Beogradske novine

Srijeda

Broj y». " 1. Ugiadjeni seljački kukuruz, u kog !Hi /rna okrugla, čvrsla, žućkaste ijuske, /ri r;mije, obično početkoin septembra. 2. u obliku konjskog zuba, prugasle površine, žute, pomorand/.aste i!i bjditastc fcoje, /ri redovno docnijo, i 3. vrlo sitni, čvrsti talijanski kukuruz (Ciiupiantino), koji rano zri, čiju su zrna tamno pomorandžaste boje. U mirno doba biraino ini obično onu vrstfj, koja jodgovara našim privrainimi eeljima i koia daje najveći prinos, ili ako hoćeino da zemljište što pri,e idobijojiuj /a /.ininje usjevc, da bi njivu /a tc rariov>e pripremili, oritla biramo onm vrstu, koja ranije zri. I>aiias stvar stoji sasvim drakčije, mi morama u/eti an Usjev ono što s<! može dobiti, a neniatno vcliki jzlior ni u. zemljištu, koje liočemo da zasijemo. A!i ćemo ipak dobro uraditi, ako raznšsiinto, gdje ćemo sjeme, vrste koje imarno na raspoloženju, posijati, da nam nebi tt ncvrijeme propao ni ravl oko njcgovanja ni ž*jtva. S toga okružni i kotarski zapovjednik mora razmisUti, gdje će stanoviuštvu podijeliti vrste kukurti/a, koje itna na raspotoženju. Kukuruz, ti kog su zma oblika konjskog' zuba, koji đocnjie zri, nije pogodan za ptaninska zemljišta i ona koja lc/o prema sjevem. Rani sitni kukuruz nećemo sijati u topla i jako djubrevita zemljišta, i»t kojlma pozniji kukuruz daje dvostruku boličanu zrna njega je daieko probitačnije U.ocnije sijati. Ko dakie pri izbont sjeniena, koje stoji na raspoloženju, razborito postupi, on ee i u đanašnjitu tešldni prilikama uraditi onako kako treba. Obiljno hranljivo zemljište podnosi kiikuruz više nego ma ikoja đruga biljka, ali i nagradjuje bogato, ali oti ttspjeva i na slabijem Bemljištu, samo je jmtogo osjetljiv, ako je zemljište vlažno, ne podaosj dakle nikakvo pođvodno zemljjšie i!i oiio, s kog se kišnjtca sporo sJSva. Nafoo’je uspjeva kttkuruz, koji je u poziut jeseti zasijan, on se s proljeća ne mora nonovo orati, nego saino ddbro prcdrljati. r AU i proljetnje dobro oranjo, ne suviše duboko. kaid je zemlia još prilično vlažnaj ,vrio je povoljno za ttsjev kukuruza, Najboije je kukuruz sijati u polovtui pijescca apri'a, aii vrste, koje docnije ša/rijevaju, mogu se sijati i tt potoviui maja. Ako je vrijeme koliko-toliko povoijno, ttspje-Vaju i docniji usjevi vrlo dobro. Sitno zrnasti talijanski kukuruz, koji rauo zri, može se sijati i u potovini juna, kiaročito ako je njiva dobro priprondjena i ako je sjeine pređhofdno kiijafo. Radi prcdhodnog kiijanja sjeine sc, da bi omekšato, drži u vodi i čim dobra na'hubri, obična posiije 36—48 sati, sije se, Kazumije se po sebj, da se tako nabubrelo sjerne ne srnije baciti u suvo zemljiŠte, jer neće proklijati, nego će se osušitr. Kukuruz se sije sijalioom u redniin odstojanjinm cd 50—80 sra., i to: 50 cin. kod situa zrnastog talijanskog-, 60 05 cm. kod okruglo zrnastog i ' 75- -89 cm. kod konjsko zrnastog. Rri. sijanju s inotikoin probitačr.o je, «!a se predhodno rectovi zgodniin iiačinoin ođre/Je, da bi se kttkuruz mogao poslije iz ruke ib’ niotrkoni zasijati, N'ajprobitačnije je sijanje kod većilt parceia, koje se u svima pravcima moi.c i/vršiti, tako zvana Herinanova metodn. Kod tog' njegovanja se njiva, ko.ja je dobro poorana i predrijana, ugladjeno prevlači, pa se zatim zgodniin načinom u//iuž i poprijvko označo pravougolni redovi. Na unakrsnim mjestima se kukuruz posije motikoni, kao što je gore naveđeno, pa se tfobro nogoin pritisue. Kod ovog' načina mogu redovi biti »naio udaljcniji, do jednog nietra u kvadratu, jer na unukrsniin iiijestima redova *rt;ba ostaviti tri biljke, kojiina je za razvt♦ak potrebno i dosta prostora i svjetlosti. Oa bi se te tri biljke pou/dano cdržalc, mora sc u biljno rupe baciti pet do šest zrna, jer miSevi, vraue / ifrugc štetočine ne mirujit.

Za gore navedene načine sijanja potrcbno je 20—30 kg. na jednn Jicktar,, predp.ostavljajući da jo sjeme potpuno spiosoboo za kKjanje. Kod sjetnena, u čiju se sposobnost klijanja sumnja, potrebno je pod svima okolnostinia utvrditi pokusom sposobnost kiijanja. Ali neće biti nikad od štete, da se to utvrdi, jer kadkad, istina irie talka često, i p izgk ilu jiajzdravtja žma prevare. Ihvdi pofcusa' sposobnosti kHjanja, iAadii se iz vreće ili s gomile zrna, čiju sposobnost klijanja lioćemo da utVijdimo, saka zma, dobro se promiješa. Iz te mježavine u/me sc, bez izbova, do 100 zrna. Ova odvojena zrna potože se u dva arka jakog i tankog papira, a u nedostatku ovog može se uzeti i obična novinarska artija od nekoMko listi. Ovi se ovlaže i drže se na tanjifu u dosta toplom mjestu, ali Uvijek vlažni. Cim se korjen klice na zrnu razvije, t. j. kad iz /rna probije duguljasfa klica, u ;obliku crva, zabilježi se svakog dana broj klica, i tako se to mdi nekoliio dana. Broj ragvijenih klica odgovara procentnoni broju šposobnosti klijanja. što se više klica rakvije, u toliko jc bolje. Ako bi sposobnost klijanja sjetnena bilo isjvod 90 od sto zrna, onda se mora umnožiti količina sjeinena na hektar, da »mbi sjeme pokazalo praznttie. što klijanje bude brže išto, u toiiko je veća snaga klijanja, prema čemu možemo oejcniti kakvo će biti i docnije razvijanje mla;de biljke. U Srbiji je na mnogim mjestiina običaj, da se kukuruz po neuzoranom zemljištu razbaca i onđa’ proorava, a time se baca u/akid i/lišno sjeme, a uz to sjeme neroa povoijuu podlogu za uspjevanje. Ovako se gazđovanje u dauašnjim prilikatna ne može tipiti, Po ovoj metodi trcba na hetctar zemljišta da se utroši 80—100 kilograma sjemena, pa pošto ovo sjeme Ženjkne dosta često, to moraju ; locnije, k/bli/e biljko da se kidaju, da b! ostalo nijesta za razviće preostalih. Razumije se, đa se te biljke ne mogu plugom da okopavnju i da je i samo, ručno okopavanie otežano, a poslije često čovjek podlcgue iskušenju, da kukuruz još češće sije, misleĆi, da će prilikom kidanja izlišiiili biljaka imati više piće za stoku. Kod priinitivniii ga/diiislav’a još je u običajit, da bacaju sjetne u/.iuž u svaku treću ili čotvrtu brazdu i da sjeme zatrpavaju plugom, što je svakako bolje, nego onaj naprijed opisan način, jer so manjo utroši vremt na i jer može kukuruz plugotn da se okopava. Dobro je, da se posijan knlturuz predje valjkom, kako bi sjeme bolje prio;nulo uz zeinlju i ova uz njega; a ako se prije ili poslije klijanja pokažti grudve po njivi, koje bi snietale razvitku biljke, otida valja njivu preći drjjačom, Cim je kukuruz uzrasiao u visirui od fednog' pcdlja, valja ga okopati, a tom prilikom mogu tla se iskidaju izlišne biljke. Ako se sijc inašinotn ili pod bra;/lu, ouda treba pa/Jti ira to, da je jcdno znto od drugoga. udaljeno za jedau pedalj. Ovnko treba raditi i kad se sijc motik'om po brazdi. Najbolji izgle l za dobru berbu je tamo, gdjo neina nepotrebne praznine niii lrepotrebne pietrpanosti u zasijanim biljkanra. Odje je kuktiruz u/duž i poprijeko u rcdu sijan, tu se isti daje plugoiu u oba pravca okopavati, te ostaje vrlo mafo posla /a nični rad. Dobro je, kad se kukuruz i po drugi put okopa, a svakako je glavno pravilo, da se ne smije dopustitr, da oko njega korov preotme mali, i Ja zemlja imđo svagda rovita za upijanje vlage iz vazduha. Dalja trcba joj prije cvjetanja kidati izjđanke, da se svi ne bi razvijali na štetu plodnog kukuružnjeg stabla. Oak treba kiđati i ona kukuružtija stabla, /a koja se hude ispostavilo da *u bez ploJa. Zatrpavanje kukurtiza je ne samo izh.šuo, već i štetfio po biljke, j«r iit primorava, da u iiagrnutoj zemlji pružaju nove žilc, a. uz to se zagrlaiijem tro'v nepotrebna radna snaga. Kad otpočne sazrijevanje klipova, oi: !a može slobodno bez ikakve šfetc po ove

Ve pofoeima krvi, kojima je eovječanslvo zadobilo duboku religioznu inisao. „fc’itanja" njegova izla/enavidik, kao pifanja koja stalno poslavlja crkvi umje*nieka Jiteratura sviju zernatja, nažeći btagoslov za ideale, kojima živi kultumo čor'jceanslvo. Ona ne svodi djela rcligije uiž.ičnome ideuli/.mu i besprjncipnoj dobroćudnosti. Ona lioće da crkva unutra u se religiozno primi kultiuno-idejno tvalalašivo. Jfjena je sviha, jačina a, rie šiiina". li ilubokoj tnisli čuli » ja i proeilah visiuu tonova toga krika i velićinu baznadne. nnijcfničke duše. Moie bolno srce Itao da hijede za treaut prejezdifi sav ognjeni pnt bož.aiiskog Promisla, kojiui plameno revnovahu kroz hiljade vremena božanski i čovječan/ki izbranici « ’djdu kultumog misionarstva, hrleći »ječnom praizvoru Jjepote i savršenstva, i mlađo'sti i zadovoljstva. S toga u turna- 1 čonju i čitanju dušc Wildove nisam htio j ' i nisam ni inogao da budein njegov oponerit, oponent njegovih ndadolikih, okićenih i ovjeočanih, a u islo doba mučeidčkom i proročajnskoin krvlju i sn/ama •nošenih ideja i namjera. Vitljeh sarno da je i totcžak put, pul muka, stradanja i suza, krvi i života, pravi purgalorijunr, fcdje se stiču potoci krvi, kojima čovječansfvo zadobija duboku religijoznu rai•sao, /a pravo očišeenje i slupanje' u život »slinile kullure i jslinitog života. I s(e#?!i jače uza se kitjigu novog, ish'uilog živola, koja prima u se i mndrost I bol s nesroćom, i radosl i sreću eijelog svij' f.i; Bibliju, » napose Atovi Zavjet Gospoda |Mi*a. Pod Idadom brda Goljmte,

u rosi suza i krvi od mučeničkog vijenca Isusova. razli sc u meni miljc i snaga, život i svijet, jer fu pročifah po/iv svima trudbenie.iina u vinogradu Gospodnjem: llodite k rneni .svi, koji ste nmorni i natovareni-i ja ću vas odrnoriti. ftomite jararn moj na sebe i naći ćele pokoj dušama svojijein. .Jer je jaram moj bJag i breine jc rnoje Jako" (Mut. XI, 28, 29, 80)., I „.ldft&o onirna koji su čistoga srca, jer će Boga vidjeli... i ptognanima.. jer je njihovo earsfvo nebesko (Mat. V, 8, 10). A u icdu je (akvih nesunmjivo i veliki umjelnik Oskar Wilde, koji preporodjen u puigatorijumu redinške tamnice izadje na pravi i isljniii svijct: ,energije, ljepote, mladosli j zelenila, olmovljenja i preporodjaja HALI PODLISTAIK. Analfcbeti :i PoJjskoj. U austro-ugarskoiii oJaipacijonoiii području izvršern je 1 , =; . n.ovenibra 1916. kako to javlja „Nova Oazeia *, brojatije stanovništva, te jc utvrdjeno, da u 27 okrnga toga podrućia stani.jn ukupno 3,495.4/6 onlr.i, od kojili su 1,656.400 inuški i 1,839.076 ženskt. 'Od ovih znaju čitoti i pisati 823.259 oscba' (484.177 muški I 330.0S2 ženske). A to bi bio jedva četvrti dio nd pkupncg stanovništva. Samo ćltati znaju 394073 osobe (156.992 yniških I 237.081 žen* skih). Broj analfabeta u starosti iznad 6 godina iznosi 1,606116 (677.215 mi’5kih i 928.901 že-nsRa). Ka j se uznte. Ca

Bcogradske JSovine

11. aprila 1917.

Strana 3, * . •

više njih da se lonii gonijr dio biljke t pmža stoci na ishranit. A!i ovaj se način upotrebljava sauio u slučaju, ako se želi, da klipovi brže sazru, ili ako je nastala potreba za Ishranu stoke torn branom.

Preloz jo juhe hrone no zelenu. Kod hranjenja stoke vrlo je važan čas kada se prelazi sa sulie hrane na zdenu ili obratuo, sa zeleue na suhu. To biva tada, kada u prvoni stučaju polaganje zclene hrane, ili istjerivanje stoke na pašu, a u drugom slučaju, kada mjesto zelcne lirarte ili po presianku paše, nastupa polaganje stihe inane. Prvi slučaj — nastupa u proljeće, i onda se kaže tt narodu, da se iz ziinskog hranjenja prela/i u »je'nje; a drugi je slučaj u jesen, i tada se kaže, da se iz Ijetnoga hranjenja prela/i u zimsko, Vee samitn tim, Sto ’.ijelo životinjsko u naše stoke, zn održanje zdravlja i pravilno djelovanje onih organa, koji imaju da vrše izvjesne vrste proizvodnie, iziskuje jednolikost u hranjenju, takav jo prefcaz uvijek važau, stoga jc potirebno da mu gospodari obrate pođpunu pažnju. Da sc izbjegne svakomn poremcčenju zdravlja kod stoke, prvo je pravilo kod prelaza iz zimskog hranjenja u Ijetnje, kao i obralno, držati sc urnJereiK>sti. Nagloga prelaza ne smije biti t. i. da se na jedanpu'f prekine s jednim načinom liranjenja, pa da se odnnili prcdie na drugi. Nagli preiaz u svakom slučaju izaziva poremećenie-, a takovo se u prvom rcdu pokazujc u organima za vareuje, pak se poslije prenosi i na samu ishranu tijela. Posljedice sn toga proljev ili zatvor, a uz to i opađanje u proizvodnji (podavanju mlijeka, rastenju i t; d.). Radi li se pak u lome razborito, poremečenja ue če biti, a promjena lirane ne će izazvati nikakov e Vidljlvc promjene kotl stoke, Prelaziti dakle sa sulie ua zelenu bram! treba polako, postciieno. To znaei, đa izmeđiu jeduoga i drugog načina liranjenja tireba da naslupi neko prelazno doba, to jest doba, kada se stoka mora hraniti mješavinom od suhe i zelene hrane. U toj mjcšavini mora biti i i one hrane, koja se napuštn, kao i one, na koju se predazi. ’l'im se naciuoni postizava, da se org ini živo’injskog lijela postepeno odvilcim od suiie lirane, a 6a u isto vrij&me priviknii na zelenu, sočliiju i jaeu hratui, koj.V ti sebi sadržaje tnnogo vode. Da prelaz sa suiie lirane na zelenu što manje škodi treba d.t netom sponienuti jjostupak iVaje n ijimnije 14 dana. Tek nakon 14 dana jnože se pristupiri ; polaganju samt Zeleiie lnane ili istjerivfttiju na pašn. Mnogi inisle, da j& poremcćeuo varenje ^od stoke, naročito kod goveda u proljeoe, kad se jjočue hranii! zelenom IiraitO'in, prirodna iptsljociica. Na proljev kod stoke gledu se •kao na kakovr. neodofjivu pojavti, koja ie u savezu sa proljetnom dobom, a prcrna tome veći1 na naših stočara i :ic uzirnije na um, da se zaštiti od štere, koje sti oosljeđice ic pojave. A da u tom posto.ii i nniterijalna šteta, o tome se može svatko uvjeriti. Razuman privrednik, koji je ujedno dobar račuuar, sigunio ne će obziront na vlastitu korist to smatrati nekim neizbježivim zlom. On će nastojati to.ne izbjeći prelaznim postupkom, on će se naime pobrimiti. da će kođ prelaza sa suhe na zelenn hrami • imati dovoJjno krnie za mješanje, dok ne prodje preia/. Zelena lirana, koja se najprijc n:ože da upotrijebi za preia.z jestc iucerna. Ranije od iiiceme mogla hi da stigne jcsenja raž. Ova s«. mješavinta preporuča s razloga, sto se rano kosi i što daje zdravu i jedru liranu. Djehije osobito povclino na niljcčnost krava. Ako

broj analfabetu u s:

a osii izna.l šestc

godine iznosi 2.823.459 osoba, onda iz-■

tazi, da analfabeti pr

ciistavljaju 56 č8 Jo

toga sfflnovništva, i

to si! vrio žaloštii

brcjevi. U pojeuiuifii

okr.tzima 'raz-

mjera »nalfabcta prc!

:o 6 godin t starc-

sii stoie prem-a ukuoiom broju stanr.v-

ništva u posfotcima

ovako;

Mieciio\v

39.7 1

Krasiiysta;i

43.59

f’inczov,'

14.87

Dabro\va

45.41

Olkusz

49.45

Kiico

49.64

Ltibftrlov

49.41

Rttdomsk

: »9.97

Ljubljin

50.95

Busk

52.59

,WIoszero\va

51.99

Opafco w.

57,31

Pulawy

37.69

Petrikan

38.3 i

Sandomir

58.84

Cliebu

59.25

To»naszo\\

62.33

'Jano\v

62.58

Zaruose

6465

Konskie

64.7 4

flrubieszoiv

65.05

'Jedrzojov

66.32

BUgoraj

66.79 c-

Kozienic«

’ 66.80 , -

Radom

67.9f i ( r

'Opocziio

68.92

,WlenrbTvn»

. 75.27

ne bude ni jedne od ovilr hraua, onda | će se čekati, na crvcnu đjetelinu, ili na livadsku travu. Kod pripremanja vaIja takovn pokoseiiu travu. naročito onu, koja nadima iželudac Gucerka ili djeteline), ostaviti jedau dan, da prove" i da se od rose ili kiše prosuši. Radi toga se ona razredi po naslonjenim Jesama, gdje će biii dovoljuo promaje. Bolje je da to bude u Stipi u liladu, nego li na suncu. Sa zeienmn liranor.i miješa se ili samo sijeno iii sijeno sa slamorn. a lcatkad je dovoljna samo slaraa (zobna), Kad se kod goveda sa /denom dje'elinom miješa slatna, onda rrcba doda* vati uz liranti ! po maio zobnoj? braŠna. da se postigne poirebna hranivost. Loši i/.Kledl žetve u FraHensKoj, . Kb. Bern, 9. apriia. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja, da su sc izgledi žetve u Francuskoj n posljednje vrijeure pogoršali. Rdjavo vrijeme naročito je jako oštetilo pšenicu i zob, a rdiavo je utiealo i na proljetnjc usjeve. U južnoj ITancuskoj sc živo radi da se što višc kruinplra i pasulja zasije, ali nema dovoljno sjemena. ; PosIileđBle brzolaune uijcstl.! izvleJtoi nlemačkoš volno<t VOdJtVR. Kb. Bci>in, 10. apriia. Zapadno boj'šte; Front prijestoloiiasljediiika R U pp r e c fi t a b a v a r s k o g :■ Bitka iu Arrasit još trajc. Pcslije višednevnog djelovanja nagonilanog velikog broja artiljerije 5 sprava za izbacivanje tnina. ltapali sti Kiigle/i poslije, najžešće pripreme vai/oni tiaše rectove u širini fronta o i 21 knt. Poslije žesfoke borbc pošlo im ,;e za nikom, da prodru u na.še pojožajc ua damiovima, koji se granaju od Arrasa, r.iedjutim proboj int nije pošao za nikoiu. Držcć! žilavo pofožaje pntivu neprijateijske uadmoenosti, dvije od našili divizija imale su ztuinih gub'taka. Juziic od Y p r a prodrla su jurišira cdjelenja do tvećcg engleskog borbcnog reda, baciše u vazduh zakloiu i vratlšc se sa nekili 50 zarobJjenika kao I sa 7 inašinskih ptišalu i spravi za ’zbaeivanje mina. I'ront njemačkog prijestolonasljednika: Franctiski napad kod L’alauNS. (sjevero-istočao od Soissonsa) skrhao se u našoj vatri. Dtiž A t s n e i kod Reirasa bila je od pođue opet vrio živa artiljeriiska borba. U zapađnoj j Ciiampagni s obii.t strana mjesta j Prosnesa doniješe nam '/ViJJaeM j ispadi 36 zarobljemii I'r.uicir/a. h'ront vojvođe AlliVeciita v tirtlem- j berškog: Nije bilo zna’ćaiiiiji’t' dogadiaja. ' Istočno bojiite: Položaj Je uepromiiei'rien iztizev lteznatnili borbi ispicJ polo/aja > osrednjeg vatrenog djelovanja, .Maćedousko bojištc; .. ■ Nema ničeg novog. Prvi zapovjediiik jjl/vno” riaiia pt. Ludmdorff.

Izvj«sta| bugarskos fllavncg stožera. Kb. Sotijft, lo. aprila. v Alaćcdonsko ho.iist'-': Na ciielojii frontu slaba aniljeiijsk'a dj&latpost. .Itižlio od Dojraua žestnka niitrajjeska vatra, - Front na .legcjsktoi mioiu: Jeđan zieprijateljski ratni ! rod tukao jc bez uspjeha obalu zapadno od Orfana, drugi jedan izbaclo ;e bez ikakvog djelovaivia nekoliko metak.i na obalu zapaduo ođ M a r o r. i i c. Rtimtinjsko bojište: Kod Mah' inu’ctijc ariiljerijslvi vafcra s obiju strana dtmavskog rukava Sv, Ojorgja. Gcueral-pokovMik pl. Krobaiitt komauJa.it arinije. Kb. Beč 10. aprlla. „Streiilcurs Mili;(irbi.tU“ javija: Njegovo Veličanstvo car i kralj izdao je slijedeće previšnje svolerucno pi>tno: Dragi geu t» ui-pnkc vničc ni. Krobafcinu! Usvajajući n mitosri va.šu molbu za vaše smjen.iivanje sa zvania ministra vojnog, post.H'liam vas za komandamta armije i izrlčem van), ocje-' njujući sa zaliva.iiošću vaše zasluge, svoje naročito poltv’ajiio prizitanje. Kario s. t. x Kinski sahor opet zasjedaKb. Amsterdam, 10. aptila. ..Allgemecn Handelsb!ail“ javlja; Potslije podužcg Vremenn pouovo st sastao finski sabor

Konfiskaci.it a»siriiskih hfodovn. Kb. Ne\v-Vork. ; 10. april*. r „Reuterova agencija“ javija: Vlasti su koniiskovale svc ansirljske b r o d o v e, koji se n ihne po američki-tn pristaništimr. Prekid diplontatakih oduosa Izmcdji Bttgarske i Amerikc. Kb. Ne'v-Vork, 10. api’rlari Listovi saznaju iz W a s h i n g t on a, da je Bugarska prekinnU dlph<matske cdnose sa Sjcdinjeniin Amer'ćkim Državama, Španija i/javila He.i.ralnost tt Jlieiliačko-' amei’ićk >m raU‘, Kb. Madriđ. 19. apr/ia. • Službeni iist claiias publikuje izjavu neutralnosti španske vlade u njentačko-američko.n sukobu. Senzacijonafni gfasovi o nisko-engfesklm ir;gnvoriiM*. Neće biti štrajka « A’iierlcl. ^ T Kb. Ro’tcrđam, 10. aprila. + r Kako iavlja ,,Nieu\\ e Coiuant“, ’dao je predsjecktik anieri;kog radnićkog sr<veza, Gomperz, izjava. u kojoj te veli, da za vriiemc rata nsće bit! Šlra’ika u Ainerici R u s I j a u s (u r r i c iii I j i 81 a Bnglcskoj?, i, Kb. Lottdon, 10. aprila.' ,.R e u t e r o v a a g e n ci j javfcja*. Prema vijestima iz Haparande u RtiK*/*: su ućesfcali glasovi o ttekim pregovorkttat rzmeđju engloske vfarJe i izvršnog odboi^ H Petrogradu, tt kojima se fcobož raspravb* o- nekitu engleslcitn okupacijama rusfccif zomljišta i o usfcupanju izvjesne ruske lecK torije Engloskoj tneđju ostalim i jiektnt; krajevinta, koii stt sada po;J niemaćko»»» ; okupacijom. Engle-ka pro»na ti’m glas <»7 vima tra/i od Rusije garanctje, [ia će oo-t ulo/ifci snt snagu, đa osIobcfJi te oblt'-ij'i

Zvanitne objave. . OBJAVA A gjeme za pasu 1 j, suncokr et i k »kuruz mo/e gradjanstvo kuplti. « sjemenarskoj prod a vn ici po 1 joprivtedne stan ice jf BeograjUjl (Kralja Aleksanđra ulica br. 68). SvugxJjO‘ gdjo su zasijane biljke, koje valja okoj>*Vati, moraju se vrtovii njive iar sijati suncokretoin, Jo isto vai< li za vinograde. Ne stnije se daklc nigdi<ri Siaći njiva, vrt 1 1. d. .da je zasijan rastinic-to za okopavanje, a da ttijesu zasijane * suneokretoni. Svaki ima da Jtabavi sje«ri« najda’.je do 20. aprila o. gođ., a kttjđjeua •jeme smije se upotrijebiti satno za sijank* Neispunjavanje ove zapovijesti kaznrće **zatvorom. Beograd, 6 . api ila 1917. <J. i k. zapovjcdttišbo inosuo bi> ;<* i grada Beograda, kao okrtižno zapo' K-d'nišfvo “ f ~ , E. Br 4645. 1917. OBJAVA. I porćđ ttefeoliko opomena <xi strattoj C. j k. Zapovjedništva tnosne brane ii grada Bcograda una još dosta tieobradjcnog ziratnog zeinljišta. S toga se narediuje; Sva polja, vrtovi i druge prostorijeij koje se tnogu obradjivati, moraju do 265 aprila biti obradjene. Sjemc i bifjkc mngt* se kupiti u jpoljoprivrednoj stanici Beograda u Kralj Aleicsandrovoj tilici br. oć, a Iukac kod c. i k, srcdišta za iskortšća,-* vanje žetve. Polja, fiji vlasnici ttijesu ovdjc, dttžnt su susjedi obraditi. Ako ttetk'staje radne suagc, treba se radi toga obratili mjesnotn redarshenoin zapovje/dnišfcvu. .Vlasnici zemljišta, koji tita iz kog itzrok.« *•• a koji se tnora navcsii —- ne tnoguoinadjivati svoja zemljišta, morajtt io prijavu* jnjesnom redarstvenom /apovjcdništvtti Sfcanovnišfcvo treba <Ja se ineJjttsobno p<>tnaže, nego li da tuinara bez ikakve cijeljif po ulicama ili Ua sje;li po kavattatna. K<» so ovoj naredbi ite oJazove, biće kažnjen zatvoiom. U Beogradu, apriia 1917 C. j k, Zapovjedništvo mosne brati« i grada. Beograda, upravno odjelenjc. Mih. II. Ristić. Čažak Milevi Toše Dobrttica, Fo/.arevac. Moli'" vas, i/vjestite tnoiu jetrvu Milosavn Jove Srejittoir iz Bnrijan male, da tni se Jova vrlo često javlja, da ie zdrav i imtogo brine za njilt sve. Odgovor ucka pošlju prcko vas /" meiic. Sava mt sc javlja, zdravo je. Ncka »ie izvjcsti 1 za fcafca Venm, kao i moje zaove Mtcu i Ljvlii!. liicu vam nmogo zahvaJna. Pozdravlja vas vaša kuitta Kosa Save Stojauovića, Radetzky. 71, Čaćak. R. 7.j8 JOVANU PREMOVICU, 2etieva. Za M.ifana E. Josifovića, obveznika »tttraljeskog' odelenj'a 3, konjičkog pukaL iTvoje karte sve smo dobiii i iw Isfce t» o;S govoriR. Mi stno svi zdravo £ za rtas ne brijvi. Svi fce tnnogo pozdravtfamo « Rarf vtše fvoja živka i deja^ "‘•.Jg',