Beogradske novine

14. maita 1917.

Baosradske Novme

Srijeda

Strana 3.

Broj 71. nnjcm »itvnlifi, da su kakrnljeVa, moraju »e pmtvrpnuti kalt'mljcnju. Kalenilicnjc se već vrši btsplatno od 1. ovog miescca u ambulanti opštinc gra»la Beograda, koja sc nalazi u Kralj Milanovoj ulici broj 01, svakoga dana izmcđju y i 12 sati prije podne i trajaće zaključno do 31. marta. Skreće se pažnja švima onima licin)3, koja nijesu ispunila još ovu gradjansku obavezu i prema sebi i prema društvu, da to u odredjenom roku bczuslovno izvršc. Sva ona lica, koja bi se posiije 1. aprila zatekla bcz uvjcrenja o kalcmljcnju boginja, kazniće se najstrožijc redarstveno i to novčanom kaznom do 300 kruna ili zatvorom do 30 dana. Javne prodaje. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. A vgustine Nikolić na dan 26. m a r t a 1917. u njenome stanu u Resavskoj ulici br. 76. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji i zaostavština pok. Spasoja Stojčevića na dan 30. marta 1917. u ulici kralja Aleksandra pred kafanom „Mali Balkan“. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju. Vjerenie. Na 18. ov. tnjeseca vjeneaee se u 9 sati prije podne u jevrejskom Iirarnu u Zagrebu rabin ovdašnje jevrejske opštine eškenaskog obreda Ignjac S c It 1 a n g sa gospodjicom Emom S c h w e i z e r iz Zagreba. Brzojavi se Šaljn Notel Palace Croatia, Zagreb. Utaja. - Dva beogradska gradjanska Iica osudjena su sa 2000, odnosno 1000 kruna novčanc globe, što su kupili jednu vreću ukradenog šećera, o komc se osiir. toga još utvrdilo da je kriurnčarska roba. Opet pao glavni zgoditak kod banke Kronieid u Zagreb«. Pri izvlačenju srečaka razredne lutrijc 8. ov. mj. pao je glavni zgoditaki ođ K 200.000 na srećkti broj 42.115. Chaj je loz prodat nekoliko dana ranije iz pomcnute banke, poznate sa svoje sretnc rukc, tako da su sađa njene nmštcrije opct došle da velikog zgoditlca, pošto jc i lane palo K 200.000 na srećku broj 102.300, a nešto prije toga K 400.000 11 a srećku broj 29.033 i K 400.000 na srećku br. 56.040, koje su bile kupljenc u banci Kroni'eld. Jcdnom dijelu današnjeg izdanja naŽega lista priložen je prospekt banke Kronfekl u Zagrcbu. Upozonijemo svoje čitaoce na taj prospekat. Kretauje stranaca. lzvještaj prijavnog ureda od 13. inarta: Prijavljeno o9, odjavljeno 17, preseIjeno 40. U gostionicama prijavljeno 93, odjavljeno 87, ostalo u gostionieama prijavljcnih stranaca 200.

Rdžne tljsstl. Kada će biti dovršeu situplonski tunel? Dogradnja drugog shnplonskog tunela morala se zbog svjetskog rata oclgoditi na dulje vrijeme. Prema jednoin nedavno objelodanjenom talijanskom izvještaju niože se s nekom sigurnošćn odrediti, lcada ćc biti drugi simplon-

ski tunel dovršcn. Odmaij nakon što je buknuo švjctški rat 22 . avgusta 1914, po nalogn su talijanskog generafnog siožcra raduic na sjevernol sitrani tu* nela bile pčsvetna obnstavl.icnc. te sc radnje nastavile tek dne 7. febrtiarn prošlc godine. Na južnoj sc strani radnje nisu prekimile. Medjutim, kadu se Italija zaratila i stupila u redove zaraćenih vlasri, broj se oniii radnika, koji su bili inače zaposleni kod gradnje tunela, bitno promijenio i umjesto deset ili jedanaesc hiIjada radnika, koji su na svakoj strani tunela prije rata radili, liilo je samo na raspolaganje 500 radnika. Na taj način brzina rada tako se usporila, da napredak na sjevernoj sirani danomiic iznosi samo kakovih 6 metara, a na južnoj strani samo 4 nietra. Dne 31. jula prošlc godinc dovršeno je 6200 mctara na sjevernoj strani tunela. a na južnoj 7500 metara. Ako sc bude istoin žurbom radilo, to može sjeverua strana tunela biti dovršena koncem ove godine, dok bi se za svršetak gradnjc na južnoj strani morao oduljki sve đo 31. avgusta đrtige godine.

ZuaniCne objau?. Gr. br. 271-6. .1917. O b j a v a. Starateljski sudija c. i kr. okružnog suda u Valjevu, odjelenje za gradjanske sporove, objavljuje, da je MilivojeTadić, bivši stanovnik u Šarbaninia, umro 24. avgusta 1915. bez zavještanja. Pa pošto se nezna mjesto prebivanja Živorada Tadiča, kao zakonitog nasljednika, to se objavljuje, da mu je od strane starateljskog suda postavljen za kuratora Milutin Avramović. Rečeni nasljednik se ovim ujedno poziva, da računajući od danas pa za godinu duna treba da izjavi, da ii želi činiti upotrebu od svoga prava nasljedstva. U protivnom slučaju provešće se bez njega rasprava o nasljedstvu. Valjevo, 2b. februara 1917. Sud c. i k. okružnog zapovjeđništva, gradjansko odjelenje, OBJAVA. Sve se više nmože slueaji, Ua potroŠači struje c. i k. elektranc u Beogradu neclopušteno odocnjavaju sa plaćanjem računa, koji im se dostavljaju, odnosno isplatom uplatnica poštanskih štedionica, i ako se izravnanje svili propisanih plaa ktia da ižvrši najkasnije u roku od osani. dana po prijemu računa odnosno poštanskil' uplatnica, kako je to opredjeljenjima za nabavku struje objavljeno 9. maja 1916. u „Beogradskim Novinama". S toga se naredjuje: U buduće ćc se svi potrošači struje, koji u roku od osam đana ne polože određjene im svote, prijaviti c. i k, redarstvcnom zapovjedništvu, koje će ih kazniti novčanom globom od 5 kruna u korist gradske sirotinje, nezavisno od daijih troškova za egzekutivnu naplatu dugujiiće svote. Jetlnovremeno će se svima prijavljeuim oduzeti struja. Ova naredba stupa na snagu prvog dana kada bude objavljena. Svi potrošači struje, koju su sa svojim plaćanjcin zaostali, hitno se pozivaju, da ako žele da izbjegnu kazmi, koja in>. predstoji, odmali polože dugnjuće svote blagajnici c. i k. elektranc, odnosno da odmaii isplate uputnice poštanskih štcdionica. Jednovremeno, sa obziroim na vanrednc prilike ukidaju se opredicljenja za nabavku strujc, obiiarodovana u „Beo-

građskim Novinama“ 9. maja 1916., za utvrdjene dijelove nJIho\iii brojaća uzetifi pod kirijti a ntvrdjujii se slijedeće nove khlje brojača: I. Za obc vrste svjetlosti (Gieich und Wechse!strom): 120 volta, do zaklj. 5 arrnp. 6 11W., godišnje K 18.—; 120 vdta do zaklj. 10 amp. 12 HW„ godlšnje K 24.—; 240 volta, do zaklj. 25 amp. 60 HW., godišnje K 30.—; preko 25 amp. 60 HW., godišnje K 36.—. II. Drehstrom-brojač za svjctlost: 220/110 volta do zakli. 25 amp. — 6 K. D. A. godišuje K 36.—; 220/110 volta preko 25 amp. — 6 K. D. A. godišnje K 42.—. III. Gleichstrosn-brojač za snagu: 240 vo!t> do zaklj. 10 amp. — 2.4 KW., godišnjc K 12.—; 240 volta do zaklj. 30 amp. 7. 7 KW. godišnje K 18.—; 240 volta preko 30 amp. 7.2 KW. godišnje K 24.—. IV. Drchstrom-brojač za snagn i Cileichstrom-brojača za snagu. Ovc cijene brcjača ničtmaju se od 1. januara 1917. C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiii, odjel 13, br. 3391 od 9. marta 1917.

PfKlMe Hrzolnvne vflosii. Izvieštal niemačkog vojnog vodstva. L 41 Kb.-Berlii), 13. marta. Zapadno bojišle: Južno od A r r a s a prešla su etigTeska odjelenja poslije topnlčke pripreme ti širokoj fronti kod B e a u r a insa na napad, koji se izjalovio uz velike neprijateljske gubitke. Na A nc r i, izmedju A v r e i O i s n e, zapađno od S o i s s o n s a, u C h a m p a gn i i na obim obalama M a a s e bila je živahna topnička djehtnost. Sjeverno od A v r e prodirale su francuske čete protiv naših položaja, no bile su liar šom viWrom primorane da se. došavši do pred naše zaprjeke, opet povrate. Južno od R i p o n t a napali su poslije bubnjarske vatre Francuzi opet na naše položaje. U žilavoj obrani održana je pred nadmočnim sihrna mnogo osporavana uzvisina 185. Usko ograničeni prostor, kpji jc zadobio na južnozapadnom obronku, pla.tio jc neprija’.elj krvavim žrtvania. Isiočno bolište: Front niaršala princa L e o p o 1da bavarskog: Kod jasnog je vidika ležalo više odsječaka pod ruskim topničkim djelovanjem. Naše" je topništvo vatru snažno uzvraćalo. Sjeverno od željeznice Z 1 o c z o vtri—T a r n o p o 1 IzvrSHn su naše napađne čete obazrivo i energično jedno preduzeće, kod kojega su zarobljena 3 Časuika 1 320 vojnika ,a osvojeno 13 mašinskili pušaka. I kod Brzezanya cena N a r a j o vv k i donijeli su nam naši napađi u ruske linije zarobljenika i plijena. Na frontit general-pukovnika uadvojvodc J o s i p a I kod vojne skupine maršala pl. M a c k e n s e n a ostao je položaj kod manjih borbi u prednjim položajima neizmijenjen. •

Maćedonsko bo.Ušt«: Izmedju ohridskog i prespanskog jezera napall su francuski bataljuni na našc položjje. Odbijeni su. Naše Ietačke eskadre napafe su stanicu Vertekop (istočho od V o d en e) te na nju izbacile bombe, koje su pogodile svoj cilj. Prouzročeni su požari, koji sti dugo posmatrani. Prvi zapovjeđntk glavoog stana pl. Ludenđorff. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 13. febninra. Maćedoiisko bojište: Na zapadnoj obali prespanskogjezera uznapredovak) jc više neprijateljskih četa, no bile su odbijene, pretrpjevši velikeg ubitke. U ovom su okolišu bila krvavo suzbijena još dva noćna neprijateljska nupada. Naši su položaji zapadno i sjevemo ođ Bitolja ležali pod vrio žcstokom topničkoni vatrom. U zavijutku Crne Rekc živahna topnička djelatnost, Na ostalim frontovima neznatna topnička djelatnost i puščana vatra izmedju naprijeđ pomaknutih odjeleuja. Na cijelom frontu živahna topnička djelatnost na obiin stranama. Kod M i I e t k o v a oborena je u vazdušnoj borbl jedna engleska Ictilica. •* * Rtiinifiijsko bojište: Istocno od Tulče slaba topnička vatra na obim stranama. Na Seretu su naše čete odbile jedno jako nepi ijateijsko jz\idničko odjelenje. Crnomorsko bojište: D\’a su mska ratna broda bez uspjeha bombnrdovala našu obalu kod Du ra n K u1 a k <n. Nemiri u Ruslji. (Naročiti brzojav. „Beogradskiii Novina' 1 ) Berlin, 13. marta. m Iz Malmoa brzojavljaju: U Petrogradu, Moskvi i Odesi uvedena je neke vrsti vojnička diktatura. Za sigurnost vojničkog kotarj Petrograda prizvana je jedna nova kozačka brigada. U Moskvi su sakupljene nove kozačke formacije, a u Odesi naonižana su pojedina pojačana policijslca odjefenja sa ina^inskim puškama. Pogreb grota Zeppeliua. (Naročiti bi-zojav „Beogradskih Novina") Stuhgart, 13.marta. Danas je ovdje saranjcn grof Zeppelin. Pogrebu je prisustvovao v firttemberški kraljevski par, državni ministri i generalitet. Car 1 ostali savezni vladari poslali su svoje zastupnike. Za vrijeme pogreba kružile su nad grobljem letilice i bacale vijence.

vak u Beč, da se predsravi NJegovom Veiičanstvu caru i kralju, te da uzvrati posjet austro-ugarskoin ministru spoljnih poslova, grofu Czerninu.

Poziv isd pretplntu! Ođ I. marta počeia je nova pretptata. Uinoljavamo, da istu biasovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanjti pretplate, upozortije se na nove cene, koje su sledeće: Mjesečna pretplata *’ u Beogradu i u krajevima zaposjcdnutlm od c. I kr. čcta za bojnu I etapnu poštu K 2.u Bcogrsdu sa dostavom u kuću ... , 2.50 u Hrviitskoj-Slavoniji, Bosnl-Hcrccgovlnl i Dalmaclji „ 2.60 u ostalim krajcvima Austro-ugarske raonarhljc . 3.u Inostranstvn ............ .4 50 Kod plaćanja iinade se tačna adresa čltko navesti, Kod preseilvanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Administracija „BEOoRADSKIH NOVINA', Et. pošta Beograd.

BEOGRADSKI ORFEUM (predj« BOOLEVAkDj. = Ulaz Iz Knez Miletine ulice. Počevši ođ 16. marta 1917. svakodiicvno: SENZACIONI POČITNI PROORAM: Dvoilca Camillosa teiepatska prcdstava Iz cirkusa Bcketova. — Cami llosi znaju svc! Cami llosi če sve pogoditi' Od CamlHosa se ne može ništa sakritlt Sestre Wi(sonove akrobatske igraćicc Tom I 3ack Amerićk lakrdijaši iz .Glavnogradskog orieuma*. Hilda E rn e u glavne igraćica c. k. dvorske o^cre u Beču. Sestre Endersov« A tletski aktovl sa peštan skog .Steinharttvcgorfeuma”. Bžcskav Sandor omiljcni peštanski komičai sa svojim repertoarom rtlcl Zlatk* Njemnčkc hrvatska subrela, bivša čianica Zagrebačkog pozoritta. Netić Nataiia madjarska pjevačlca.

Njemački drža v ni kaneclar kod c«*ra i kralja Karla. Kb. Beč, 13. marta. Njemački državni kancelar pl. B e t li m a n n-H o 11 \v e g stićiće krajem ove nedjelje na dvodnevni bora-

Cene mesta su : Loža (4 osobe) a 16 80 112*80: Sedište u loži 5’20, Sedišle orkestar 4, parket 3 parter 2, Galerlja 1—2 red 1.50, 3—5 rcda 1. Predstava za vojsku (Nedeljom i petkom) pc podne: Loža (4 osobe) 4; Sedššte orkcstar 1. Sva ostala mesta 50 hellera. Prethodna prodaja karata od 10. mart« na dnevnoj biagajni orfeuma, hotel .Opera", od 9—12 prije podnc i od 2—7 po podne.

granjem pružaju ugodan hlad, to je starođrevni C jii r o k, koji se spominje još iz davnih vreinena zagrebačke prošlosti. Ako se ocl Jelačića trga tram\vaycm odvezemo spram istočue strane preko Jurišićcve, Draškovićeve i starotlrevne Vlaške ulice, dolazimo do nove i lijepo uredjene i prostrane M a k s i m i r s k e ces:e, koja las vodl ravno u najljepši zagrebački perivoj, u Maksimir. Teško je opisati taj čarobni kraj, tu stane pišćevo pero, a priroda, veličanstveua priroda, progovara njezinim uzvišcnim i misterijozniin glasom, koji je ujedno jeka sveukupnoga čara, koji se u njoj razvija i iz nje izvija. Triroda je zbilja sama zakitila taj divn’ kraj svim umijećem njezlne misterijozne stvaralačke snage, tako da čovjeku nije ništa gotovo ostalo, da dotjernje i ispravlja. Maksimir je golem park, ‘!! hUt gdćuia šutna, sa svim čarima i Iztlcnadjenjima, koje podaie čov’eku djevlčanstvena priroda. Tu ima ravnice i brežuljaka, širokih puteva i uzanih, vijugastih stazica, ubavili idlličkiii predjcla, divlje romantike, umiljatih jezeraca, kltnjastili ostrvića, špilja i uva1a, a ma sve što niožeš samo poželitl m nad svom tom prirodnom Ueiiotom, vlsoko se dižu drvenc grane golemfli stfaboJa, poput zclenog krova, iza koje-

ga viri koji odsječak nebeske vedrine. Pri tilazu u taj čarobni prirodm perivoj, uzdignuta su golema vrata, na vrhti kojiii su uklesani zlatnim pismeniina stihovi iz < iunduličeva „t)smana“, s kojima taj veliki lirvatski pjesnik veliča dubravu. Tu su u blizini biskupski dvorovi, ljennikovae naime, gdje su odavna dolazili zagrebaćki crkveni dostojanstvenici, da ti čistoj prirodi proborave neko vrijemc. Trcba nam naime znati, da je Maksimir vlasuištvo zagrebačke nađbiskupije, kojega je nadbiskup Makso Vrhovac, (otkuda i Jme Makslmiru) velikodušno ustupio zagrebačkoj publici na uporabu. I publika tio tt oblinoj mjeri iskoriščuje. Ljeti, kad cniaimo sve zazeleni i procvijeta, kad priroda razgali svoja velika krila, tad gotovo čitava zagrebačka pubiika, osoUito svotkom i nedjeljom, lirli u taj začaranl kraj, da se naužije zadaba Čiste prirode. I tti svak nadje užitka i razonodjenja. Sa Maksiinira za jedan dobar sat hođa đolaziš u Remete, gdje je samos»an Pavlina reda još iz XIII. stolječa 1 tu u dane proštenja dolaze Zagrepčani. ŠestineiOračani dva -$u romantlčua prigorska sela, gdje rado zalazi publika, da se naužije prirodnih ljepota tih ubavih krajeva. U Sestinama podlgnut je l spomcnik nad grobom

zaslužnog hrvatskog otađžbenika dra Ante S t a r č e v i ć a, djelo našega R e n d i ć a. Ćesto zaiaze Zagrepčani 1 u tako zvanu Zagrebačkn g o r u, koju je uresilo Hrv. planinarsko društvo i učinilo ugodnim boravištem posjetioca. Tu su drevni Medvedgrad, Kraljičin zdenac, Lonjska p e ć i n a. Mcdvcdgrad je u historijl poznat kao branič protiv varvarskih Tatara, a najbolje pak iz romana slavnoga Senoe, koji ga je divno opisao u njegovitn neumrlhn djelima. Kraljičin zdenac je Hbnjak za pastrve i lugarnice. Taj uba\4 kraj leži u dubokom zatišju u zagrljaju vlsoke Juine a do njega je izvcr gorskog potoka Kraljevac. Lonjska pećiuu je divlji kraj. u kojemu je priroda e n m i n i a t u r e ostavila tragove svoje raskoši. Tu ćeš nalči na uvaie, doline, klance, strme kose, tvrde i oštre pećine, neizmjeran broj hladnlh vreia. potočića, strmih litica 1 t. d. i t. d. Divlja se romantika javlja u svom svojem privlačivom sjaju. Vrh Sijemena, nedaieko od Lonjske pećine, hrv. planinarsko društvo podiglo je 1889. god. piramldu, visoku 12 m-, otknda je divan pogled na Zagreb i njegovu romantičnu okolicu. * Stojcči kođ piramkle gledajući i na

Podsusjed i na Samobor i na sve što ti dopire oku, sroe ti se razigra tt grudinta, a duša ti raste od zadovoljstva. Pašeš jedan veliki dio ,,lijepe naše domovine" i osječaš se ponosan, da si živo ndo ove zemlje, koja je rodiia tolike junake i pjesnike, koja se kroz vijekove borila za svjetlo i istmu i koja je toiiko puta spasila evropsku civilizaciju od rasula i propasti. I dok na sve to pomišljaš. leti ti požudan pogled daleko tamo do Zagrebagrada, gdje bukti živet, gdje se uatječu medjusobno ijudi u radtt i djelovanjn za blagostanje i napredak svoga naroda, gdje cvjetaju obrt i trgovtna, gdje se visoko krili duli kulture i civilizacije, gdje u jednu riječ sve radi intelektualno i inaterijalno za sveopći napredak svoje domovinc Hrvatske, I tu ti neho'tice doiazc na misao zanosni Senoini stihovi: Zagreb-grade, naša glavo, Zagreb-grade, štite naš, Zagreb-grade, naša slavo, Kao sunce ti nain sjaš. Budi velik Jak k6 čeiik iTisuć Tje-a slavau stoj! Tko ti kliko nebi: Slava, slava tebi Zagreb-grade divni moj!

HALl PUGLISTAK. „Hrvatska Njiva“. Priiniii smo 1. broj „Hnatske Njive“, 'sedmične revije za kulturna i socijalna pitanja, poJitiku i narodnu privredu, nauku, umjemost i književnost sa ovim Badržajeiii: NaS zadatak; Edo Marković: Rat i privreda; Naša politika; Dšscobolo: Matične knjige za rnladež; Njkias: Inteligencija i narod; dr. Fran Bu j banović: Pavao Ehrliđi i liija Mečnikov; Ur. D. Prohaska: Gogolj u'hrvatskom prijevodu; Poiiticus: Adresa saborske većine; Srnotra: Autonomija zx> malja u Austriji; F. W. Foerster: Politika; Sodjalni život; Narodna privrcda; Od nređništva i ltprave; Listak: Miian Pugelj: Sveta Gruda. —< List je tehnički lijepo izveden, a naslovnu je stranu napisao prof. Tomislav Krizman. — „Hrvatska Njiva" izlazi svake subote. GodLnja pretpaita iznosi K 30.—. Na pol i četvrt godinc srazinjerno. Mjesečna pretpiata K 250. Pojedini broj 70 heL Dobiva se u svim knjK žarama 1 boljitn trafikarna, te u upra\i „Hrvatske Njivc", Zagreb, Nikoiićcva u) br, 8. Mr čemo se na bogatu sađržinu ovog no\og lista još posebice os\ muti.