Beogradske novine

Broj 263. ješta, i tafcosn za to saznali i oružnici, koji su pieslnšali Kosanu i nakou 6aIjeg ispitivanja doznali sve šta je na stvari. I đjjetc je nadjeno i saranjeno onako kako treba. Kosana je, naravno, uapšena, i sad će da odgovara sudu ' za ovo svoio nedjc'o. A sramota joj jc samo povećaqn. Eto, ništa sc no da sakriti, zalo jo najbolie ž’Vieti n poštonju i po volji Cožijoj. Odbjiegao djcčak. Javljaju nam iz Gornjcg Milanovca, da jc u selu Ostri pred nckih 20 dana od kuće svojih roditclja Diinitrijo i Kosanc Miladinović odbjegao 10godišnji Stanimir Miladinović, i da se sve đo danas nije povratio, Dječak je malcn (visok 98 centimelara), malih ustiju, cmili oPiju, obučen jedino u fcošulju i lilače, sa srpskom fcapom na glnvi. Ko 0 njemu šta Utoznađe, nefca javi c. i k. okružnom zapovjedništvu u Gornji Milanovac i!i zabrinutim roditeljima Dimitriju i Kosani Miladinović u sclo O. lru. Oni ćc mu biti veoma blagodami. Požar. Javljaju nain iz G o r n j e g M i 1 a_novca, da je 11. scptembra u opštini Semen’draš na brdu lljak nastao požar, kojom jo prigodom izgorjela trava na lrfdskoj livadi u površim od 3 do -1 jutra. Požar jc uaašen ol okolišnog stanovuištva. Vuci. U selu L a 1 i u c i, opština B o I j ko vci, srez ru'dnički, pojavljivali se zadnjih 'daua sve više vuci, koji su dopirali i 'do samih kuća, vrebajući na mastan zalogaj. Tako ®u u noći od 8. na 9. o. m. rastrgali posje'dniku Dobrivoju Sariću 10 ovaca. Istc noći poždrli su vuci, za kojinra je oružništvo već pre'duzelo hajku, seijakinji Slameni Sarić dvijo ovcc. Utijsti o. Fišu nam iz Osanice, 'da je u noći od 2. na 3. o. m. nadjen iprod: svojom kućom mrtav, ubijcn iz puškc 38.-godišnji seljak Pavle Maraš iz Goscva, opština Sitare. Povedenom istragom ustanovilo se, 'da su ubijstvo izvršili Stevan Komatina iz Živalice i Tiotil Makojcvić iz Potogo. Oni su te noći došli prcd Icuću Pavla Maraša j pozvali ga, 'da izadjo napolje, jor da mu imađu saopšliti važnih stvari. Pavle, ne sluteći ništa zla, izišao iz kućc, no čim se pojavio na pragu, plaue piuš&jaji Pavle za uvijek zaklopi svojo oči. Još se nezua, ‘da li su razbojniei ovaj čin počinili iz koristoljublja i!i rnožda iz kakve osvete, nagovoreni ili plaćeni o'd dmgoga. Istraga, koja se bczobzirno provadja, iznijeće i to na vidjclo. Ubice su pobjegle, ali imalđo nado, da ćo biti ubrzo uhvaćenc i predano u mke pravdi, jer itn so već ušlo u Irag. Harakiri 90-godišnjeg slarca. Pišu nam iz Sjcnicc: Susjodi su 90-godišnjeg starca Bojo Vojnovića iz Sjeiiicc vcć dnljo vremena opažali, da jo starac rnalo sulud. Na njemu su _se uc rijotko opažali znakovi ludila, jer je starac govorio razne gluposti. No susje'di nijesu toine obraćali mkakve pažnjo, 'držeći da je starca pamct ostavila zbog starosti, pa 'da tomo noma nikakve pomoći. — Svaki starao po'd kraj svoga života postaje i opct ko 'dije'.d govorili lju'di i išli daljc za svojim poslom. Starac me'djutim ostavljcn sani f.cbi, Je'dnoga dana —• 9. :o. m. — i opct valjda u nastupu svoga ludila, uzeo vcliki kuhinjski nož i u'darao se njime u trbuh sve dotle, dok nijo bez svijesti pao na tle. Ukućani ga tako našli 8. pmživši mu kako su znali prvu pomoć otpremili ga u bolnicu. On’dje so ustanovilo, 'da so starac seđaru puta ubo u trbub, 'da su ozlijedc vrlo teško jiaravi, i 'da od njih po svoj prilici ncgrećni starac neće preboljeti. Čedomorka. Javljaju nam iz Novog l’azara .0 teškom zločinn je'dne ženo, koja je, da sakrijo pređ svijetom sromotu, koju je Iianijela imenu svoga muža, umorila svoje vlastito če'do, što ga je pred ncki 'dan rodila kao plod grješnog svoga saobraćaja sa tudjnn muževima. Ta se žena zove Ruža Svičcvić iz Milošdola. Stara jo 35 godina, a udata za VTikota Svičeyića, koji se već pet godina no nalazi kod. kućc, služeći podjcdnako u vojsci. 1 nju su susjedi opominjali da no čini sramoto svomo mužu, pa 'da prestano sa pokvarcnim životom, koji je već svakome upa’dao u oči. No Ruža nije hljela poslušati, pa se tako u hrzo pokazali plodovi toga nepoštenoga života. Ruža zalru'dnila i pred neki 'dan mdila živo muško čedo. Cim so đijeto rodilo, ugušila ga nomati i potajno zakopala, McUjutim so i ovo pročulo po selu, pa uiko za to nečovječansko 'djelo đozuaJioše i oružnici, koji povedoše istragu i Ružu zatvoriše. Ruža jo tvr'dila da jo ’đijctc došlo mrtvo na svijot. Prijegledom mnorenoga čoda utrrdilo sc, da to nijo istina, nego Ua jo dijeto donešeno i rodjcno živo to da bi bilo moglo živjeti. Sad je konačno morala i Ruža da priznade svoj zločin, plačući i bajući Bo — prekasno. Pre'dana jo sudu, da joj sudi. Grabcžno »ibijstvo. Javljaju nam iz Osanice 5. o. m., da se u noći od 25. na 26. avguista! zbilo teško zločinstvo, kome jo žrtvom pala iddna 16-godišnja djevojka. To su Ćoćl uošli prcd kuću seljaka Jorana K oluatine u Živalici, opšlina Sopočani, »epoznati zlikovci i provalili u njegovu

Utorak BEOGRADSKE NOVINE

avliju, g'đje su isto (ako provalili u štaiu i o'dveli iz nje dva vola, vrijcdna 1800 kruna. To je opazila 16-godišnja kći spomcnulog seljaka Vučica i olvorivši prozor, stala 'da doziva u pomoć. No ,u zao čas po sebo. Razbojnici uperili tt nju pušlk'% i ona je za čas prosti i'eljane grudi ležala na poclu mrlva. Za di'skim lopovima poverlena je sttoga putraga, pa voć javljaju, da su im oružnici u tragu i da će oni uskoro bitr nrivHoni p'-oloj zasluženoj kazni. Velikl požar šume. Javljaju nain iz S t o j n i k a : 7. o. in. buknula je u Iiataru opštine Stojnik u tako zvanom Moraku požar u šumi, j koja se omlje nalazi. Izgorjclo je pet hekrara šume, a vatra je poslije trosatuog mučnog rada oružnika i stanovnika iz okolice ugušena, prcmda je zbog vjetra prijetila da zauzme mnogo veći obim. Požar jc nastao tako, što su rođitelji 12-godišnje Zivanke Dabić, 12-godišnje Natalije Andrić i 6-gndišnje Jelice Andrić đali ovima žižice, da sebi na polju ispeku kukuruze. Djeca su zapalila vatru, pekla kukuruzu, ali su kod toga posla bila valto neoprezna, da je vaitra zbog vjotra zapalila i drvcće, a ! onda se požar silnom brzinom razma- i hao. Djeoa su na sreću u pravo vrijeme pobjegla, a kako su se uplašila, nisu odmah stvar prijavila, nego se vatra opazila istoin onda, kad je već zauzela veći obim. Ovom se prilikom niora poIivaliU požrtvovnost okolišuog star.ovništva, koje je iz vlasHte pobude smjesta pohrlilo na licc mjesta i sve uraidilo, da se vatra što prije lokaiizira i tako zapriječi velika nesreća.

Književni prijegled Svjctska kujižnSca. Iviaj Zabavno, Humorističnn i ilo- | dcmo uspijova u Zagrobu i „Svjetska | knjižnica 1 ', koja jo pokrenula izbor j najboljih romanlt i niov la prvih s . jetskih j autora u elegimtno opremljenim knji- j gama, uz cijenu od K 1.20 po svescj. Pretplata je: na 5 svczaka K 6.—•, na 10 j svczaka K 12.—. U originalnom uvezu i stoji svaka knjiga jednu kiunu višc Dosadašnjc knjigc „Svjetske knjižnice" j.csu: 1. P. Rourget: R a s t a v 1 j e n a ž cna. Rasprodano. 2. II. Sienkiovvicz: Za kruhotttRasproVlano. 3. II. Consciencc: Regrut. Siromašni plemić. Rasprodano. 4. J. Š. Baar: Putcm ljubavi. Rpman jednog svećcnika. K 1.20 vcz. K 2.20. To jo roman mladog čoškog svoćenika, siiotinjskog sina, koji za majčinu i očevu žclju polazi u svećcniko, ostavljajući svijet i prvo svoje sanjo o mekim djevojačkim kosanaa. Život mu poslaje žrtvom za dobro đrugih, ali ga ni sami njegovi ne razumiju, a vjerna inu ostajc samo mati, koja ga , prati svo do prcd zadnji korak mučno- j ga života. Na groblju malenoga i za- \ hitnoga gorskoga sela svršava konačno tragedija toga odbačenoga i nesretnoga čovjeka. — Autor J. S. Baar, jedan jo od prvili međju modernim češfcim piscima, a ovo mu jo ‘djolo doživjelo u malo vremena više iz’đanja. 5. (2). j\I. Rodzietviczova: Dc\vajtis. Društveni .roman. K 2.40 vcz. K 3.40. t'mjetničko peio Marvc Rodziewiczowne prikazujc nam momenat savremonoga života u Litvi. Temeljna je značajka toga života borba za opstauafc i o svaku grudu domovinske zemljo i u tomu se razvija sukob medju braćom po krvi, ali no po osjećaju. Ovaj jo sukob sadržaj romana, u kojem glavni junak, Marko Czertwan, 'div svojom energijom i ustrajnošću ostaje konačno pobje'dnikom, 'da onda i sam sagne svoju gordu glavu pro'd Irenom Oruidovom, ljubom svojom. Svo je lo opisano u lisuć 'đirljivih prizora i epizo'da takovom ljubavlju i toplinom, koja pozlaćujo 388 stranica toga vanrodnoga romana i ostavlja ga u trajnoj, lijepoj uspomeni. 6. Dr. JL Kovačević: A m e r i k a n- j sko pripovijesti. K 1.20 \oz. K 2.20, Nešto no\o u hrvatskoj književuosli! Ko j sve u Americi i književnost im je različ- j na oil našo: oni pišu tck za to da se j zabave. Tako nastaju njihove maleno, i značajne, sočne pripovijosti, kojih izbor i donosi ova knjiga. Svaka je pripovijest I nešto novo i poscbno, to ijošava sjajno j svoju za'daću — da nas zabavi. Prcvodi- j lac je o\nh pripovijcsti poznali lirvatski romanopisac dr. Milan Kovačević. 7. Selma Lagerliif: Past.orov'o zlato. ltoman lijepc djcvojbo. K 1.20 vez. K 2.20, Ovim vanredno nježnim, intinmo pisanim romanom upoznajemo me šo čitatclje s proslavljonom šv'edskom pjesnikinjom Selmom Lagerlot'. Ovim nas romanom prenosi u 'davno doba i dalek sjevemi kraj, 'da nam toplim i priduše- | nim glasont ispripovijeda jedan zločin j i njego\"u kaznu, i povijest je'dno nosretnc ljubavi. Ova so knjiga u čita na 'duš.tk i sama siobom preporuča; vcć gajno imc vclike spisateljico jamči za VTijćdnost rornana. Tajnovi'ost, kojom je prekiiveno pričanje, 'drži n napetosti čitatelja sve do kraja. i ■ r-'l' Zvonilne objove. OBJAVA' o'dnosno naredbom ccs. i kralj. yojno glavne gubemije u Srbiji, ođj. 13. br. 14.002 od 1917. naredjenje štednjo pri upotrebi elcktrično stru,e za osvjetljenje prostorija grndjanjkog stanovmštva.

Opšta nužuost, 'da se šleđi svim obrtnim materijalom, izazvaia je potrebu, 'đa se i u Beogradu uvedu ograničeuja u pogledu potrošnje eleklrično strujo slično onima po ostalhn građovima kopna u sadašnjosti. S toga se nare'djuje:

I. Za radnje, gostionicc, kavano i zabavne lokale. Zabranjeno je do dalje narodbo svako povećanje kaio i novo vezivanjo električnog osvjetljenja. Nijo dozvoljono osvjetljenjo za reklamu niii pre'jerano osvjctljenjo izloga. Vrijeme, doklo se u opšle smijo upotrebiti elefctrično osvjetljenje, us'anovljava so ovako: Za radnjc do 7 saii uveče, za gostionico do 10 sati uvečo, za kavane i zabavne lokale do 11 sati uveče. Izuzctak čino u ovome „Grancl Hotcl" l „Hotel Balkan", koji služo za odsijedanjo casnika i kojinia sc đozvoljava gorivo električne svjetlosti do 12 sati noću. Zabranjcmo io obilaženje ovih odredaba spuštunjcm roietua, zavjo.-a it. d. koje bi s polja skrivale elcktrienu svjotlost poslije odrcdie .og doba. Ako se pojavi nužda za osvjetljcnjo reeenili prostorija posiijo uslanovljonog vremena, ouda so itnaju za to upotrcbiti petrolejsko lampe ilt svijoćo. Ovim so odrcdbama ni u koliko no mijenjaju odredhe o zatvaranju javnih radnja. li.

Z a s t a n o v e. U svakoj sobi, u kojoj se sluuuje, smiju samo makstmalno tla goru sijalice u ukupnoj jačini od 50 ntuina.nih svijcć? Više od dvijc sol:o istoga stana no smiju u isto doba brii osvjetljene. U sporednim odjeljcnjima, ltao kuhinjama, kupatilima, predsobljima, nužnicima, smijo eicktrična svjetlost da gori saino za vrijeme faktičnog bavljenja dotičnih lica u istima. Lica, koja imaju električne aparate za kuvanic, grijanjo, glačanjo i t. d. i koja so istima služo, imaju, u koliko to već nisu učiniia, da prijave te aparate električnom postrojenju najdaljo do 1. oklobra o. g. NeprijavJjeui aparati ćo so zaplijcniti a osim toga sonstvenici redarstveno kazniti. Poslijo 11 sati uveče ne smijo <la gori električna struja u stanovima. RI.

Ncispunjavanje ovih znićo se naj vcćotfi' ;dožvo u novcu i zatvoroih. ” iv . 1

od: eclaka kaljeeom kaznom

Ova objava stupa u knjepodt edmah po njezinom obnarodovanju, C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiji.

C. i k. okražno zapovjednišlvo B’cogradgrait. 0BJAVA. iiazroz ncpoarednpg pure a i svcšteničkog bira za čptvrto tromjesečje god. 1915. i za godinp, 1916. i 1917. za grad Boograd po komisijama za rnzrezivanje porcza je dovršen i sacla se piistupa ubiranju odmjercnog porcza i bira. Svaki poreski obvcznik ćlobićp pulem opšlrno jeclnu porcsku knjižicu, iz koje će biti vidljivo koliko ima poreza cla plati. Samo ona poreska' knjižica irna vrijeđnost, koja je potpisana po zastupniku erara. Svaki poreski obveznik je đužan u roku od 14 dana nakon primića poreskc knjižice razrezani porez i bir za godine 1916. i 1917. te eventualno i za čctvrto tromjesečje 1915. ujedared p!atiti kod opštinskog poghavarstva u Knez Mihajlovoj ulici br. 47. Produženjc roka za uplatu porc-za i bira uopšto sc no ćo ćlozvoljavaU. U sluČaju da poresld obveznik u označenom roku porez ne uplati, to ćo se pristupiti eksekuciji na njegove pokretnosti. Onaj porcski obvcznik, koji jc U mjcsecu oktobru godine 1916. up a ia p;cdujam na ime neposređnog porcza, ima kod uplate sada ođmjorcnog poreza pofvrdnicu o uplačenom predujmu kođ b'a gajno pokazati, pa će mu se uplaćeni prcdujam u dobro raČunati. Proti porezu i biru razrezanom po komisiji za razrezivanjo poreza jo žalba dozvoljena u slijedoćim slučajevima: 1. Kad riješenjc o razrezu poreza nijo bilo jeđnoglasuo i kad jo komisijski utvrdjeni dohođak veći ocl prijavljenog. Protivu jcdnoglasno donescnih rije šenja nema mjesta žalbi. 2. Kad je nrimijenjena nelačna poreska stopa ili kada so pri obračunu poreskog iznosa podkrala grješka. Žalbe sc imadu najdaijo u voku od 8 dana nakon primiča poresko knjižico predati na V. G. G. putom okražnog zapovjedništva za graa Bcograd. Žalbe so lmadu providjcti sa biljogom od 2 krune. Nebiljegovano žalbo so uopšte ne ćo uzcti u raspravu. Upozoravaju so poreski obvcznici, ’da predaja žalbe ne odlažo plaćanjo poreza u označcnom roku, pošto glasoni čl. 98. narcdbo VGG. odjcl. 10. br. 731 podnešenjo žalbe no sprijcčava uplatu. Po člankn 60. navedene naredbc za porez slitžbcrnka jamči službodavac. Prema tomu porez, kojim jc službenik oporezovan lma da napiati službodavac, nn isti ima prava da iznos poreza koji on uplatl odbije od primanja službenika. Prema tomu ima svaki službcnik' pjenm dostavijenu poresku knjižicn

25. septembra 1917.

Strana 3.

Die Heimat fordert die Sammlung aller vaterlandisdien Krafte! Zeichnet die 7. Kriegsanleihel

;iK(liii!lii!!!i:i!iUli:iil

ima

predati svome službodavcu, koji razrezani porez uplatiti. U grndu Bcogradu ima veoma mnogo poreskih obvezanika, kojima je razrezan porcz i za njiliove zgiade, iako ne priinaju kiriju od kirajdžija. Ovima se naredjuje da oni kifajdžije, koji kiriju vlasniku zgrađe ne plaćaju, đa mu pomognu platiti razrezani mu porez. Pravo je, da ako kirajdžija stamije zabadava, da barem 11 a njegov stan odpadajuči porez plati. U slučaju, da vlasnik zgrade izvan zemlje obitava i lierna zastnpnika, to će se i za zgrade razrezani porez proporcionalno razdijeliti na kirajdžije i kirajdžije su dužni poslije primitka poreske knližicc — lcoja će 11 a njihovo ime glasiti — na ujih otpadajući iznos kod opštlne uplatitj. Beograd, 14. septembra 1917. C. i k. okrtižui zapovjcdnik.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj niemačkog vojnog vođstva. Kb. Berlin, 24. septemlra, Zapadno bojište: Front prijestoionasljcdniica R u ppreclita bavarskog: U Flan'driji jo topnička borba poslijc podne na obaJi i od houthoulsterske šume 'đo AVesthoska dosegla opet vcliku jakost. Na bojnom polja trajaJa jc i lilolć'u' i raino u jutro pojacana borbena 'djelatnost, no tlosada nisu slijeklili novi engleski napadaji. Dobro djclovanje našc topničke odbrano đalo so ustanoviti na 'držanju od nas gadjanih baterija i uništenju nmogobrojnih municionih kolona. Ko'd Lensa i kod St. Oucntina, na čijoj su kate'drali Frartcuzi novom pucnjavom naslavili svoje razarajuće djclo, oživjela jo vatrena djelatnost. Front njemačkog priiestolonasljednika: U više odsjeka fronla na Aisni . u Champagni narasla jo nmogostruko vatra 'do najjače žestino. Kod izvidničkih borbi imao je proti\mik gubitaka. Prc'd Verdunom bila jc vatrcna borba poslijo podne i tečajem noći veoma ži(vahna. I jutros jo na istočnoj obali Maase vladala živahna borbena djelatnost. , Oborcno jo 14 neprijateljskih lotilica. Poručnik Wusthofi izvojevao jo svoju 20. vaz'dušnu pobjedu. Poručntlv Jčissenherth oborio jo 'đva protivnika u vazdušnoj borbi. Istočno bojištc: Front maršaia priiica UcodoIda bavarskog: Mcdjit plijenom, učinjcnim u mosnoj brani Jakobstadtd, koji iznosi 55 topova, nalazc so i đvije zapregnufo batcrijc i pet teškili topova ou 26—28 cm. U gradu samom palo nam je šaka bogata zaliha takodje na hljebnom brašnu. Sjevemo o’d Baranoviča i zapaklno od Lucka razvilo jo rusko topništvo živahnu ‘djelatnost.

Poginuo poručnik Voss. Kb. Berlin, 24. septcmbra. Poginuo je poračnik pl. Voss, pošto jc 'dosada svalio 48 neprijateljskih' 1 lelilica. Zauzeće Petrograda — ključ miru. Kb. Stockholm, 24. septeinbr:!.. Ruski dopisnik „Dagens Ny Iiet e r a“ javlja, da poraz u masama ,.boijšili“ i pokušaj, da se provede lijihov anariiistički program, mora dovesti đof potpune demoralizaci.ie i propasti, tisiijed čega ćc đoći za Rusiju do mira po sebi. Medjutim ,,A f ili 0 n b I a d e t“ mlsli, da kJjuč miru leži u zauzečii Petrograda. Uzdrman Kerenskov položaj. Kb. Stockhobn, 24. septembra. Prema ruskim vijestima ćini se; đa jc Kerenskov poiožaj vrlo nzđrman. Značajan jc oštar Čianak „izvjestija“ protiv Kercnskog radi raspuštanja svih organiziranih odbora za vrijeme Kornilovljeve revolucije. ,,Izvjesti-J ja“ misli, da su itprava sada ovi odborij potrebni za održanje reda i discipiinc; u socijalfsitičikim masatna. Pokušaj raspnštanja dokazuje, da su i one osobe. koje $11 dosada imale najbolju ’-olju f najboljc nakane, sada izložene najvećim opasnostima. ,,Boljši“ za mir. Amsterdam, 24. septembra. Prema brzojavnoj vijesli ,,DaiIy, Tclegrafa" iz Potrograda „boljčeviki" jSlvim sredstvima rade na tome, da xti najskorije vrijeme 'dodje do primirja, a poslije 'do konačnoga mira, a to najviša zbog toga, jer po njikovom nmijenju je to najsigumiji uačin 'đa se osigura zemlja protiv protivrevolucije i ha taj način osigura u Rusiji socijal'demokratska vla'davina. Strahovlada u Petrogradu. Rotćerdam, 24. septenibra.. ,,D a i 1 y T c I c g r a p h u“ javljajit iz Pctrograda, da taino vlada s t r a li 0 v 1 a d a. ..Boljsi" zahdjevaju smrt MiIjukovljevii, Rodziankovu i još dvadesctorice članova državnc dumc, koji111 a predbacuju da su potpomagali Korni'lova. Kercuski je nemoćan prema! ,,boljšima“, jcduako kao i prema Korniiovu, kojeg se ne usudjuje lcaznlti smrću. Svaki čas možc sc očekivari U Peltrogradu kao i u Moskvl oboružatie demonstracije „boljših" za tnir. Bijeg Engleza iz Rusije. Stockholm, 24. septembra. ,,A f 1 0 n b 1 a d e t“ javlja; da innogi inostranci tt masama, a osobito Englezi, prelazc iz Rusije 11 Svcdsku. EHSPOZITURH PEiiaifSKE-UeaRSHE KOMERGIALNE BANKE

Front maršala pl. M a c k e 11 s e n a: U planinania sj&vero-zapadno od Focsana i na Seretu višestruko živa vatrena djelatnost i predpoložajue borbe. Zeljeznička sianlca u O a J c u bila je bombardovana sa zapaženhn uspjeiiom. Maćedonsko bojištc.* Položaj Je neizmijenjen. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludcndortf.

u Beogrnđu — Knez Hihojlova hr. 50. Spedjalno odjelenje za »lljanfe novaca ratnlm tarobljenlclma I Internlranlma. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. ™

• •