ustašom“, jer je načinio za-i vjet, da će učestvovati u svakome ustanku, dok bucie imao snage. Zadnjih se godina posvetio bcgoljubnom življenjuj Moiio je za slohodu Poljske. za koju s4 više nijc mogao mačem boriti.

anka god. hrabrošću danog us-

Rabindranat Tagore. Cuveni indijski pjesnik j naučnik Ra* bindranat Tagore, koji je odlikovan Nobelovom nagradom, putovao je po Americi i držao predavanja o indijskom narodu i ođ-’ nosima izmedju Engleskc i Indije. Njegova su predavanja u Sah Francisku naišla na veliki ofpor u redovima mladoindijskihi boraca, jer mu ne odobravaju shvaćanje indijsko-engleskih odnosa. Miado'ndijci su bili tako uzrujani na svog pjesnika, da su fizički napali na njega, kad je iziazio iz ho* tela s profesorom sanskrita Matuom. Ra* binđranat Tagore je držao takodje pnedavanja u Japanu, u kojima je zastupao inišljenje, da bi trebao tijesni savez izmedju Ja-j pana i Indije u smislu panazijatizma, a ku* dio vladanje Engleske nad Indijom. Tu je upozoravao na neuspjehe Engleza u ovonn svjetskom ratu. Rabindranat Tagore nastoji mudro i oprezno, da se povede indijskai nacijonalna propaganda.

ZvanKne objaoe. Broj 16.484,1916. JAVNA PRODAJA. Uslijcd odlukc suda c. i kr. zapovjeck ništva mosne brane i grada Beograda broj 410 gradj. od 19. januara 1917. u stečajnoj* niasi Johana Buchgrabera, krojača, o* dredjujc se javna prodaja putein nadmetanja pokretnina za 8. marta ov. god. u 9 sati prije podne i slijedeće danc. Na javnoin nadmetanju prodavaće se jedan Singcrov krojački stroj i cijelji krojački namještaj, onda raznovrsne postave, dugmeta, 175 lcomada ženskih steznika (,,midcra“) i t. d. Predmeti koji se izlažu javnom nadme-i tanju, izručićc sc ođmah najboljem ponudjaču uz gotov novart. Javno nadinctanje izvršiće se u magacinu dužnikovom u Knez Mihajlovoj ulict broj 24. Bcograđ, 31. januara 1917. C. i k. redarstveno zapovjedništvo 3