Beogradske novine

StramvŽ.

Nedjelja

btOGRADSKE NOVINE

liro) 62 4.

Engleska štampa o rusko] poniidl. Za prelom s Rusijom. (Naročit! brzo)av „Beograđskih Novina”) Rotterdam, 24. novembra. Na poziv Trockoga za izjavu u korist primirja i mira ođgovaraju ,,Times“ ovo: Bilo bi nedostojno saveznika, kad 1)i zbog ovog koraka ruske vlade trošili riječi neodobravanja. Ako maksimalistička vlada ostane na svom mjestu, onda niorajn saveznlci svaku vezu sa Rusijom prekinuti. Engleska sredstva borbo. U žclji, da boljšcvike razdraži protiv Njemačke. Kb. Koln, 24. novembra. ,,K 61 n i s c h e Z e i t u n g" javlja Tz Beriina: O ponudi primirja vlađe boljšcvika donosi ,,V o r \v ii r t s“ vljest ,,I)a i 1 y News“-a iz Petrograda, u kojoj sc veli, da jc ii Petrogradu rasprostrta vijest, da je Njctnačka na brzojav sovjeta, kojim se nuđi mir, odgovorila, da Njcmačka možc s Rusijotn prcgovarati samo ako se — ponovo uspostavi monarhija ili ostvari sastanak zakonotlaviie skupštiiie. Izjava njcmačke vlade, kako ju jc .,Daily Mail“ objavio, po sebi se razumije, da ne postoji. Njemačka se vlada stalno prldr/.ava načela, da se ne miješa n unutainje prilike neprijateljskili država. To je i s nadiežnog mjesta otvorcno izjavljeno. Englcskc nijore protiv Rtisije. Z a p 1 j c li a r u s k i Ii b r o d o v a. (Nsročiti brzojav „Bcograđsldh Novina“) Stockliolm, 24. novcmbra. Po vijestima ruskili listova z aplijcniia jc Engleska sve r u s k e t r g o v a č k c 1 a d j e, lcoje su vršile siužbtt u Sjevernom moru izmc'dju Engleske i Arltangelska. Ruska krstarica „Askold'* u Srcđozemnom moru stav 1 jelia je podnadzor. Zvaulčiia izjava nove vladc o ukiimču prava posjeda i ostalim reformama. (Naročitt brzojav „Beogra'Jskih Novina") Stockholm, 24. novembra. ,jPravda“ objavljnjo zvaničmu izjavu novc vlade, koja glasi: Novembarska revolucija radnika i seljaka počela je u znaku opšteg oslobodjeoja. Mi ćemo seljako osloboditi od sile posjednika. Pravo posjeda više ne postoji. jMi smo ga uništili. Vojnici i momari hiće osloljodjem od discipline autokratskih gcnerala, pošto će generah od sada biti birani i moći će se zbacivati. SeJjaci će biti oslobodjeni od ekspioatisanja i samovolje kapitala, jer ćemo fabrike i radionice staviti pod kontrolu radnika. Oslaje j-oš oslobodjenje Jiarođa, koji još i sada tvpi i za čijo oslobođjenjo moramo pređuzeli sbodno korake. Caristička vlast izigravala je ruskc narode sistemalski jedne protiv drugib. Pogrom'i i nopstvo bili su pošljcd'ce. Ova hesramna lzazivaĆka poiif ka prestala je i ne možo se nikada više vratiti. Na njo no mjesto moramo poslavitt drugu po- > lilikiij koja ćc se osnivati na s'obodnom l'pogtenom savezu svlh naroMa u Paislji. Načela boljševlka prema ruskim narodnostima. Z a p o I p u n u n j i'h o v u s 1 o b o d u x n e z a v i s n o s t. Kb. Stockholm, 24. novembra. Zastupnik šlampe bo'jševika na granict javlja iz Haparanda preko šveđskog brzojavnog ureda, da je , } Pravda“ ponovo olmarodovala vladiao *saopštenjo, kojim savjet narodnib komcsara o'.znanjuje, da će kao osnova njegovih mjera o raznim narodnoslima rais'ije va’zili ova načela: 1. Sloboda i nezavisnost svih jiaroda Rusije. 2. Pravo samooprodjeljeBKnvi nja sve narode Rusije do vremona odvajanja l obrazovanja samostalnih država. 3. Ukidanje nacijonalnik i nacijonalno-vjerskili povlastiea. 4. Pravo potpunog slobodnog razvitka svih nacijonalnik manjina i elnografskik grupa, kojo nastanjuju ruske zcmlje. Ovo saopš enjo je u ime ruske republike potpiso komcsar ureda za nacijonalnosti Stalin i načelnik savjeta narodni kontesar Lenjin. Pobune u Sibiru. Kb. Bern, 24. novemb'ra. Prema v|estima iz Tokija izbile su u mnogim gradovima Sibira poliune, Maksimaliste su uzeli u svoje ruke po?tu l' brzojav. U toku gu oštre borbe. Muogi su Japanct otišli iz Sibira, Zapleti u Finskoj. Kb. Stockhohn, 24. novembra. Prelaskom agraraca i nekili iz gradjanskc stranke socijalistc su dobile većinu u finskom zemaljskom saboru, koga sada i gradjanske stranke priznaju. Zapleti u Finskoj i daijc traju. Gradjanske stranke namjeravaju da se upuste tt borbu protiv solđateske, ako to bttde potrebno. Oni lioće da obrazuju vojsku od 350.000 Ijudi. Senat se sastoji iz 10 socijalista, nekoliko agraraca i gradjana. Akcija protiv Kaledjina. (Naročit! brzojav „Beogradsktb Novina") Bern, 24. novembra. ,,T emps“ javlja: Zapovjeđnik petrogradskili čcta, general Muravjev, molio je za otpust. On če vjcrovatno obrazovati spccijalui Icorpus, da podje protiv Kalcdjina. Glad u Rusiji. Kb. Siockliolm, 24. novembra. „Novaja 2iznj“ javlja, da jc savjet narodnih komcsara dobio vijest iz ruskc vojskc, da nema liljeba. Olad uzima maha. Mnogi petrogradski listovi javljaju, da je vlirovni zapovjednik zapadnog fronta telegrafski molio za ubrzanc mjerc radi nabavkc hrane.

Ofenzkm pretsv Itolije. Strategijskl značaj linije Piave. (Naročitt brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 24. novcmbra. ,,C o r r i c r e d c 11 a S c r a“ isttče, đa austro-ugarsku ofenzlvu u planini potpomaže lijepo vrijemc i blizina cilja'. List iskazuje svojc ttvjerenje, da će Iirabrost i uporna izdržljivost talijanskih četa ipak moći održati liniju na Piavi, ali opct zato traži francuske i engleskc pomoćne četc, koje bi, brzo i mnogobrojno privučene do samog podnožja planine, trcbalo blagovrcmcno da ndju u borbu za odbranu svake stopc zcmljišta.

Pooštreni podmornički rat. Nova potapljauja. Kb. Bcrlin, 24. novcmbra. Wolffov ured javlja: Naše su podnioniicc ponovno potopile u Sredozcmncm nioru 8 parnih brodova i 2 jeđrcnjaka sa okrugio 30.000 bruto registrovanih tona. U plovidbi za Egipat izbačeno je višc transportnili parnili brodova iz svojc pratnje, koji stt prenosili ratni materijal za engleski paleslinski front. Mcdju ovima se nalazio onižani američki parni brod „Willcmoore“, 3627 tona s lnunicijom. Grčki parni brod sa 5500 tona pšenice uništen jc na putu za Italiju.

Najnovije brzojavne vijesti. Zabačeno proporcijonalno izborno pravo u Englesko]. Kb. Rofterdam, 24. novctnbra. „Nieuive C o u r a n t“ javlja iz Londona: Juče je donji dom s 202 protiv 126 glasova odbacio zakonski prljedlog o proporcijonalnom izbornom pravu.

Traže se: (N^stavak). Broj 4321 i 4256 Jaiorlfe Iljja, kasac. sudija u penz.; 4190 Jakšić IRistiI na P., Topciderska 37; 4235 Jakšić Milica; 4162 Janićijević Aleksandra po odrca ,,Robespjera“; 4154 Jankovi<2 Gjurgjija udova i deca Dušana, VI. Po'je; 4123 Janković Stanica udova Ivana, /.eleznik; 4183 Jevtić S. Desanka, Spojna §4; 4113 Jeftić Milojka udova i deca Živana, Vrčin; 4325 Jovanović Dimtrije, posluž. skupštine; 4325 Jovan>.vić Dobiivoje, telegraf. u penz.; 4478 i 4250 Jovanović P. Jovan, profesor; 4328 Jovanović Jovan, blag. u penz.; 4320 Jovanović Katarina-Gj., učitelj. u penz.; 4227 Jovanović (Katarina) Z.; 4330 Jovanović Ljubomir, eleklrotehniĆar; 4331 Jova ović Milica, prakt. min. fin.; 4332 Jovanović Mihitin, sres. ekonom u penz.; 4006 Jovanović Savka udova i deca Dragi< a, Draževac; 4335 Jovanović Stevan, čin. u penz.; 4331 Jovanović Svetislav, pr;.kt. monop., Pivarska 1.4; 4338 Jovanović Todor, posluž. monop.; 4337 Jovanović Toma, nađzom. fabr. duv.; 4338 Jovanović Tomo porodica, pošt. čin., i\Iolerova 93; 4146 l 4133 Jovanović Zivanka udova i deca Dimitrija, Kumodraž; 4327 Jovanovlć Zivojin, račitn. kontrol. u penz.; 4339 Jović Danilo, bibliotekar; 43 i0 Jos'pović 2ivka porodica, srcs. ekonom, Sopot; 4518 Jugović Draginja udova Bogdana, Saboma 3. K. Broj 4341 Kalajić Srcten, car'u. čin. u penz.; 4206 Kanara J. Gjorgje, Jug Bogdanova 20; 4178 Kanarević Ruža, Jug Rogđanova 20; 421(5 Kapelan Ana udova Luja, ■ Kraljice Nalalijo 94; 4812 Karabiberović Dimitrije, čin. min. fin.; 4097 Karaklajie klilojka udova Drajgutina, Brestovik; 43-13 Kijametović Marica, telcfomst., Vučitm; 4344 Klajić Vladimii', nadzorn. fabr. duv.; 4345 Knežević PaateJija, sres. kapet. u,pepz.; 4114 Kojić Starnenija udova i ,dcca ^ivkn, Vrč n; 4186 Kostić V. Jusliij^; ^jfiđenička 53; 41C0 Kostić Savela udojarStevana, Kiunodraž; 4348 Košanin Ncđeljko, uocent Univerziteta; 4239 Koturović Sava, obućar; 4346 Kovačcvić Natalija, prakt. min. fin.; 4317 Kovačević Stev. deca, nadzom. fahr. đu\\; 1179 Kozeljac Peto.r, upravn. poros, odelj., Gohibac; 4480 Kravljanac Je!ena,raden. fabr. duv.; 4319 Krstić Aleksanđar blag. min. 1/n., Klunanovo; 4185 Krstić Dauica Lazara, Cnrigrijdska 3; 4350 Krstić Dr. Milan, suplont,., Kragujevac; 4107 Kršljanski PolcksjifiJddova i doca Ilije, Nemenikuća; 43oi/‘Kiizmanović Mi.an, nadzorn. fabr. ffmvj 4352 Kuzmanović Spasoje, posluž. skupštine. L. Broj 4353 Laburić Alebsandar, pogluž. min. fin.; 4355 Lazarević Daniea ćerka Svetisi. arhivarn, Draće Nedića '17; 4131 Lazarević Dimitrije, Višnjica; 4354 Lazarcvić Jovan, okružn. nacćln. u penz.; 4164 Lazarcvić Radojka udova i dc< a Save, Višnjica; 4507 Lazarević M. Svetislav, Braće Nedića 17; 4356 Lazić Filip, pores. čin. u penz.; 4157 Lazić Živana udova i deca Milisava, Vrbovna; •1105 I.azić Živka vđova i deca Mirosava, Ripanj; 4228 Lukić Katafina udova Nik., prcduzinnača; 4359 Lukić Jtajdovana, posluž. min. fin.; 4187 Lukić

25. novemhra 1917. Velimir, Graničarska 1; 4217 Luković Da j, ruika Mila. Stiška 4. Ej. Broj 4124 Ljubisavljević Zivana udova l deca Ilije, Nemcnikuća M. Broj 4482 Maclija Sarina, čin. drž. kontrole; 4360 Malcsimović Anto.iijo, posluž. monop.; 4528 Maksimović Ljube porodica, Ivan Begcva 7; 41,75 Mandić Milivoj, Ripanj; 4179 Mmek Lepos va, Sumadijska 3; 4361 Manić Dragii i.i, posluž. skupštine; 4362 Manojtović 5lilenko, knjigov.; 4363 Marić Angelina Božidara, posluž. univcrziteta; -:22J 5I.\rinković Dan'nka, Brajkovac; 4361 Mark.vić Aleksandrn, prakt. min. narcllne [r.V-čd •; 4365 Marković Arangje'a noEadca pošt. posluž., Jove Ilića 85; 4360 Markcvlć Mileuija, raden. fabr. duv.: 4159 M rkov ć Milosav., Kumodvaž; 4.81 Mark vlć Miloš, hlag. sol. dcpo a, Grocka; 4222 Mnrković Miroslava, Ripanj; 4182 M ;rkov'ć Pauiina, Sljivarska 25; 4094 M ;r o ić Stevana udova i deca Dragoijubn, Pružatovac; 4219 Marln.vić Sbjanka D. udova, Ripanj; 4218 Marković Zorka Mi ivoja, slolara, Šiljakovo; 4368 Matić Kosta, revizor carin.; 4369 Ma'ić Ljuh'Sa, posluž. inonop.; 1092 Malijasev ić Mile\a 'udova i deca Dragonura I., Bnr/.ilovića; 4367 Matijević Sima, kapet. u penz.; -4088 Medaković Miroslava ćerka Ljubomira kapct. biv.; 1498 Mićić Ilristina, Deligradska 24; 4386 Mićić Mliaj o, blag. n penz.; 4387 Mihajlović Dragutin, p.adzornik fetov- dnvnnn; 4388 Mihajlović Gjorgje, poshtž. rnin. fin.: 4221 Mihajlović llijn, invaiid, Vinča; 1339 Mihajlović Jovan, sres. čin. u perrz.; 4390 Mihajlović Kosta, služ. monop.; 4391 Miliajlović Miloje, posluž. monop.; 4362 Mihajlović Ružica, prakt. monop ; 4372 Mijatović Uroš, pošt. posluž.; 4373 Mi'ović Mihajlo, srcs. kapet. u penz.; 4371 Miladinović Aksentije, čin. u ponz.; 4376 Milanović Dr. Milutin, prof. unverziteta; 4242 Milentijević Persidn, gostioničar, gost. Bela Vodn, Žarkovo; -1117 Milica Danića udova i poca Životo, Mali M. I.ug; 4168 Milić Ilinka uđova i deca Petra, Mirijevo; 4377 Alilić Mihajlo, kapet. u penz.; 4148 Milivojević Ljubica udovn. i deca Ivana, Šopić; 4517 Milković Sofija udova, Laudatiova 95; 4483 Miloikovlć Draga, čin. pošle; 4379 Milorađović Jelena, prakt. carfn.; 4.087 Milosavljević Danica Rad. ud. biv. učiteljica; 4115 Milosavljević Singja udova i deca Živana A., V. Ivanča; 4102 Milošević Ivana ndova l ileca Dragutina iz Drena; 4213 Jlilošević Savka, Kralja Ahksandiv 147; (Nastaviće se.)

Grad i okolica. Onevni kaienifar. D a ti a s je nedjclja 25. novcuibra, po slarom 1?. novembra. — Rimokatolici: Katarina dj. m.; pravoslavni: Jovan Milost., patr. alcKs. Casntčka i činovnička kasiiia otvo, rcna je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički đom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sali uvcčc. Slobođan pristup svakome \ ojniku. Beogradski oricum (u zlmskoin pozorištn, prijc Boutcvard): Dvije predstavc, prva u 4 sata poslije podne, a druga 8-30 uvcčc. Kinematografi: Vojni kino u Kralja Milana ulici 56 (Koloscum): U 4 i 6 saii poslije podnc predštave za vojnike. C. I kr. građjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 2'30, 4 i 6 sati posiijc podnc prcdstavc za gradjansivo. — ,S I av I j a': U 3 30 i u G sati posiijc podnc prcdstave za gradjaustvo. Postjcdnji elcktrični voz za Topčider krcče od spomenika u 7'30 uvcčc, a iz Topčidcra za Beograd u 8 sati uvcče, a ncdjeljom u 11 sati noću. Noćna služba u tjekarnama: U scdmici od 25. novcinbra do uključivo J. dccembra obavljačc nočnu službu u Beogradu

ove ljekarne: D c 1 i n I, Knez Mlhajla ullca br. 1; Sckullć, Takovska uilca br. 37; Protić, Kralja Milana ulica br. 87; Stojlć, Sarajcvski ulica br. 70. Re<l vožnjc parobrodom Iz Beograd.i u Zcraun: 7, 8, 9, 10, 11 t 12 satl prijc podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 satl poslijc podnc. jz Zemuna zn Bc ograd : 6 - 30, 7 - 30, 8'30, 9'30, 10 30111-30 pr. podne; 1-30, 2'30, 3'30 4'30, 5-30, 6.30 i 7 30 posl. podne. — Iz Žcmuna u l’ancsovu: u (> satt ujulro I u 12 satl u podne — Iz Pancsove u Zcraun: U 8'80 sati prijc podnc i 3 sata poslijc podne. — Ladja, Koja vozi fzmedju Zemuna i Banesovc < o.ratno ne - prisinjo u Bcogradu. — Brodarskl saobraćaj Sabac—Smcdercvo. Polaz.k <z Bcograda za Sabac: sri.cdom i s ibotom u 7'D0satll u jutro; iz Sapca za Beograd: ćeiv.tkom i nedjeljom u 7 s. n julro; iz Bcogra Ja za Smcdcrevo: cetvrtkom I ncdjeljom u 3 sata posiije poduc; iz Smcdereva za Bcograđ: tiiorkom i pctkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobračaj iziiiedju Beograda i B n d i m p ešt e: Brod iz Beograda za Budimpeštu Kreic svakoga dana u 5 sati izjutrn; brod stiže u fcudlmpeštu drugoga c'ana u 5'30 sata poslije pođue. — iz Budimpeštc ža Bcograd kreće brod svakoga đana, u 8 sati prijcpodne; u Bcograd stiže taj brod’ dmgoga dana u 7'20 satl poslijc podne. —' 1 Brodarski saobraćaj izmedju Ćemnr.a 1 S z c g c d a: Odlazak iz Zemtina prcma Titelu, Szegedu: U ponedjcljaK i čctvrtsk u 12 sa.i u podne. Dolazak u Szegcd: U utorak i pctak u t sat poslije podne. Odlazak iz Szcgeda prema Titelu i žcinunu:' U srijedu i nedjelju u 6 sati u julro. Doiezak u Zenuin: U srijedu i nedjclju u 6'50 sati uveče. Krctanje p a r o b r o d a z a v o jni kc. Odlazak Iz Zemuna i Bcogrnda uj Orlosm svakoga poncdjeljka, srijeuc i subo.c. Odtazak'iz Bcograda u 6 sati Izjutr.i, dolazak u Oršovu u 3 sjta. ' 10 minula' poslijc podne. Iz OršoVe u Zemim i Beo grad svake r.edjeije,'tftorka i čctvrtka, odiazak iz Oršovc lt 5 satl izjutra, dolazak U Beograd u 8'30 sati tt vcćer. Ji'o t a n i ć k a b a š i a. Oivorcna utorkom, čctvrtkom, necijeljom i praznicima. Posjct bolesnika u bolnicama: U boinici ,Brčko‘: od 2— 1 sata posilje podne. U boinici „Briinn“: od 9'30—12 sali prije podnc i od 2—4 sata poslijc podne. — U c. I k. gradjnnskoj boinici: u utorak, četvrtak 1 nedjclju od 1—3 poslije pcdne. K u ž n a b o 1 n t c a: Posjcta nije dozvoijena. Obaviještcnja o boicsnicima dnevno ođ II do 12 satl prijc podnc naulazu u baštu bolnlčkc zgrade sa sfrane VidinsKe utlce. Vojno parao toplo kupatilo uCarDušanovojuIici. — 1. Kup a t i! o u k n d a m a: a) Za vojne osobe olvoreno radnim đanlma od 7 satl prije podue đo 5 satl poslijc podne, a ncdjeljorrt i praznicima od 7 seti prijc podnedo 12')j sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radr.iiri! danima od 9 seti prijc podne do 5 sati posiije pođne, a nedjeljom t praziiicima oit 9 S3ti prije podnc do 12') a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnik« i njima ravnc činovnike otvorer.o' Jc utorkom, srijedom, petkom i subotom odi 7 satl prije podnc <!o 5 sati poslljc podne; a nedj’eljom I praznicima od 7 sati prlje poduc do 12'/, satl u podne. — Za gra<1 j a.u e muškogpola otvoreno jc parno kupatiio ponedjeljkom i čctvrtkom (ako u< te danc cc pada kakav praznik) od 9 satii prijcpodne do 5 sati nosiije podne. — Čas-j nicima i njima ravnim činovulcima stojc na volju da sc siuže parnim kupatiiorn i u <iane odrcdjenc za gradjanstvo (ponedjetR kom t četvrtkom). Blagajna se zatvara radntm danima u 12 1 /, sati, a ncdjcljom i praz* niciina u 12 sati u'poduc. RiruokafoJička slnžba Božia. Danas u nedjelju 25. nov. bićc: I, U K o n a k u u 8 sati niolitva na njc* mačkom i srpsko-hrvatskom jeziku i sv. misa za c. i k. i carsko-njemačko vojništvo, a u 10 sati prije podne talijanska propovijed i sv. misa za talijanske ratne zarobljenike. II. U*ž u p n o j c r k v i u 8 sati izjutra sv. misa za školsku djecu, a u 10 sati prije podne njcmačka propovjedi sa svečanom službom, u 4 sata poslije podnc litanija. Radnim danima pocinje prva sv^ misa u 6 i po, a druga u 7 i po satj iz-t jutra. Protestuntsko bogosltižje. Danas u ncdjelju 25. nov. biće bogoslužje u evangeličkoj crkvi u Vuka Karadžića ulici u 9 sati prije pođne nai magjarskom. a u 10 sati ua njemačkotn jeziku.

DESrufclc

skim, to jcst poput i!i iza njcga, nego gotovo kao on. Ako i nc poznajete prvc njcgove ,,vranjanskc“ crtice I novele, tt kojima su u ostalom vcć razvijcnc klicc potonjiii zrclijilt t va, ali uzmite iz netom 'izišlc zblrkc t ur« gjevićeve u Sarajevu (latinicom „Vrcla krv") Nušku i!i Pokojnikovn žemt ili ncisporcdivog Mitku u Koštaul, u onda otvoritc u ovoj knjizi u „Ncčistoj krvi“, XXIV. poglavlje o svckru Marku, kako polazi Sofki, i svc ono daije, prclamanjc i slanianjc, dok od ncgda strasno nabreklc djevojkc „ncčiste krvi“ ne postaje splasnuta, zgužvana i izobličcna karikatura „bivše" žene, lcoja kao na granici ludila ,,po čistom i ntekom pepelu povlači nekc meke nežne potcze“... pa rccite, nlsu H tc velcbnc slike pađa ljudske ličnosti dostojne Dostojcvskoga. koji je takodjer vclik u ponorima, a koji takodjer nema stila kao ni Bora Stanković, ali obojtca imaju ontt pravn, moćnu 1 za gotovo ncizrcčnu uijansu označetm sugcstivnu riječ, — rijcč. koja uzncmiruje čitatelja, ali ga osvaja. Ona ne nastaje hladaim promišljanjem kao kod Zolc vcć osjcćajem — i upravo sanja.na, makar grozničavo i bolesno sanjana, kao kod Dostojevskoga, Stankovića su proglasili rcallStom, koji svoje ljude snitna iz rodnog mjcsta Vranje, iz cigans<kili šatora ili ,.s dna života“ prosjačkog — aii on je zapravo bujnl naturalista, u kojem tc iz mlpdosti ucjepljenc slike živu svojim životom, to jest stapaju se s autorovim dispozicijama, upravo strasttma. pa onda iskoče ko pravi umjetnički likovi, to Jest djeca rodjenog stvaralačkog talcnta — onako kako iskoče Košrana J Mitka n jedinstvenom če-

tvrtom čiiiu ili Tonča na pr. u „Nečistoj krvi“ poslije dolaska Sofkitia oca. To višc nisu ljudi, ni tipovi, ni snimcl, to je vcć on, Bora, takodjer tip i takoćjcr „ncčista krv“. Ulaz njegov u njegovc ijude — moćan a nevidljiv djelnjc umjetnioki. Kritičari su previdjcli taj momenat ili su ga odbili na ,,nesvijcsni“ poriv piščcv, kao što uopćc nisn proioiistili, da ga proglase nekuUiirnim, nevaspitanim, prhnitivnim, a ,,slilu“ i jeziku da mtt zamjcrc. Nije Bora Stanković primitivan već primaran, eleincntaran, — onako po prilici kao pokatkad naš Kosor, s kojim jediniin od Hrvata nalazim vezu Stankoviću (Rasap), — ali on jc sasvim svjestan svoga rada i zna dobro, koja su mu mjesta najbolja. „Osećam ja to u ruci, kad mi zadrlitne, a poslc oznoji se...“ znade reći, kad sc zavezemo ujazgovor (pa se i tu zabocavi I „iskoči’"), a na kritike svoje i onda, kad ga livale, obično mahnc rukom: „More, to Ti oni sve .tako nešto drugo pišu, da bi pokazali, što su drugdje čitali, ili da bi poslc svet pripisivao njihovu uticaju, što se kasnije napiše." Razjedi se tako i na koterijc, na ,,ikonc“, braćc Popovića-, koji su litjeli srpsktt književnost preko noći francttski polirati, i pripisttje mnogu svojtt nedaću toine, što uije išao putein, kojiin sn drugi išli, da se ulaska kome i tako postaiie „niczimac" iii „modni pisac“, nego kao da je navlaš litio i tražlo, da svuda ,,štrči“. Zanimljivo je na pr. da mu je prvu crticu „Stanoje" štampao Kosta Hdrmann u sarajcvskoj ,,Nadi“, nakon što je u Bcogradu nisu htjeli primiti. „Koštana" je bila Isto tako spočetka mlako prlmllena, Onda

su ga uopće proglasili, da se već ispisao, da je ,,ciknuo“, dok nije sve iznenadio s — Nečistom krvi. Da dobiju čitatelji kratki prcglcd o njegovu životu i književnoj karijeri, evo i opet njegovih vlastitih bilježaka: * Rodjen sam u Vranjii. Rano ostao bcz roditelja. Odnegovan od stare majkc, očevc matere. Osnovnu školu i jeda:i razred gimnazije svršio u mestu rodjenja, a osmi razred sa maturom u Nišu. U Beogradu svršlo pravni fakultet na nckadanjoj Vclikoj Školi. Nisam Iiteo filozofijit da učim jedino zbog latinskog i grčKog jezika, koji sam veoma teško učio kao i zbog matematikc. Posle svršcne škole ostao bcz službc clržavnc. Pa i kada jc dobio slabo u njoj napredovao zbog svoga nepristupačnoga temperamenta. Na književuosti počco kao djak. Prvo sa pesmama tt dcčije listove, a posle sa pripovetkama. U početku bez uspeba. Tek kada satn izdao prvu zbirku pripovedaka ,,Iz starili Jevangjelja" (u njoj je Uvela ruža), dobijam pristup u književnc listove. Drama „Koštana" takodje na pozornici prvi put propada, zbog već ttkorcnjenog pogrešnog mišIjenja kod publike: da sve što dodje iz južuih krajeva (Niš, Vranje, Leskovac) treba da jc smcšno i da jc karikatnra (Srernac). Poslc Skerlićcve kritike ,,0 Koštani" ona postaje najpopularniji komad na pozomici. U tome, kao knjižcvnik sa utvrdjeuiin imcnom, dobijam pomoć i od države i godinu dana probavim tt Francuskoj: u Parisu. Moje knjlževno vaspitanje kretalo se bez ikakvoga pravca i sfStema. Ćitao sam što mi je palo do ruku. Ispoćetka romane & la „mrtva polja u Si-

biriji“, „Kraljica noći“, „Kraljičin Djcrdan“ i t. d. Docnije istinsku umctnost: većinom franctiske i ruske, te slavenskc piscc u prevodima. Tako isto i moj rad jc bez ikakvc ,,ško!e“ ili pravca. Drugi deo „Ncčistc krvi“, za koji kritičari kažu, da je „zgužvan", skraćen jc prilikom štampanja jcdno zbog toga, što je romau bio prešao 16 tabaka, a ja sc bojao, da ga nc ću moći platitl, t. j. da se ne ćc knjiga moći rasprodati, a najviše i zbog toga, što nisatn hteo da čitaoc počne oscćati pisca, kao što sam ja, kod toliko njiii, osećao pri kraju romana. A i zbog toga, da ne kažcm svc čitaocu vcć da bi on satn i dalje niislio prcma svojoj uninoj razvijcnosti. *' „Nečisla krv“ nastala je lcao rcvolta: od jada — prv6 stoga, što je Stanković osjećao, da u svotn radu nije ocijenjcn onako, kako bi zavrijcdio (nc radi sc tu o hvall ili kudnjl, vcćinom stereotipnoj, nego o pravoj riječi za pisca), a drttgo što stt ga smatrali „polnpljanim varvarinoin“, koji će poput ostalili „balkanskih" pisaca ,,nečiste krvi“ svršiti u alkoholu, Zato je „Nečistu krv“ i tispjcla. Da jc Stanković kojom nesrećom postao miljenik književnik odlučnilt krugova, da je stao ,,ulickavati“ svoj stil, nastali bl iz njegova romana kakvi Uskokovičevi „Došljaci", a ne onnki ponori i vrtlozi s jednc stranc, a s druge romantični i nekim zasebnim ,,trans‘*-om osječani opisl, kao što je ouaj duboke noći i ,,bele, kose svetlosti" nakou smrti Markove (koji može stajati uz Mažuranićev opis čadorja u ,,Haraču“) ili budlenje dana na kraju romana; otoala

bi možđa osebujna sccna s Vankoirf, skralila se upravo grčka slika tt amamu, ispustilo se još koješta zbog zacknižcnosti, ujcdnaecnosti, kompozicfje i t. d., ali onih genijalnih izleta u krajine Dostojcvskoga i onc snage. što, je u čovjeku jađ razvija, možda nc bl| bi!o. Za mene je upravo drugi đio’J zbog kojega se Stanković gore opravdava, mnogo vredniji od opširnijeg prvog, pa se ona đva tri skoka u radnjP zbog oštrih ostalih linija i ne zapažajut toliko. Upravo drugi dio odaje onal! 'podzemni inrmor njegova stvarauja. Uostalom, čitatelji ćc saml osjetiti vcličinu ove stvari, kad je pročitaju (a dužnost jc hrvatske kritike, da se s njom više pozabavl i đa ju pra-! vijc ocijeni, nego !i što Je to učinihv srpska) — dok bih ja litio kao karaleteristiku rada Stankovićcva pripomcnuti još samo to, da je „Nečista krv l, < izlazila najprije u odlomcima (medjnt prvima ona slika u amanm), pa tako zainteresirala publiku. I pojedini Ijudi' su posebice studirani i Izradjivatil, a kad jc trebalo cijeli roman izradjivatil; onđa je Stanković opet sve preradjfvao, kao što jc kod ponovnlh prcpisa (radio je đvije godinc!) ncprcstano popravljao, što višc i kod korektura, pa ća i kođ rcvizije, jer nije nikad posve zadovoljan s načinom izradbe. P onda, kad za „Bcogradske Novine" ili/ „Savrcmenik" naknadno iz svojih djela vadi s\’oje tlpove (koje je — vrlo karaktcristično! — prozvao „balkan-, skima"), još ih I onda daljc reže, dubc I mijenja, da bi što više sličila onhm zamišljenima i još dalje tt njemu živi- 1 ma. Ono, što bl ga Iitjela kritika učintti nesvjesnim „improvizatorotn". i opet 1 dakle ne stojf, jer on Improvfzira ili sav