Beogradske novine

\ Slraiia 2. Srjjeda ...... Beogradske NoviM Kb. Borlin, 9. aprila.

l\.i ,,r a t do konačnc pobjede'* i du se ona dopuni načelom, da se rat niora voditj sve dode, d o k n e p r i j ai e 1 j n e b u d e i z g n a n s a r n s k o g c m I j i š t a. Rezo!uc?ja, koja je predložena, glasila je: Rusija mora biti devnokratska, parlmnentarna repu'dika, iVrliovna glava izvršnc vlasti bide pred»i.iediiik republike, kog ćc narodoo pre.stavnišlvo izabrati ua odredjcno vrijeinie. On će svoju dužnost vršiti poinoću ininistarstva, koje čc narodnoj skupištini i biti odgovorno. Prvi dio rezolucije prknlien je živalinim odobravanjem. Opoineue dauske i engleske kraljevske porodice caru. (Niuočiti b"zojav „Bcogradskili N'oviaa 1 *). p Stockliolnl, 10 - aprila. ) Prema vijestima oetrćgradskih r.o,'vjtia, nadjciii su u Carskojeni Sehi pisuia d an s k e k r a I j e v s k e p orodice. koje je caru donio poscbn! gia&nik. U ovoui pismu stjoii, d« bi z a d r ž a n j c s t a r e v I a d a v i n e p o s c b i i z a z v a 1 o r e v o I u c i j u u d r ž a v i. Isto su nadjcna pisma eng I c s k o g a k r a I i a. koji o p o m in j e c a r a n a o p n s n <> s t, k o j a m u p r i j c t i. Priea se, da se c a r N i k o I a i ?zrugi\ao ovim opcmeuauui, osobito pismima. engleskoga kralja, kojega ie nazivao e g o i s t o m. ‘ ' Car Nikolaj ne traži iiišta. { ("Nitiovili bfAijav sBcogrtulsliih Noviiu ) J. Ženeva, 10 . aprila. f' Pretiia pariskim viiesiitna iz Petiograda, rekao je car Nikolaj, kada mi mti oduzcli svu služiiičad i kada je atavljen pod vojni nadzor na pitasije zasiupnika viadc iuutde !i kako-ve želje: C a r i c a i j a n e t r a ž i m o i 1 ; e ž e 1 i m o n i š t a> Osobito se strogo pazi na s-ve sio car Čita. Slrab pred špijunima n Petrogradu. VNaročiti brzojav „Beograd. NoviuaP). Stockiiolm, 10. aprifa. ! Poslije žvauKtnoK saopštenjo* da aii u poslijcdnje vrijeme mnogi njcmački špijitni prcšli rusku granictt, .vlada u Petrogradu strah pred tim špijtmima, što već prelazi sve granice. Novinstvo javlja innoga uapšenja. Tako jc uap.šena aitstrijska podauica go* spcdja I) r e y c r, jer je navodno prije stajala ti intimnoj vezi sa zapovjcdni- ! kom dvora genendom Vojckovom. i

Amerlka i ttjemučHu. Uzbmljenost ti južnoj Ainerici. Kb. Rotterdatn, 9. aprila, lleulcvove vijeati iz Hio de .)<uioiro, SattHjuga dc ('hilc, Dima i I’auaiue javtjaju, đa I) tiin dvžavama vlada veliko •pzbudjfnje uslijed sltipanju Kube u rat i > povodom torpodovanja Im.zilijaiiskog broda ,,Parana“. Najznd >ia niio ualcko dau, kada će Ju/.na Amprika luorati utiiiijcti svoju o'liuku povodom štoto, koju 'ji' njcmačka nanijoln.

Woifiov nred javlja: Pooovo je u Siedozetnnom moru potopljeno 1 i luodova i 13 jedrenjaka sa svega 38.234 tona. Mcdju njiina 23. marta grčki parfli brod ,,Artenis“, 1500 tona, thlijanski parobrod ,,N o! i“, 1560 toua i norveSki parobrod ,,B e 11 a t r i x“, 2508 tonu, 25. marta naorožani englcski parobrod ,,Quecn ii uge n i e“, 4335 lona, koji je pntovao iz Amerike za Carachee nalovaren raznom robom, 26. marta mtomžani engleski brod ,,Edbury“, 3046 tona, natovaren žitom na pntu od Caraeh.ee za Italiju, 27. marta jedan, broil od 200 tona, koji je pripađao engleskoj tigriskoj floti, natovaren branorn na putu iz Engleske za Mezopotamiju, 31. marla nepoznati, natovareni, naoružani paiobrod od 4000 tona, 3. aprila naoružani francuski parobrod ,,Ern.est Siinon“, 5555 lona, na putu iz Marseilesa za Poi t Said i naoružani francuski parobrod „Saint Simon", 3419 lona, na putu iz Bizerte za Huelvu, 4. aprila u Jonskom inoru natovareni greki parolnod „Vaselve C o n.s t an t i uo s“, 9272 tona. PotopIjcni jedrenjaei bilisuveeim dijelom natovareni sumpotom. Hlavar admi a’Heta mornarii'e. -

iz Rrvatske I Bosne. /cmljotrcs u Zagrcbu. Kb. Zagreb, 10. apriia. Danas u 3 sata i 15 miutita u jutro o.sjetic se ovdje prilično jak i vaI o v i t z e m 1 j o t r e s, koji je potrajao kratko vrijemc. Fravac jc zeinljotrcsa bio od i s t o k a p r e ni a z a p a d u, Brodogradilištc Kraj Splita, 4 „Hrvatski LJoyd“ javlja; | Dozinijemo, da se ozbiljno radi, da se u KaSte! S n ć u r c u pokraj Splita podign. veliko brodogradiUšte. U tu svr* lut osnovaćc se jako dioničarsko drnštvo, a učestvovaia bi i tvrtka braća Ko/.ulić, koji su jniali vcliko brodogradjiište u Tržiću. .Već su iipućeni pregovori sa splitskim bisknpom dr, Ojivojeru za prodaju biskiipskog ?cmIjišta u Sućtircii. Itallla. Štcdnja artije » l.-dijt. Kb. Turiu, 10. aprilii. Kako javlja „S t a ni p a ‘ odredjeua je u čitavoj Italiji velika šieđnia u potrošnji artije. I.istovi će izkuziti u buduće samo u polovici sv.oga dosadoijeg obima.

Orffd I okolEco. Raspoređ bogoslužcuja strasne sediinice i na dane svjetlog Vaskrseuja Hristovog u ovd. pravoslavnim crkvama. U toku ove strasnc sedmice i na dane svjetlog Vaskrsenja liristovog bogosluženje u ovd. pravoslavnint erkvaina vršičc sc po ovonte rasporcu'u: ■> Na Vel. oelvrtak ( 12 . apr.) jit- | trenje it 7 sati izjutra. Liturgija sv. \'asiJija Vclikog u 9 sati prije podite. Veiiko bcicnije u 5 i po sati po podue. Na Vel petak (13. anr.): carski časovi u 7 sati izjutra. Vcl. vcčeruja sa iznošciijctn plaKankc u .3 sata po podne. Prilikoni iznošenja plaščaoicc pjcvaće u Sabornoj i sv. V'aznescuskoj

crkvi pjcvački zborovi crkava božanstvenu pjcsrnu: Plač majke Hožje, kojii jc u mjeŠovitom zboru barnionizirao najvcći kompozitor srpski nctimrli St. Sf. M o k r a n j a c. Na Vci, subotu (14. apr ): jutrcnje sa opijelom Hristoviin i obiiošenjem plaščauico u 5 sati izjutra. Liturgija sv. Vasilija VeKkog ii 9 sati prije podne. U n e d j e I j u (15. apr.) n a s v i j e 111 dan Vaskresenju Hr i s to v og: Ciu Vaskresenja sa litijom ti 5 sali izjutra, za njim se nastavlja: jutrenja, a ođtnah zatim sv. lilurgija Jovana Zlatoustog. D poucdjeljak (16. apr.) i u t or a k <17. apr.) drugiitrcćidanVask rsa: jutrenje u 7, a liturgija sv. Jovana Zlatoustog u 9 sati prije podtie, Stručna izložba prcđmeta, izradjcnlii od artije. Ojišta oskuđica u paimtkti, kuiclji j ostalim tekstilnitn niaterijama uskorila jo težnju za izualaskom inaterija, koje bi inogle one prve /amijeinti. Jcdna cd tib inatcrija nadjena jc u artiji. Da bi sc vidjeb uspjesi austrijskib i ugarskib industrijskili prcduzeća i da bi kupci iz okupacionog područja došli u neposredan đo'djr s ponudjačima iz monarliije, priredjuje direktor S c b u s c h n y iz Beča kao zastupnik fiekoHkih austiijskib i itgarskili tvorhica u prostorijama središnjice za promet robe staičnu izLožbti, koja će biti otv'orena u četvrtak i petak, 12 . i 13. ov. mj. prijc podne cl 9 12 , a poslije podjie od •3 —6 sati. Piistup je slobodnn svima zainteresovanima. Srodišnjica za promet robc nalazi se jia drugoni spratu zgrade negdašnje Narodnc Banke u Sabornoj ulicj’ br, 16, Posljednjc produženie kaleml.ienja protivn bogiiijH. Kalemljenje protim boginja produžcno jc i posljeditji put zakljućno d o 8 u b o t e 14. o v o g m j e s e c a. Upozoruje se gradjanstvo i ovoin pribkom, j dii će se kaiemljenje vršiti i daJie besi pliuiio od strane Ijekara opštine I grada Bcograda svakodncvno u ambui lanti opštine grada Beograda o d 8 i d o 12 s a t i p r i j e p o d u e. Opominje se gradjanstvo i posijedi nji put, da naročito valja kalcmiti svu novorodjenu tljceu u prošloj i cvoj godini, koja protivu boginja nijesu još js!! kako kalemljena; dalje kao i omt djecu, koia sti kaleniljjen^ u prošloj godini 1916.> ali im se k^lciuljenje uije primilo. Ko do sada od rodi'elja nije dcnio svoje dijcte u ambulantu opštine grada Beograda, koja se nalazi u K r a 1 j M iI a n o v o j u I i c i b r o j 65, nuli ka lemljenja, neka to tft!i)iah"iičinj, jer ne učini li to, čini najvcći grijeh prema | svojoj vlastitoj d.icci> jer je dužnost svakog roditelja, d-a čuva svoju djecu. Gradjaiistvo je . upozoreno više puta na opasnost ocl boginja, pa mu se i sada skrcće iiažnja, da će sva cna lica, koja se ne lniđu kfrlemila i to ne mogu poslijc odredjeuog roka dokazati Ijekarskim uvjerenjem, b i t i n a j s t r ožije kažnjena i novčaiioiu k a z n o m i z a t v o r o m. Zasiiavanje polia i njiva. ib inijVtikj se, da u B&ogra,’lu * obolini, porevf inuogili ojjomena I straiie vlasti, fma još dosta nc'obnđjefljOg ziratnog zemIjišta. Kako je u Ihiterestt stunoga' gradjanstva, ;:ia svo ziratno zernijište bucie obradjcno i zasijauo, to se i o.viin savj'etuje gradjaiistvo, da sva polja, ujive, vrtove i druge prostorije, koje sc Tnogu 'obradjivati, na svaki način obraU*. i to flajđa-

11. aprila 1917. ije do 20 . ovoga mjeseca. Sjcme i rasadi mogu se nabaviti u jioljoprivrednoj sfauici u Beogradu, koja se nafazi u Kralj Aleksandrovoj nlici broj 68 , a lukac (arpadžik) kofl c. i k. središta za iskorišćavanjc žctve, koja s< nalazi preko puta ,,Bristola“. Imanja, čiji vlasnici nijcsu ovUje, mogu se, pa čak i dužni su susjedi obraditi, što je i u njiliovoni vlastitorn intercsu. U slučaju, da se izvjesna iinanja ne inogu obraditi zbog noJostatka radue sitage, ojida se raidi toga treba obratiti mjesiiom redaj'stveuom zapovjodništvu. Vlasnici Zemljišta, koji ma iz kog uzroka, a uzrok se mora navesti, ne mogu obradjivati svoja zefliljišta, moraju o tome takodje izvjestiti mjesno rc larsiver.o zapovjcdništvo. Stanovništvo treba da se mcdju sobom samo poniaže, jer je to u njegovom vlastitom interesu, jer ćc mu donijeti mnogo veće koiisti, nego b' tuniaraiijc po ulicania bez ikakve svrhe, ili bančenje jkj kafanama. Skreće se pažnja gradjanstvu, da 6 e vlasnjci svih neobradjeniii bnanja biti najstrožiic kažnjeni zatvorom. Siuicokrd. Svuda, gdjc su posijatie iii gdje će se posijati sjeine biljaka koje trcba okopavab', imaju se njive i vrtovi pe'djati i sjemcliorn suncokreta. Ne smije sc na 6 ‘ vinograd, njti njiva zasijana naročito kuknrtizom, knimpirom ili repom, u kojima nije posijiin i. suncokret. Sjemenje suncokreta može se dobiti u sjemcnarskoj prc.Javnici poljoprivredne stauice u Bcogrtdu, koja se nalazi u Kralj Aleksandrovoj uiici broj 68 , a po djeui od 60 liefera po kilogratnu. Svaiv,i ima da nabavi sjeme najdalje do 20. ovog mjeseca, n kupljeiio sjteme smije se upotiijebiti saruo za sijanje. tJbraća sc pažnja gradjanstvu, da će neispunjavanje ove naredbe biti najstrožije kažnjeno /;<tvorom. .v Traže sei v Niže imefliovana lica, da se jave rarli prijema novca iii da pošlju tačnu ajdresu: j F. Društvu crvenoga krsta u <?. I k. vojnoj glavnoj guberniji Srbije u Beogradu, Simina uf. 21 Gospodje: Mileva Novičić; Dušaiika Jov. Vasića, sarača; Leposava udov, Milana Stevauovića, maiora, Obilićev. Venac 30; Staua udov. Toine Jarućijevića; Ruža Dragomira Dragojevića, uđova; Porodica Miienka Slađekovića; Djecai Lazara NikoHća iz Mladenovca; l.jubotnira Popovića i Ljubomira Stankovića, oba iz Mladenovca. II. g. Tatomiru Bctronijeviću, Kuez Mihajtova ui. 18: Porodice: Ljnbomira S. Jovanovića, majora iz Prištine; Radomira Luktća, kajietana; Stojadina Stoja-Hnovića, kapetiuia; Manasija Kara-Pfefrovića, reaer. kapetana; Toše Krstićs, roz. p.poriičntka • Dragutina Paletaševića, rez, p.porućnika; Dfinitrija Stepanovića, roz. p.poručnl.ka 5 Vladimira Jakovljevića, potućiiika; Mila-v na Maksimovića; g. Ntkola otac Milann y.isića, Gospodje: Anka M. Stajikovića, tičiteljica iz Popovićs. i I_eposava Montirović, Baba Višnjina nl, 48. Iil. g. D r a g u t i n u G j o t g j e v»ć 11 , Dobračina 16. G-dja Milenija Ljubomu'a Krštjauović«, ćuvara pruge iz Nemenikuća Sopot; gosp. Budimka i Sveto/ar Dimitrijević iz Mlađenovca u kući Steve Radojkovića, opančara, marvena pijaca. Preaiinnla. Ljubioa, supruga go.spodiiut dr. Gjorgja M i t r o v i č a, sekretara nij»i.starstva narodne privrcde, preminula jc 11 ponedjcljak poslije dužeg liolovanja, a juče je i saranjena.

Broj 91 . Izgublicna rnčua (orbica. ,v 27. 0 . irjj. izgubljeua je n.t putu od Kalemegdana do Rajićevc ulicc jedija rućue torbica velićhie cd prilihe 12 X 18 eai. L'orbie.i je ukr.išena zlftožutim pe.iarna, ima zlaU žiK okov i iste takvc lančiee za nošenje. U Jijoi je bio novčanilc oj jelenove kože < .< dvije novčattiee od po ueset kruna i više novčanica od ; <) dvije i jcdnc krn11 c, kao i nešto isikleuog novca, ukiip110 oko 28 do 30 krum, daije jcdna Lijela eaura s olovkama i jetlna -žensk.t džepna mara’nica s.t vezci'.im uglovinm. /iatožuti iiicfal čini ntisak pravog zlaia, aii i;na vrijcdnosii satno za IjubiteJjc takvih stvari. Nadjeira torbica ne.ka se preda e. i k. redarstvenotn zapovjedništvu, jer vlasniea ne reilckiuje »u uovac. Ovaj može sebi nala/ac da zadrži kao nagradt'. Javna prodaja, Po odhu! Staratel's.A< g Stiua, izl ■ žićc sc javuoj prodaji zaostavš’ma prk. Donke R u z i -i a <1 0 v i ć, na dan 2 f*. a p r i I a, 11 stami u iilici P r 11 š k ag 0 r s k 0 j b r 0 j 5, Prodaja čc počct! u 9 s a 1 f r r I j e p 0 d n e. Pozivjja oC l-up.ti, :!.t i.i ovti pr jdaju dodiu Izvještaj prijaviKjg ureda. 7, aprila: prijavljeno 85, odjavljeno J7, seoba 44; tt hotelima prijavljem J02, cdjavljeao 119, ostalo u lioielinu prijavljenfh 248. — 8 . aprila: prijavljeno 30, odjavijeno 13, seoba 6 ; u hotelima prijavljeno 77, odjavljeno 122. ostalo u liotclima prijavljeniii 203- - 9. aprila: prriavljenc 126, odjavljcno 43. sccba 60 ; u jjotciirna prijavljeno 96. odjavljeno 70, ostalo u hotdima prijavIjeitih 229, » IMib privređv. Jljeia Kukuruza. Napisao dr. grof Franjo Dczasse, prolesor poljoprivrede. Veiikom zjiačajo, koji pripada kukuritz*10j biijci tf poijoprivredi Srbije (jer **> njime u redovmm prilikama zasijava više i>d polovine ziratnog zemljišta), biće opšteg jnteresa, da sc o njoj saopšti orv> što je potrebno /<iati o njenim ofobinan.i vrsti, Kao i #.\e #taše ostale vrste iita. i< kulcuruz pripađa travama. Kako pak kukuruz u svome razvijanju zahfjeva miiog<> rada, lo se ot> i ne ubraja me;dju obična žita, Ckl trava se on time jazlikuje, št«i tu u injega cvjetiji dršci raz-Jvo/cni p«i polu. žcnski se cvijet, iz kog sc klip razviju. nalazi 11a li<noj poledjini stabla, muškj ivijet obrazuje na vrliu -tobla kitu, koi* na okoJue b$jke prosipa cvijetni prah * Jia (tij mačin opfodjava ženski cvijćt. Jzi 4 .ib cvijetnili položaja razvija k*tkuruzni klip. maflje iii više u obliku Vretena, boljc iii lošije snabdjevcn zminia. j što je bolje proslor na kukuruzjijem vr »4 tenu popunjen zrnirna, it toliko je prino'« klipa veći, S tog je gledišia boljc, ako j« Vi'eten.o kukuruz« đuže i tanje, da bi <<■ zrna na itjeniu gusto i zbijena 11 pravifnitu redovima inogla ra/vijati, pa »ia t vriiovi vrctena jte btidu prazni. Veliki j>rrnos s toga daju one vrste, u kojih zrna mtajit dug i klinast zbtjeni oblik i u kojih ! je tožina zma približno ravna težini kbp, . Pri izborit kbpa za usjev treba o J««t gfedištima voiJiti računa, ako ih u tu svrhi ttn;; dovoljno rad? izbora jta jas.položcnjtr ima mnogo vrsta kukuruza, ali viijedi pomenuti -wno tri glavne viste, jer 011« j spadaju tt vrste, koje se ovdje obradjujir.

izranjavl.iena“, 110 ona postoji i odubotvorava mebattiziun živola, koristeći mc njiine kao sresrvom za samoobjavIjiviiiijc. U tom svijetu, 11 koine gospociari haos, razdor i besmislica >,Svjcts!:a Duša“ ntvrdjuje jedinstvc, dajc Mejmi stvajajućeiri smisao i raztimno opravdanje. Wilde je naz.vao još tu „Svjttsku Dtišu" „Hristovoni i!i Diišom Hrisla“. Hristos jc pokretno načelo kulturnog -vtvar.uija i svega života- ,,Ou je u R 0 ni e u i .1 n 1 i j i, u Z i m s k 0 j Baici, u provansalskoj poeziji. u S t a r o 111 M o r 11 a r u Kolridžovoni, ti La Be 11 c Dame suns 111 er ci i 11 .Cetcrtouovoi Baladi o milosrVi j u. Njemu mi dugujemo najraztiovrsuija djela i Ijitdc. .ladnici Viktcra Httgoa. B a it d I c u r o v o C v i j c ć c itla, oltSjež.ie samilosti 11 ruskiiu romauinia, Veđaine i njcgova poeziia, itd. priradaju Hristu isto tnko kao i Tannluiuscr ili uuičuc rouiantičkc mcrnicrue skulpture Michci Atigela i arbitcktura šilja.stib lukova. Njemu pripadia i Ijttbav prctiKi djcci i cvijeću \ Od Hik>ta, kao uinamičkog načcla, koje pokrećc život i utjelovijuje sc u kuitHrnom stvaranju, Wiidc razlikuje fsitsa Hrisia, kao istmisko liev, ili icako Ga NVilde uvijek naziva , isus iz Nazareta“, koji je za njega ..tiiladi seljak, gaiilejac"; sva tragcdija Niogova završujc sc za njcga .užastto.it simću" grobnici l>ogataša“. Ipak jc \Vildc bio rob iz strabopošiovafl.ii prcau Isitsu Hristu, Spas'tcliu svijcta. Hiišćanska rcligija izgleUafa jc Wildcu viša tačka. Itoju je dos iglo čovjcčailstvo postigavši stradaujc kao izraz ..tajne Života". „Hristos jr, - govori \Vilde, - izabrao svijet jiečfljiiosti. Bezglasni svijet bola uči-

iiio je On Svojim earslvom i Sam jc . progovorio z« njcga. One, koji mi nijcini u nesreći svojoj, i čije ćutatijc sair.o Bog čuje, >— n.iib jc izabrao za svoju braćia Tražic je da budc oko Lijepomc uho gluliome, i krik 11 a usuama onili kojima su jczioi zavczaui. Želja mu jc bila da mirijadama ouili koji liisu našli načina, da sc iskažu, bndc truba kroz koju će moći do neba zavikati", „Svc što jc već učinjcno i prelrpljeno, i sve što tek ima da se učini i prctrpi: grijdie Nerona- Cezara Borgjije, Aleksandra \ L, i onoga koji je Car Rinia i •žrec suiica; stradauja onilt, čijc jc imc legion, a stanovi im iitedju grobovima; tiačonib narodnosti, djecc po faltrikama, kradljivaca. sužuib i>o tamuieama, skitnica, onili koji su nijemi trpeći ugnjetavanje, i čije ćutanje čuje sau’o Bog“. — jedtiom riječiu • - ,.brcme cijelog svijeta" ponio ic Hrhtios ,,na Svojim plećima". Tako da i a svom trcm.tku, svi koji deđju 11 dodir s njegovom osobom, čak i ako sc ne kiaujaju pred njegovim oltarom i nc kleče prcd njegovim sveštenicima, osjetc da sc gnusnost njiiiova grijelia skida i da se Ijcjiota bola pred njima otkriva *. Velika istina askcUzma zaključuje se 11 toinc« što askctizam nije samo učcnje prepisano svijetu. Zapovijed Hristova 0 odricanju. jeste jedan od zakona čovječanskog bitisanja. Hristos otkriva najdražu i najbliskiju zajeduicu Ijudi. ()n ie zabrauio sinu da podje i čuva svoga < ca. Za njega su ijudi dužiH ostaviti sve, šu> sacinjavu njihovu s\etinju. Uzcli ovako ili drugačije, vau stradan.m je ncntoguća pojava velike poeme, shnfonije, slike- statuc, genijalnog proizvoda naiike. nemoguće lišće i cvjcu vi života. „Nisam imao ni iuulo prava“ dodaje \Vi1da u jeditome

razgovorit s poznatom dainom. ■— Moja sabesjcdnica mi je i rekla to. ali joj tada nisani mogao vjerovali. Nisam jcš bio 11 sferi, u kojoj bi se tako vjerovanje mcglo postići". „Sfere" o kojinia govori \ViIde, bila ie njcgova • 1 skrušeuost“. On naziva slmišeuc'St posljednje i najbolje u sebi: krajnji pronaiazak do kog .ie ofi naposljetku došao, -•• polazuom lačkom tog novog ruzvića. ,, 0 na jeđina ima 11 sebi clcmente života, elcmtnie ncvog života; ona je Vjta Nuova"... Priznanjc svcopšteg fakta stradanja i slvrušcnost \VHdeova nije glas razuina i nrirnc savjesti. ne objašnjeaje faktit, nego malaksalost čovjeka, izmučena životom. U krajniol mjeii, to nije pctpuno objašnjenje- Wildc uzima l>rirodu u ltjenim cpštim zakonima i formama; ort sc prema njoj odnosi samo ka<» prcma; pronlcijivoj, i stoga možc dp se odriče ocl svega vremenog i bivšeg. O. Wi!de itije vjercvao 11 itskrsuiićc. To, što jc faiu Hristos ..ponio na svoiim plcćima breme cijelog svijcta“, Wilde je pripisivao Njegovoj „čudesno prijemčivoj fanfaziji". S toga je pitanjc o stradanju, ostalo kod njega iui kraju krajeva neriješciiim. Nije krivica O. Wi!de-a. što ni.ie prituio učenjc o uskrsnuću. U krajnjoj mjeri njje samo njcgova krivica. Obično učcuje o uskrstutću izlaže se tako rasvijetljcno, da za ljudc kulture ncma draže čak utoptje. U asketskoni |K>glcdu tta svijet uskrsnućc se prestavlja sanio kao monicfut prci.»z.i iz <>\cg života u život zagrobni, a ne kao' \ i.ienac otkriveuja o živctii zcnndjskom. Na pragu siurti čovjek cstavlja svc. šio je voiio ti životu. što ga je uzbttdjivato i inučilo- Religijozna pitanja.

ostvarena u vdikim tvorevinama kulturc, genijalne iilosofske zamish. preživijC’ue drame, razbijene nade — sve se završuje s takvjm životom. Tamo je pctrcbno saino sjećaiije 11 a svc te preživljeue i ostvarene ir.oći života. jer je i ono nužno sa-ino kao „i>a4ent“ za dobivanje ..zasluženc po djelima". Asketski pogled na svijel. osudjuja Ijmti kao „snjefu“ osnivajuči se na rijerj Hiisiove, da. earstvo Njegovo „tiije <>d ovog svijefa'*. No te rijeei ne znače (n, đa je 011,0 jzvau svijeta, nego (o, đa je ono više sviieM. Stoga ono i ima j. objctliti »vijet, kako je Hiistos i govorio o f3ebi: „Ne bojte se, jer .la jmulvladah. svijel 4 * (Jov. XVI. 33). Bazumijc s\ ijet, kao raznovisaosl, kao buos, larna, laž i smrt „leži « z!u“. Ao to' zlo zakljnčuje se ne u egzislenciji svijela, iiego u lažnini uzajanmosiima njegovili elemc nala. Zakljitruje se u (ome, što ti elementi, uzajamuo nepronieavi vitvrdjuja sebe u svojoj iskljurivosfi, van. \o/e s »ijelim životoro. Hristos, koji je došao čovječauslvu, 0 orima Judejaca, bio je sublužnjivi siu drvodelje Josipa iz prezrenog grada. N’azareta, koji je poslao žrlvom svoga uobraženja, sličiui mnogitu inesijama, koji s« se javljah oko počelka Hriščfinske ere. II Oi'ima mrtogobožafa On je bio preslapflik, koji jc poginno siamofuoin smrć« raspetoga za grešenje prolivu mjesnih jiidejskih' zakofla. I ipak s <loJaskom Hristovim', koji je za jcdne bio „sablazuo" a. za. drnge ,.bezinnlje“ .Vebo se otvorilo nad iznmčenii« čovjer-an-’ slvom. C'nvstvo oslobođjenja od zla j grijeha razvezalo je sve uze. razriješiki svc siimnje, koje s« lako loško visile nad judejskim i ne/.naboLačkirn svijeiom. Badi loga čnvslva oslobodjeuj.: o u vječanslvo je pošlo za Hristom, u neografli-

• euom oduševljenjn: prcdile mi sp riieke mučeničke krvi. Mi ritbi nemamo v<4ike (»o-šMsii 1,; jeh’giozn.o-jdejiie ni kiiltume. Oeajna boiba za egzisteneiju, samoodi/.anje na nesvećnou) zemljišlu suslieaja interes.-. Isloka i Zapada, jzdajslvo, ropslvo, go.lgotske muke, ki v, suze i zooj — to so jiaše istorijske nspoinene. Jedino, eiate možcmo da. se ponosimo pred licem eijelog svijeta to je naša pojezija, pojezija n.arodua, II njoj je i/.ražea sav životno-idejni smisao naše boibe za opstanak, naše energije za istiajiiost, naše jiade 11a buđućflOsU Bojezija la puita je one biblijske sveSlenosti « životu mal« Jiog Bogoin izabranog oatoda. U njoj j» sihie, neizrečene luge, bola, krvi, vjete i nade. No «a. zemlji je ntaio njih, kojr ih čak i pogleda udostoje. Samo lam«» gdje se euva zalog novog zavjeta Bog«. s Jjudima -- krv Hristova, pred joltalom etk\e, iznosi se la Inga prijestolja Svcvišnjeg . . . \o kakva sjtmo u ovoine može biti .sUašna. sličnost u životu pojedinaea *a /.ivofom ćifavog jiaroda!.... . . . Oskar VViitle je n-kao: „Ima dvije vrste umjetnika: jedni daju odgo vore, diagi piianjn. Treba znafi, kojima li pvipadaš: jednima. iti dioguna, s toga. š(o onaj, koji pita, nikoda ne biva onaj. koji odgovaia. Jma djela umjetnosti, koja još t'ekaju, da ih poznaju, z.ato, što o>>a daju odgovore na pilaiija, koja jo.š jutfii postuvljeu«, j<r se pilanje i'-esto slavlja nmogo ranije o 4 odgovora". Sam O \Vilde pripada imijetniGnuti koji „posiavljajo pitanja". \Vil<lejen«m go i »Iflboko stradao, i ne samo od spolinili. prilika živola. On je /,<«<<» strašnije. unntarnje muke. Xjego\a krv pridmžila