Beogradske novine

BfOl 47.

UtoraK

BFOORAOSKE PmVINE

1«. Tebmnra 1918.

Grad i okolica

Onevn! kalendar I) a n a s )e »itorak 19. febroara, po starom 6. febniarn — RlmokaUlid: Konrad pr.; pravoslnvni: Vukol. cp. smirn. Cisnićka ( ćinovn.ćKa kasina otvofena je poćam od 15 februara do 11 sati u nočt C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje I igranje, kanlina. OlVureno od 7 sati izjuira do 9 sati uveće. Slobodan piistnpsvakome vojniku. Beogradski oileutn <u zimskom poiorištu, prijc Boulevard): Počelak pred stavc u 7 dU sati u»cće. KinematOKiaii: Vo|nl kino u Kralia Mllana ulicl 56 (Koloseum): U 3, 4'45 i 6'30 sati posiije podnc predstave za gradjanstvo. C. i ki. g ra OjansUi klno na leiazijama ’ br. 27 (Paris): U 5 i 7 aatiu veće predstavc za gradjanstvo Noćna siužba u ljekarnama: U sedmlci od 17. do uključivo 23. februara obavljaće noćna službu u Beogradu ove l;ekarne (apoteke): beiaković, Kneza Mihajla ut. 45; Vlktorović, Terazije 28; Prendić, Kralja Ateksandra ui. 64; S t o j 1 ć, SarajevsKa ul. 70 Parobrodarski saobraćaj. 1. Izmedju Zemuna i Beograda. Ređ piovidbe, koji važi od 26. januara do o.ioziva; Polizak iz Zemuna za Beograd u 630, 7 m 0, 8'30, 9'30, 10 30111'30 pr. podne te u 1*30, 2*30, o*30, 4*30, 5'30, 6*30 i 7*30 posiije podne. — Polazak iz Beograda za Zemun; 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prijc poane, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati pcsllje podne. — II. IzmedjuZemunai Pancsove. Rcd plovldbe, koji važi od 26. januara do daljne naredbe; Iz Zemuna za Pancsovu svaKog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — lz Pancsove za Zemun: dnevno u b*30 sati prije podne i 3 sata poalije pcdnc. Brod koj! saobra.a izmedju Zen.una i Pancsovc i obratno ne pr.staje u Beogradn. —111. lzmed.u Beograda ! , apca, Polazak iz Beograda za Sabac avake srijede i subote u 7*30 sati u juiro Poiazak ii Sapcaza beograd svalrog i eivrtka 1 ueJjeljom u 7 s. u jutro. Vojiio parno toplo kupatilo u Car UuSanovoi ulicL — 1. Kupatiiou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim dnnlma od 7 satl prije pounc do 5 sati poslije podne, a uedjeljom i prazniama od 7 sau prtje podnedo 12*/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 sati prtje podne do 5 sati r slije podne, a nedjeljom t praznicima ou sati prtje podne Uo 12iati u podne. 2. Parno Kupatllo za Casmko j njlma ravnc ćinovnlke otvoreno je utorkom, sriiedom, peiltom i subotom od 7 sati pnje podne do 6 sati poslije podne. a nedjeljom t pr«t 2 mcima od 7 sati prije poone do 12*/ 2 saii u podne. — Z a g r adjane uaušKogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeijkom i ćetvrtitom (.ako u te aane ne pada Kakav praznikj od 9 sati prije podne do 5 sati posirje podne. — Casa nicima t njima ravoim cmovnicima sioje na volju da se sluze parnim kupatilom i u dane odredjene za gradianstvo (ponedjeljkom t Ceivrtkom). biagajna se zatvara radnim damma u 12*/ 2 sati, a nedjeljom i praznicinia u 12 sati u pcdne. Posjei boiesnika u boinicama: U bolnici .Brčko": o«fc2—4 sata poslije podne. U bolnici „Bruiin**: oa 9*30—12 sati prije potlne i od *z—4 sata posiije podne. — U C. l k. gradjanskoj bolnicis u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1 —ć poslije podne. Kužna bolnica: l’osjeta nije dozvoIjena. Obavijestenja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u baatu bolnićke Zgrade sa strane Vidmsite uiice, Pučka đobrotvorna pređstava. Za pučku dobix>:vornu p:«dbtavU >y C i g a n i n“, koja se prikazuje u subotu dne 23. ov. mj., rnogu piedbiojniu digjiu H svoje ulazmce od danas posii^e podiie u knjižani S. B. Cvijanovića. Budući da su već gotovo sva mjesta bila od prije predb'.jježcr.a, ponovića se ;sta p edgtava u Brijedu dnc 27. ov. mj. Ptedtilježbe za ovu repiizu od sr jede primaju knjižare „Ittgo siok“ (S-d-Ost) za lijevu stra.nu a knjižara Cvijanov.ć za degnu. Ulaznice za rep-izu „ igani..a‘* mon će se 'dobivati od ponedjeljka dnc 25. ov. mj. li mjesto pouiena — za beogradsku sirotlnju. Gospodiai Nikola M a r i n k o v i ć, trgovac becg'radski, priložio je beograđskoj sirotinji preko sirotinjskog odjelenja opštine grada Beogrado. jednu siotinu kruna umjesto šestomjesečnog p< mena svojoj mateiri Savcti Glišc Marinkovića. aberdžije m Smedereva. Sadienje suncokreta. C. i k. zapovjedn-ištvo za okrug beo radski izdalo je pod M. A, No. 1407 918. ovo nare'đjenjo: U dopunu raspisa c. 1 kr. glavno vojne gubemije u SrLij' od;efe jc 9, No. 8340/1917. narcdjuje se, da se u godim 1918. suncokret ima saditi u najobilmjoj mjeri. Kao prošle tako se moraju 4 ove godine ivice polja sa krumpi om 1 repom zasaditi suncokretom, isfco tako i bašte sa povrćem t vinogradi. iNaposletku, ave parcele, đesno i lijevo fluž drumova, ako ni.su zasađjene jesenjim usjevima, moraju se zasaditi sa po 4 reda suncokreta. Veće povišme no treba u cjc’.ini zaSaidjivati stmcokrefcom. Sopstvenica baš.a, polja i vinog:alda jinaju zaključno ’do 5. marta ove ^odine da prijavo u kancelarjt rtjo®a opštine grada Beograda, u koj ma Btar.uju, kolike površinc imaju za zasadjivanjc suncokretom i kol.ko im jn semena potrebno. , Duševno obolio. Na Zaru Janoševlću, ćinovnlkn ranije beogradske opštine, prlmjećsni su znaci duševnog rastrojstva, te je zato upućen u ovdašnju duševnu bol-

Razne vijesti Prija lija. Ne kaže se uzalud za Covj ka da je Inkav kao lisica. Da je lis ca oso. i o lakava i prepredena ,,zv j rka“ is usio j3 već muogi lovac na svoju štetu i* jed. Jedan interesantan dogabjcj, što so tu pre kratlcog vretncna djsio s jeunom ksioom — ima tu l jepu stranu, što je iotiniL, te će zalo i bi.i ovdje isp ioan. U jednom lovu kod vojvcdetd B.ilora 1 jj’ u jahači i psi potjerah jednu lisitu. Najedared lija ošt,o zavije i u jj u dvo.Lte jedne scoske kuće, a psi u što^u za injom. Lisica sad, nemajući kud, ue.i u kuću. Jedan od mladjih odrah sjaša i udje u kuću, fcu mu se ukaza t.agikomičan ptizor. U samrtnom ska.,u st..jala je na sređ odaje jedna kao duvar biijćđa mlada žena, držeći čvr.to priUsnu o na grudi svoje obojce, dok j; dvadeset kerova prav.lo Lij san ko ccrt cko kolijevke. U kolijevci j; kž-.ia hsica i sve se dublje zavlrčila pod pokivače. 2e a je jedva bila još imaa v.ern n* 1 , da djete istrgne i z kol jevke prlje b'-i.i..og saltomortata. Ne ostađo n'.šta drugo no da so kolijevka iznese na dvor.šta l tamo dom lija svoju nagradu, ktja se nikako nje podudarala s njeuim pvO. a’-azail'lam darom i genijalnošću. Sličan je, tomo n 'đrugi jodan slučaj, koji se takocje — vjerujte mi zaistadogoui-o. Posl je besktajno d ge 1 ajke, pri čemu je gonjcna lis ca uv’jek um,ela da zavara oči a da umalcne svoj.m goniocima, zaostadoše najzad i lovci i hajkači i psi ■— ostm jednog psa i jcđnog - hajkača. Mahnilo se juti.o naprijed dok najzad r ovdje pii a 1 ja ne potraži utočišta u jednom seljačkom dvorištu, a pas u stopu za njom. Kad sližo i hajkač, poče se obzr ati po dvoiiš'u — ali mg'dje ni lisice ni psa. Na njegovo pitanje gdje su, ođgovo.iše mu ukućani, da oboje leže u bašti poJ jcdnom voćkom. I zaista su tu ležak mimo, jedno pored drugoga, ne- omični, poipnno malaksali. Poslije nekog vremena 1 ja započe treptati očima i pokuša da se digne. Hip! , pas je zgraai za gušu. Lisica opet mimo legnc a i pas tako isto. Više puta ponavljao se taj manevar, lisica se mirno istegne, a onđa se i pas mahne neprijateljstva, pa tako leže j.*dno pored drugog. Sta je dalje bilo — ne zna se. Možđa još i sad mimo leže ped onom voćkom. Miloje. Proiujene na planetu Marsu. Danski astronorn Lan je salcupao I kritički obradio promatranja o planetu Marsu, kojih rezultate ovdje dotiosimo. Na sjevemom polu planeta opaža se za tamošnjeg proljeća blijeda blješlava mrlja, koja mijenja svoj položaj i boju. S vremenom ptevlači se sj.verna polutka valom magle, koja tečajem Ijeta najprije raste, a onda pada, a tad nestaje i cijela sjeverna polarna rnr j t. Atinosfera nad cijelom sjevernom po u kom s .i.a j; prozimija. Sa dolaskom jeseni prekiiva magla ive jače sjevcme kraj-*ve, a prema zimr raste i polarna mrlja. Na južnom polu Marsa nalazi se takoijer rntija, no ta je mnogo stalnija. Kad se na južnoj polutki javlja proijeće, podsjećaju promatraurja ja-no na takvo taljenje sn jega i leda, kod kojed se ne stvara magla. Astronomi 'drže, da se na juži.om poiu nalazi dosta vode, da so ona može pravilno smrzavati, te 'da se mr'ja na sjevernom polu, koji se nalazi na visokoj ravnicd, sastoji radi malene množine vo'de tek od inja. ,,Pr.“ Da spase dragocjenosti broda, koji tone. U Americj su nat-inih aparat, sastavIjen od nepotopljivog čeličncg v; Ijka, koji je tako velik, da u nj stanu vuj.dnosni papirr i 'dragocjenosti sviju putn.ka da se tako mogu spasiM dragocjenotiti broda, kojemu prijeti opasnost poionuća. Va jak sc čuva u srcdini broda u osnovnom spremištu, Ćije se okno u vis.m go.*nje palube zaklopcem zatvara. Kad b.od počinje tonuti, otvon se sara od sekc zaklcpac, a vodo, koja prođite u sp.emiš.e, di/.e valjak na površinu. Prvr sljedeći b od može uhvatili plivajući valjak i spasi i tiragocjenosti. U Amenci 'drže, da će n:t ova'j način umanjiti gnbil.ke kod po.a Ija j.i hrodova. ,,Pr. <4 Tcieion, koji sam bilježi govor. Dva šu riješenja, spomcću k- j'h je uspjelo načiniti teleion, koji automatski iprirna govor. Jedno je riješenje, da se fcelefon sastavi s pisać.m strojem posre'dovanjem selenove stanice, čiji se otpor mijenja prema rasvjeti, no u praksa ova kombinacija nije uspjela. Veći je usp.eh postigi.ul združenjem telefona sa st.ojem za điktiranje. Jedan takav „trkgrafon“ bio je već godmc 1900. na pariskoj izložbi, no daleko je savršen'ji aparat, šlo ga ufcnrslišc be.Iiask i inžinjeri feeeran i Nevvman. Aparal jo osnova > na principu fonografa: na vajku, koji jr prevučen voskorn, bilježi se automatsk. teiefcnska vijesi, pa se može kasnijc rcproduc rati. Istim 80 principom poslužio već Francuz Dussau'd, no berlunka je apaiat udešen u isto vrijeme za govor i za bilježenje. Finkxio..i.anje pok..zuj; ovaj pr ktičru primjer: Na tete.onskr pozi v odgovara aparat: ..Izvolile govoiiti, apara: bilježi govor“. U tom se času automatski izhičt aparatura za govor, a uklopi se valjck, koji bi ježi telefoni ane rijeii. Poilo je, iza dovršenog govora, doz vač spustio iU objesio slušalicu, uspostavi se opet automatski početrn položaj cijele apara-

ture. Nađ ’lje se s isfisarog va ;'ka i-diktira cio govor pisaru sa slrojem za pisanje. Već od g. 1916. služe u p ak iekoj porabi gotovi primje-ci ptrej', kcji su se posve sačuvali. U trgovinu nje još 8troj ušao, jer za tvorničku grad j r nedosta 2 e sada materijala t osoblja. Pr “ t» £ L Bcsmrtnost živoUuja. Poznata je činjenica. da se neke nlže životinje mogu razrezati u komade, a svaki će komad opeit izrasti kao potpuni individuum. Ali mora li to nužno siijediti? Ncljevnjaci (infusoriji). i druge jednostaničue životinje množe se dijelenjem. Ako jednu od njih neko vrijeme promatramo, o,pažamo, da usred tijela njezina postaje zarez, koji biva sve dublji 1 dublji sve dotle, dok se obje polovice ne rastave, te svaka nezavisno od druge bitiše. Ovaj se proces uvijek ponavlja i na taj se način širi vrsta. Očito daikle nema ovdje nikakovog rodjenja, niti kakove smrtL Ovi se stvorovi mogu i ubiti, ali tlme nije njihovu životu postavljen prirodan svršetak. Isti oni, koji su pred milijunc godina živjeli, mogli su se dijeliti i ponovno dijeliti i u tom su smislu nebrojenc množine nižih životinja miiijune godina stare. Onc su ulstinu prema teoriji — besmrtne. ,,Pr.“ Kako jc rašireu brzdiav bez žica? Prema statistici od 1. aprila 1915. imade na cijeloj Zemlji 706 primorskih postaja za brzojav bez žica. Od tog broja d-oiazi na Udružene Američkes Države 140, na Veliku Britaniju 61 postaja, a tek na deseto mjesto dolaze Francuska i Njemačka, svaka sa 18 postaja. U Austro-Ugarskoj su 4 primorske postaje. — Brzojav bez žica rmade najveće znsčenje za pomorski promet, te tako broj uredjaja na brodovima daje u prvom redu siiku o razgranjenju ovog izuma. U ovom slučaju postoji drukčije grupiranje. Na prvom mjes-tu dolazi Veiiika Britanija sa 1568, na drugorn Udružene Američke Države sa 967, a na trečein Njemačka sa 537 brodskih uredjaja. Francuska imade 357, a naša monarhija 101 uredjaj po spomenutoj statistici. Mačka naučda ribolov. Zna se, da je pravi zanat mačke hvatati miševe, a ima i takovih, koje se nauče na ptice, vrebaju na one u krletkama i na one na slobodi. Na našem Josipovcu (u Zagrebu) čuo sam bolno cviliti kosa, gdje leti za mačkom, koja je nosiia u ustima valjda mladog kcsovića. Zna se, da mačka ne voli vode, a ipak se nauči ribe loviti, kako to čitam u jednom časopisu. Ribić je imao mačku, koja je rndoznalo gledala rlbice u posudi, naslonfv prednje noge na posudu. Kada je prvi put za ribom preiduboko zamaliTiuIa, nogu smočila, biio* joj je očito neugodno, otresala je vodu s noge. Kasnije se naučila pandžama vješto zahvatiti i izbaciti ribicu van, a uvijek bi je poćeia jesti od glave. Pa ma da je jednom zgodom prevagnula i pala u vođu, nije odusteia od toga novog svog posla. Počela je radoznalo pratiti i ribolov s udicom u obiižnjem potoku; kada je jednom spazila ribu netom uhvaćenu, kako visi na udici, skoči za njom u vodu. Kasnije je znaia čak donašati ribe iz tog potoka sama, tc ih metati pred vnata. Je li tko što sličn'O i kod nas opazic«? ,,Pr.“ Kada se isplaćuje kuhanje pomoču električne struje? Prema retzuitatu švajcarskog dektrotehničkog udruženja odnosi se potrošak struje za kuhanje, rečunat u kilowatt-satima, prema jednako vrij^dnont potrošku rasvjetnog plina u kubičnim metrima kao 2.4:1. Dakle se električna struja rrrože samo onda natjecati za kulianje s plinom, ako cijena 1 kilowatt-sata iznosi trećbiu cijene 1 m 3 piina. Nadalje je izračunato, da bi porodica od 4—5 osoba potrošiia poprečno 10 puta više struje za kuhanjenego za rasvjetu. Kad bi se sfcruja upotrebijava u velikoj mjeri za kuhanje, narastao bi njezin potrošak tako, da bi uiične i kućne vodove trebalo zamijeniti jačim žicama.

Adeia Milčhiović: On i ,,On“ Pavao Miheiić bio je uzoran činovnik. Nokada jc htio postati glumcem i tko zna što li ga je onda odvratilo od toga. A Pavao bi Mihelić bio uistinu dobar glumac, Kad s njim govoriš nikada ne znaš govoriš li s čovjekom ili s glumcem. I glas, i govor i kretnje, sve je to tako nenaravno, proučeno. Ali sve je on to tako oko sebc složio, da bi sc čovjeku učinilo čudnim, da ga jednoga dana nadje drukčijim. Na njegovim je usnama vazda posmjeh, na jeziku mu vazda laskava riječ. Šešir je skidao širokom gcstom, duboko je pozdravijao, zvonko i glasno: — Sluga pokoran, gospodine savjetniče! Klanjam se, gospodine kolego! Ljubim vam ručice milostiva gospodjice! Milostiva bi se gospodjica ljupko nasmiješila, obuhvativši pogledom njegoyu vitku pojavu u cilindru i fraku. A gospodja bi majka tužno uzdahnuia: — Koja šteta! Tako krasan mladi čovjek. tako dobro situiran. pa takova

bitanga! Jutros su ga opet našli na uldci. Pijan se srušio i zaspao. A to i jest bila nesreća Pavla Mih-elića. Znao je on to. Ali nije imao snage, da se odupre. U njemu su bila dva čovjeka. Jedno je Pavao Miheiić u crnom korektnom odijelu, žutim rukavicama i cilindru — ,,feš mladić“. To je veseli Pavao Mihelić. A drugo je nekakova duga, mršava ljudiska spodoba, gladnih očiju i tankih, koščatih prstiju, lcoji bi zadirali u ljudsko meso, meko bijelo i toplo. Posvema je go!, a koža mu je tanka, tanka da se i najbljedja misao o nju zadre i rani ju. To je njegova nesreća. Idc on. recimo iz ureda. — Što! Nije li neki smiješak titrao na usnama kolega, kad je izlszio? započne „mršavi Pavao“. Ironičan smiješak?! ... I Velić je Marića anačah no poglcdao! . . . — Ljubim ručice! — klikne „veseli Pavao“. — Uvijek jednaiko krasna!... Kraj njega je bila prošia djevojka, kimnuia mu prijazno, nasmiješUa se 1 pocrveniia s ugodne laske. — Možda me ljubi — pomisli Mihelić. Ah, kako mora biti knasno, kađ je čovjek Ijubljen od lijepe, neiskusne djevojčice! Ljubljen onako rskreno i topio rad ničega, nego samo rad sebe samoga. Da dodjc k njemu, pa da mu rekne: Ljubim te. Znam, da si ovakav f ovakav, sve zmam — al ćpak te ljubiiu. Gle, ništa ne tražim od tebe samo, uzmi me. Tvoja sam . . . On bi ju onda zagrlio čvrsto, čvrsto i ne b) kazao ni riječce. Onda bi vaijda bio jak, da započne nov život, posve nov i Čist. Po stoti je već put proživio taj čas, kad će doći ,,ona“ i reći mu tako. A!i ona ne dolazi i valjda ne će nikada doći. A on čezne za ženama. Zene su za njega djavoli, lijepi djavoii, što ga vode u propast. Bijela, čista žena mogla bi ga spasiti, ali žene će ga upropastiti. On ne može da im se otme. A ova, koju je putem sreo, ne, ta ne će doći k njemu. To je dobro uzgojena djevojčica. Poslati će majku, Već ju vidi, kako je staia pred njega: — Gospodine, vi ste se usudili pogledati moju kćerku ... Shvaćate 1! vi što to znači?... Moja je kćerka pristojna djevojčica... Gospodine... Jeste li vi u stanju uzdržavati obitelj? Vaša mjesečna plaća? Vaši drugi dohoci?... Brrrr... pričinilo mu se, da su mu noge brže od zečjih i da ie odletio poput zvrka. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti zapoCela nepruateljstva na RUSKOM FRONTU. NJeniačkl ▼ečernji izvještaj. Kb. Berlin, 18. februara. W o 1 f f o v ured javlja: Jugo-istočno od T a h u r e-a razvile su se borbe mjesnoga značaja. Danas u podne otpočcla su neprijateljstva na veiiko-ruskoui froutu. Nastupajući ka D v I n s k u. dospjeli smo bez borbe do D v i n e. Pošto nas je Ukrajina zvaia u pomoć u teškim borbaina protiv Velikorusa, naše su trupe otpočele nastupanje prema K o v e I j u. ODLUČNI DANI U RUMUNJSKOJ. Pregovori o miru sa Rumuiijskom. Kb. Berlin, 18. februatra. Pojedini listovi donose vijest, da još nisu započeli pregovori o miru sa Rumunjskom. Ovi će pregovori vjerovatno početi 22. o. mj. Tada će, vele, državni tajniik pl, K fi h 1 m a n n otići u Focsani. PRED ABDIKACIJOM KRAUA FERDINANDA. (NaroClt! brzoiav „Beozradsklb Novlaa“.J Lugano, 18. februara. ,,Secolo“ javlja: Londouskl I pariški politlčki krugovi pouzdano očekuju, da će idućih daua u Jašu I Bukureštu doći doodsudnih dogadjaja. Sa abdlkacljom kraIja Ferdinanda računa se kao sa laktom, kojl se vlše ne da o t k 1 o n 11L No još stižu protivurječn) glasovi o tome, hoće II se k.alj odrećl prijestolja u korist svoga sina iii u korist svoga brata. (Naročltl brzojav „Beogradskfli Novina“.) Lugano, 18. februara. ,,Stampa‘‘ javlja iz Rima: Kralj Ferdinand namJerava, da se odrekne prijestolja u korlst s voga bra ta. Sporazumne siie i pregovori Rumunjskc sa središrUlm vlastima. (Naročttl brzojav „Bcogradskln Novtna“.) Rotterdam, 18. februara. Zastupuik „Morningposta" javlja: Zastupnici sporazumnih sila u Jašu informirani su od svojih vlada, da će one pregovore Rumunjske sa neprijateljem smatrati kao neprijAzan akt

REVOLUCIJA U ORCKOJ. Kb. Lugano, 18. februara. Talijanski listov] javljaju lz Pa* r I s a, da je u okolini LanijeiTebe opet počeia vojnička revolucija u korlst kralja Konstantina. Vojnl sud preduzeo je vrlo stroge mjere. Vlada je prognala na ostrvo 70 kraljevih prijateija. DEMOBILIZACIJA RUSKE VOJSKE. Kb. Stockholm, 18. februara. Prema jednoj nedatiranoj vijesti petrogradske brzojavne agencije, propisuje se na osnovu izjave, koju je u Brest-Litovsku dao Trockij, momentalna demobilizacija ruske vojske. ZNACAJNI dogadjah u engles. KOJ. ITtarocit! orzntav ,. ,,*radsklh Nnvina") Rotterdam, 18. februara. Smjenjivanje Robertsonovo sudbonosna je odluka, koja može zadobiti najvećeg značaja baš sada. gdje sn parlamenal i narod zbog najnovijth javnih rasprfTva veoma uzbudjem! i gdje je započeo veleizdajnički proces protiv pukovnika Repingtona. OZBIUNE NESUGLASICE IZMERJU AMERIKE I ENGLESKE. (Naroćit! brzolav „Beozradstkin Novina“) Rotterdam, 18. februara. Izinedju Engkske i Amerike izgleda da je zbog razlaganja izmedju Asquitha i Lloyd Georgea nastupiia ozbiljna napetost. Newyorški dopisnik ,,D a i 1 y N e w s a“ brzojavIja, da je američka štampa puna pakostiili primjedaba o odnosima izmedju Sjed'injenih Država i Engieske. Engleska ne smije misliti, da će u Washingtonu možda američke ratne ciIjeve zbog obzira prema osjetljivosti drugih izmijeniti. Newyorški dopisnik ,,Daily Newsa“ javlja, d a s e A m erika ne će sagiasiti sa politikom versaijskog ratnog savjeta. Prema mišljenju Amerike rde ratni savjet sporazumnih sila jedino za tim, da sistematski pojača vojnički pritisak na središnje države. POVRATAK GENERALA KUSMANEKA. Kb. Beč, 28. februara. Pošto je skoro tri godine fto u ropstvu, stigao je danas u 4 sata poslije podne u Beč jnnački branitelj Pr: emysla, generai pješad je, Hermann p 1 . Kubmanek. Na stanici je srdačno dcčskan od čitavog - za visokih vojtiib i g adjanskih dostojanstvenika, medju kcjima ja bio i predsjednik bečke opštine, dr. W e i s s* kirchner. , , HAPŠENJE RUMUNJA U RUSlJl Kb. Petrograd, 18. februara. Telegrafska brzojavna agencija (bez datuma) javlja: Po naredbi je revolucijonarnog suda uapšen šef rumunjske misije P a n t a s i, kao i svi rumunjski vojni agenti. Clanovi rumunjskog senata, koji se bave u Odesi. pokušali su da bježe, ali su zadržani, Postoji prijediog, da se Rumunjiraa konfiskuje imanje. INZULTIRAN TALIJANSKI POSLA* NIK U PETROGRADU. Kb. Lugano, 18. februara. Milanski listovi javljaju pod 13. o. mj.: Tek što se Trockij pismeno bio izvinuo talijanskom ambasadoru za poznato pljačkanje talijaiiiskog poslanstva, posianik je iste večeri na najgrublji način lično napadnut. Kada se oko 11 i po sati kolima vračao iz američkog poslanstva, zadržana su mu koia l trojica Ijudi prijeteći mu revolverom oteli su mu diplomatska akta, 500 rubalja gotovog novoa, bundu, rukavice, klju' čeve i drugo. Diplomatski kor riješava o mjerama, koje valja preduzeti radi bezdijednosti diplomata i stramaca s obzirom na hajdučiju, koja je u Petrogradu tako reći gospodar situacije. , UHAPŠEN SENATOR HUMBERT. Kb. Paris, 18. februara. Havasova agencija jav ja: Juče je na svome zajnku u đepartemcntu Calvadosu, kuda je prekjuče bio s'i'jao, uapSen senator Charles Humbert

0 zrcnlu vldl soako lljepa damn kollko je ljtpšfl. ako upotrebljava Diana Alabaster puder i Cretne Mala doza U1 lonč ć K 2*—, veilki doza 111 lončlć K 4*—. Može se posvuda dobitl. Olavno prodsvaliSte: M Dlana“ Handels A Budapest, V. Nfcdor utca «. 6